-
1 oppress
[ə'pres]1) (to govern cruelly: The king oppressed his people.) zatirati2) (to worry or depress: The thought of leaving her oppressed me.) tlačiti•- oppressive
- oppressively
- oppressiveness
- oppressor* * *[əprés]transitive verbtlačiti, tiščati, potlačiti, zatirati -
2 bear down
transitive verb & intransitive verb premagati; zatirati; spuščati se; zavezati komu jezikbear down upon — priključiti se; pluti proti -
3 bully
['buli] 1. plural - bullies; noun(a person who hurts or frightens other, weaker people: The fat boy was a bully at school.) pretepač2. verb(to act like a bully towards.) ustrahovati* * *I [búli]nounstrahovalec, tiran, nasilnik, pretepač, prepirljivec; bahač; najet ubijalec; archaic ljubčekII [búli]1.adjective slangdober, vrl, odličen;2.interjection bully for you! — odlično!, bravo!III [búli]transitive verbmučiti; zatirati, ustrahovati, robantitiIV [búli]noun(nogomet) nalet, naskokV [búli]nounnasoljena govedina, govedina v konservi -
4 burden
['bə:dn] 1. noun1) (something to be carried: He carried a heavy burden up the hill; The ox is sometimes a beast of burden (= an animal that carries things).) tovor2) (something difficult to carry or withstand: the burden of taxation.) breme2. verb(to put a responsibility etc on (someone): burdened with cares.) obremeniti, naprtiti* * *I [bɜ:dn]nounbreme, tovor; tonaža; figuratively gorje, tegoba; režijski stroški; geology jalova plast; music refren, pripev, spremljava; figuratively osnovna misel, glavni motiv; jedro, bitto be a burden to s.o. — biti komu v bremejuridically burden of proof — obveznost, da se dokaže neutemeljenost nasprotne trditveII [bɜ:dn]transitive verb(o)bremeniti, (na)tovoriti, (ob)težiti, naložiti, nakladati, naprtiti; figuratively zatirati, tlačiti; obdavčiti -
5 depress
[di'pres]1) (to make sad or gloomy: I am always depressed by wet weather.) potreti2) (to make less active: This drug depresses the action of the heart.) oslabiti•- depressing
- depression* * *[diprés]transitive verbpritisniti, pritiskati; (po)tlačiti, zatreti, zatirati; figuratively pobiti, pogum vzeti, potreti, oplašiti; poceniti, oslabiti; (glas) znižati; (oči) povesiti -
6 dragoon
[drəgú:n]1.noundragonec; zoology zvrst goloba; figuratively surovež;2.transitive verbzatirati, trpinčiti -
7 drive
1. past tense - drove; verb1) (to control or guide (a car etc): Do you want to drive (the car), or shall I?) voziti2) (to take, bring etc in a car: My mother is driving me to the airport.) peljati3) (to force or urge along: Two men and a dog were driving a herd of cattle across the road.) voditi4) (to hit hard: He drove a nail into the door; He drove a golf-ball from the tee.) udariti5) (to cause to work by providing the necessary power: This mill is driven by water.) gnati2. noun1) (a journey in a car, especially for pleasure: We decided to go for a drive.) vožnja2) (a private road leading from a gate to a house etc: The drive is lined with trees.) dovoz3) (energy and enthusiasm: I think he has the drive needed for this job.) zagon4) (a special effort: We're having a drive to save electricity.) kampanja5) (in sport, a hard stroke (with a golf-club, a cricket bat etc).) udarec6) ((computers) a disk drive.) pogon•- driver- driver's license
- drive-in
- drive-through
- driving licence
- be driving at
- drive off
