-
1 wall
[wo:l] 1. noun1) (something built of stone, brick, plaster, wood etc and used to separate off or enclose something: There's a wall at the bottom of the garden: The Great Wall of China; a garden wall.) zid2) (any of the sides of a building or room: One wall of the room is yellow - the rest are white.) stena2. verb((often with in) to enclose (something) with a wall: We've walled in the playground to prevent the children getting out.) ograditi z zidom- walled- - walled
- wallpaper 3. verb(to put such paper on: I have wallpapered the front room.) obložiti s tapetami- have one's back to the wall
- up the wall* * *I [wɔ:l]1.nounstena, zid (tudi figuratively); (trdnjavsko) obzidje; plural military utrdbe, nasip, okop; ločilna stena, pregraja, bariera; del pločnika ob ziduwithin the walls — znotraj zidov, v notranjosti mesta, figuratively znotraj (nekega področja)within four walls figuratively strogo zaupnowith one's back to the wall figuratively v težavnem položaju, v škripcihto be up against a brick wall figuratively ne moči (iti) naprejto give s.o. the wall — odstopiti komu prostor, da lahko gre ob zidu (kot počastitev), figuratively pustiti komu prednostto go to the wall figuratively biti pritisnjen ob zid, biti premagan, podleči, propasti; pasti pod stečajto meet a dead wall figuratively ne naleteti na razumevanjeto paint the devil on the wall figuratively slikati vraga na zidto run one's head against a wall figuratively hoteti z glavo skoz zid, skušati napraviti nekaj nemogočegato see through brick wall figuratively biti zelo bisterto send s.o. to the wall — pritisniti koga ob zid, pognati koga v škripceto take the wall of s.o. — ne odstopiti komu mesta ob zidu; imeti prednost pred kom;2.adjectivestenski; zidniwall crane technical konzolno dvigalowall fruit agronomy špalirsko sadjewall game sport vrsta nogometa (v Etonu)wall lizard zoology sivi kuščarwall newspaper — stenski časopis, stenčaswall painting — stensko slikarstvo, slika na zidu, freskaWall Street (W.S.) American finančna četrt v New Yorku; figuratively moč ameriškega kapitala (denarja, financ)wall tree agronomy špalirno drevowall walk — pokrit hodnik na grajskem, mestnem zidu za obramboII [wɔ:l]transitive verbobdati, utrditi z zidom ( a town — mesto); figuratively obkrožiti, obkoliti, zapreti -
2 Jew
[‹u:](a member of the Jewish people, whose religion is Judaism.) Jud, Žid- Jewish* * *[džu:]nounŽid; colloquially stiskač, oderuh -
3 run
1. present participle - running; verb1) ((of a person or animal) to move quickly, faster than walking: He ran down the road.) teči2) (to move smoothly: Trains run on rails.) teči3) ((of water etc) to flow: Rivers run to the sea; The tap is running.) teči4) ((of a machine etc) to work or operate: The engine is running; He ran the motor to see if it was working.) teči; spraviti v tek5) (to organize or manage: He runs the business very efficiently.) voditi6) (to race: Is your horse running this afternoon?) tekmovati7) ((of buses, trains etc) to travel regularly: The buses run every half hour; The train is running late.) voziti8) (to last or continue; to go on: The play ran for six weeks.) biti na sporedu9) (to own and use, especially of cars: He runs a Rolls Royce.) voziti10) ((of colour) to spread: When I washed my new dress the colour ran.) razlivati se11) (to drive (someone); to give (someone) a lift: He ran me to the station.) peljati12) (to move (something): She ran her fingers through his hair; He ran his eyes over the letter.) iti skozi; premikati13) ((in certain phrases) to be or become: The river ran dry; My blood ran cold (= I was afraid).) postati2. noun1) (the act of running: He went for a run before breakfast.) tek2) (a trip or drive: We went for a run in the country.) izlet3) (a length of time (for which something continues): He's had a run of bad luck.) obdobje4) (a ladder (in a stocking etc): I've got a run in my tights.) spuščena zanka5) (the free use (of a place): He gave me the run of his house.) prosta uporaba6) (in cricket, a batsman's act of running from one end of the wicket to the other, representing a single score: He scored/made 50 runs for his team.) kurnik7) (an enclosure or pen: a chicken-run.)•- runner- running 3. adverb(one after another; continuously: We travelled for four days running.) zapored- runny- runaway
- rundown
- runner-up
- runway
- in
- out of the running
- on the run
- run across
- run after
- run aground
- run along
- run away
- run down
- run for
- run for it
- run in
- run into
- run its course
- run off
- run out
- run over
- run a temperature
- run through
- run to
- run up
- run wild* * *I [rʌn]nountekanje, tek, sport vztrajnostni tek, tekmovanje, dirka, hiter galop; naval, lov ( for na), hajka; hoja, vožnja, (hitro) potovanje; pot, izlet, sprehod; jadranje; brzi koraki, hiter tempo, hitra kretnja, premik, hiter padec, beg; zalet, zagon, napad, juriš; figuratively potek, smer, ritem, tendenca, moda; nepretrgana vrsta, niz, serija, nepretrgan čas, trajanje; American potok, reka, jarek; tok, struja, plima, valovi; prost dostop (do), prosta uporaba; trop, jata; pašnik, ograda, ograjen prostor za živino, za perutnino; sankališče; commerce veliko povpraševanje (on po, za), dobra prodaja, trajen uspeh; commerce kakovost, kvaliteta, vrsta, sorta; music hitra vrsta tonov, gostolevek, rulada; theatre čas izvedbe, trajanje (gledališke igre), uprizarjanje, prikazovanje, nepretrgana vrsta predstav; (karte) sekvenca; naklada (časopisa); technical delovni čas (o strojih); presek, prerez, splošnost, večina; technical tračnica; deska za vkrcavanje in izkrcavanje; odvodna cevat the run, on the run — v tekuin the long run — sčasoma, končno, konec koncevon the run — na nogah, nepretrgoma zaposlen, ki leta sem in tja; military ki je na umiku, na begua run to Bled — vožnja, izlet, skok na Bleda run of ill luck — nepretrgana smola, vrsta nesrečthe common (ordinary) run of people — običajni, poprečni tip ljudito be in the run — teči, dirkati, figuratively kandidiratito be on the run — teči, tekati po poslih, biti vedno na nogah, tekati sem in tjathis inn is quite out of the common run of country inns — ta gostilna je čisto različna od običajnega tipa podeželskih gostiščeverything went with a run — vse je šlo gladko, kot namazanoto have s.o. on the run colloquially pognati kogato have a run for one's money figuratively priti na svoj račun, zabavati se za svoj denarto have the run of s.o.'s house — imeti prost dostop v hišo kake osebe, počutiti se pri kom domaII [rʌn]intransitive verb & transitive verbI.intransitive verb1.teči, tekati, drveti, dirkati, udeležiti se dirke; voziti, hiteti, podvizati se; bežati, pobegniti, umakniti se ( from od), popihati jo, pobrisati jo; navaliti, jurišati (at, on na); hitro potovati, voziti se, pluti, redno voziti, vzdrževati promet; potegovati se ( for za), biti kandidat, kandidirati; hitro, naglo se širiti (novica, ogenj); (o času) poteči