- drive on* * *I [draiv]1.transitive verbgnati, goniti, pognati; zabiti; vreči, zagnati (žogo); vbiti; voditi, upravljati, šofirati; pregnati, spoditi; siliti; peljati; preutruditi; graditi (cesto); vrtati (predor);2.intransitive verbpeljati se; hiteti; voziti se; meriti, ciljatito drive to the wall ( —ali into the corner) — pritisniti ob zid, ugnati v kozji rogto drive s.o. mad — razbesniti kogato drive s.th. into s.o. — vbiti komu kaj v glavoto drive s.o. hard — zatirati kogato drive s.o. to despair — spraviti koga v obupII [draiv]noungonja; vožnja, ježa; gonilo, pogon; dovoz, vozna pot; pritisk; energija, napor; težnja; American nabiralna akcija; kampanja -
8 eradicate
(to get rid of completely: Smallpox has almost been eradicated.) izkoreniniti* * *[iraedikeit]transitive verbizkoreniniti, zatreti, zatirati -
9 grind
1. past tense, past participle - ground; verb1) (to crush into powder or small pieces: This machine grinds coffee.)2) (to rub together, usually producing an unpleasant noise: He grinds his teeth.)3) (to rub into or against something else: He ground his heel into the earth.)2. noun(boring hard work: Learning vocabulary is a bit of a grind.) mučno delo- grinder- grinding
- grindstone
- grind down
- grind up
- keep someone's nose to the grindstone
- keep one's nose to the grindstone* * *I [graind]1.transitive verb(z)mleti, (z)drobiti; brusiti, stružiti, gladiti; vrteti pogonsko ročico; American jeziti; (into s.o.) vbijati komu v glavo; figuratively zatirati, mučiti; škrtati (z zobmi); ( into) vtisniti; (on, against ob) drgniti, treti;2.intransitive verbmleti, dati se zmleti; igrati na lajno; figuratively ( away) mučiti se; (at) naporno delati; guliti seto grind the face of s.o. — surovo s kom ravnatito grind s.o. in grammar — vbijati komu slovnico v glavoII [graind]nounmletje; brušenje; naporno delo, garanje; naporna hoja; American slang guljenje; gulež -
10 hand
[hænd] 1. noun1) (the part of the body at the end of the arm.) roka2) (a pointer on a clock, watch etc: Clocks usually have an hour hand and a minute hand.) kazalec3) (a person employed as a helper, crew member etc: a farm hand; All hands on deck!) pomočnik4) (help; assistance: Can I lend a hand?; Give me a hand with this box, please.) pomoč5) (a set of playing-cards dealt to a person: I had a very good hand so I thought I had a chance of winning.) karte v roki6) (a measure (approximately centimetres) used for measuring the height of horses: a horse of 14 hands.) dlan (mera)7) (handwriting: written in a neat hand.) pisava2. verb(often with back, down, up etc)1) (to give (something) to someone by hand: I handed him the book; He handed it back to me; I'll go up the ladder, and you can hand the tools up to me.) izročiti2) (to pass, transfer etc into another's care etc: That is the end of my report from Paris. I'll now hand you back to Fred Smith in the television studio in London.) predati•- handful- handbag
- handbill
- handbook
- handbrake
- handcuff
- handcuffs
- hand-lens
- handmade
- hand-operated
- hand-out
- hand-picked
- handshake
- handstand
- handwriting
- handwritten
- at hand
- at the hands of
- be hand in glove with someone
- be hand in glove
- by hand
- fall into the hands of someone
- fall into the hands
- force someone's hand
- get one's hands on
- give/lend a helping hand
- hand down
- hand in
- hand in hand
- hand on
- hand out
- hand-out
- handout
- hand over
- hand over fist
- hands down
- hands off!
- hands-on
- hands up!
- hand to hand
- have a hand in something
- have a hand in
- have/get/gain the upper hand
- hold hands with someone
- hold hands
- in good hands
- in hand
- in the hands of
- keep one's hand in
- off one's hands
- on hand
- on the one hand... on the other hand
-... on the other hand
- out of hand
- shake hands with someone / shake someone's hand
- shake hands with / shake someone's hand
- a show of hands
- take in hand
- to hand* * *I [hænd]nounroka, prednja noga četveronožca, noga (sokolova), škarnik (rakov); spretnost, ročnost, izurjenost; strokovnjak, izvedenec; vodenje; izvedba, izvajanje; delo; pomoč; človek, sluga, delavec, mornar; plural mornarji, posadka (ladje), tovarniški delavci; postopek, način; moč, premoč, oblast, vpliv; posredovanje, posrednik; vir (podatkov); snubitev; lastnina, lastnik; kartanje, kvartač, karte v roki; urni kazalec; pisava, podpis, znak; dlan (mera, 10,16 cm); šop (banan, tobačnih listov); theatre slang ploskanje, aplavz; stran, smerall hands — vsa posadka, vsi delavcion all hands — povsod, na vseh stranehat hand — blizu, pri rokiby hand — ročno, na roko (narejeno)figuratively clean hands — čiste roke, čista vestfrom second hand — iz druge roke; ponošen, rabljen, antikvaričenheavy on hand — dolgočasen, mučenwith a high hand — drzno, predrzno, nadutohand over hand ( —ali fist) — preprijemanje (pri plezanju); figuratively na vrat na nos, hitro, igrajein hand — v roki, v delu, na razpolago, pod nadzorstvom, skupaj, vzajemno, roko v rokinear at hand — pri roki, blizua niggling hand — nečitljiva pisava, čačkaan old hand — strokovnjak, star lisjakoff hand — nepripravljen, brez obotavljanja, desna stranhands off! — roke proč!on hand — v roki, na zalogi, v breme, prisoten; American pri roki, pri sebiout of hand — nepripravljen, takoj, ekstempore, nenadzorovan, divjihands up! — roke kvišku!a slack hand — brezdelje, brezbrižnostto (one's) hand — pri roki, dosegljiv, pripravljen, na razpolagounder the hand — pod roko, skrivajunder the hand of — podpisani...the upper hand — premoč, nadvladaZ glagoli: to ask for a girl's hand — prositi dekle za roko, zasnubitito be on s.o.'s hands — biti komu na vratu, skrbito come to hand — priti v roke, dospetito change hands — menjati lastnika, priti v druge roketo fall into s.o.'s hands — priti komu v rokefiguratively to feed out of s.o.'s hand — komu iz rok jestito get s.o. in hand — dobiti koga v roketo get off one's hands — otresti se česa, znebiti seto get out of hand — iz rok se izmuzniti, izgubiti oblast nadto give one's hand to — poročiti se s kom, roko komu datito give one's hand on a bargain — v roko si seči, skleniti kupčijo, obljubitito give s.o. a free hand — dati komu proste roketo give s.o. a hand — iti komu na roko, pomagati, ploskati komuto go hand in hand with figuratively & literatureeral v korak s kom stopatito have a hand for — biti spreten, nadarjen za kajto have o.s. well in hand — dobro se obvladatito have time on one's hands — ne vedeti kam s časom, imeti mnogo prostega časato let one's temper get out of hand — ne obvladati se, podivjatito lay hands on — vzeti, najti, roko na kaj položitito lay hands on o.s. — roko nase položiti, napraviti samomorto put one's hand in one's pocket — seči v žep, prispevati v denarjufiguratively to put one's hands on — najti, spomniti seto put ( —ali set, turn) one's hands to — v roke vzeti, poprijeti seto shake s.o. by the hand — stisniti komu rokoto show one's hand — ali to have a show of hands figuratively odkriti svoje karte, pokazati svoj pravi namenit shows a master's hand — mojstrsko je, kaže na mojstrato take s.o. by the hand — koga za roko prijeti, figuratively vzeti koga pod svoje okriljeto take in hand — vzeti v roke, lotiti seto take s.th. off one's hands — kupiti kaj od koga; pomagati komu, da se česa znebifiguratively to wash one's hands of — umiti si roke, odkloniti odgovornostto win hands down — z lahkoto dobiti, igraje zmagatiII [hænd]transitive verbvročiti, podati; voditi za roko, spremiti; podati roko v pomoč; ravnati s, znautical zviti jadra; American slang to hand it to s.o. — nekomu povedati, komu poročatiAmerican slang you must hand it to him — to mu moraš pustiti, to mu moraš priznatito hand s.o. in (out of) the car — pomagati komu v avto (iz avta) -
11 overbear
[ouvəbʌ/ə]transitive verbtlačiti, zatirati; premagati, obvladovati; prevesiti -
12 slave-drive
[sléivdraiv]transitive verbodirati, zatirati
См. также в других словарях:
zàtirati — (koga, što) nesvrš. 〈prez. zàtirēm, pril. sad. rūći, gl. im. ānje〉, {{c=1}}v. {{ref}}zatrti{{/ref}} … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
zatirati — zàtirati (koga, što) nesvrš. <prez. zàtirēm, pril. sad. rūći, gl. im. ānje> DEFINICIJA v. zatrti ETIMOLOGIJA vidi zatrti … Hrvatski jezični portal
zatírati — am nedov. (ȋ) 1. delati, povzročati, da kaj škodljivega na določenem mestu ali v celoti preneha obstajati: zatirati mrčes, škodljivce; zatirati plevel s kemičnimi sredstvi / zatirati nalezljive bolezni / ekspr. zatirati razvade odpravljati 2.… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
gúšiti — (koga, što) nesvrš. 〈prez. gȗšīm, pril. sad. šēći, prid. trp. gȗšen, gl. im. šēnje〉 1. {{001f}}silom onemogućivati disanje hvatajući (koga) snažno za grlo [smrt gušenjem] 2. {{001f}}a. {{001f}}oduzimati dah [guše me suze]; dušiti b. {{001f}}ne… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
mòriti — (koga, što) nesvrš. 〈prez. īm, pril. sad. ēćī, gl. im. ēnje〉 1. {{001f}}ubijati, zatirati [∼ (koga) glađu], {{c=1}}usp. {{ref}}pomoriti{{/ref}} 2. {{001f}}mučiti (ob. o tuzi, brigama, nevoljama) … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
pòtirati — pòtirati1 (koga, što, se) nesvrš. 〈prez. rēm (se), pril. sad. irūći (se), gl. im. ānje〉 1. {{001f}}(koga, što), {{c=1}}v. {{ref}}potrti{{/ref}}, {{ref}}trti{{/ref}} 2. {{001f}}(se) međusobno se potpuno izjednačiti, dovesti do ništice, doći ili… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
moriti — mòriti (koga, što) nesvrš. <prez. īm, pril. sad. rēći, gl. im. rēnje> DEFINICIJA 1. ubijati, zatirati [moriti (koga) glađu], usp. pomoriti 2. mučiti (ob. o tuzi, brigama, nevoljama) ETIMOLOGIJA vidi mora … Hrvatski jezični portal
eksterminirati — eksterminírati dv. <prez. ekstermìnīrām, pril. sad. ajūći, pril. pr. āvši, prid. trp. ekstermìnīrān, gl. im. ānje> DEFINICIJA (u)činiti da tko ili što više ne postoji; zatrti/zatirati, razoriti/razarati ETIMOLOGIJA lat. exterminare … Hrvatski jezični portal
gušiti — gúšiti (koga, što) nesvrš. <prez. gȗšīm, pril. sad. šēći, prid. trp. gȗšen, gl. im. šēnje> DEFINICIJA 1. silom onemogućivati disanje hvatajući (koga) snažno za grlo 2. a. oduzimati dah [guše me suze] b. ne dati zraka [guši me dim]; dušiti 3 … Hrvatski jezični portal
bolháč — a [u̯h] m (á) 1. bot. sredozemska rastlina, iz katere se pridobiva prah proti mrčesu, Chrysanthemum cinerariaefolium: učinkovit insekticid iz bolhača // prah proti mrčesu iz cvetov te rastline: bolhe preženemo z bolhačem 2. zool. kapusnicam… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
brezdúšen — šna o prid. (ū ȗ) ki je brez usmiljenja, sočutja: brezdušen malopridnež, trinog / boj proti brezdušnemu izkoriščanju // slabš. ki je brez čustev sploh: bil je brezdušen birokrat / brezdušen obraz, smehljaj brezdúšno prisl.: brezdušno zatirati… … Slovar slovenskega knjižnega jezika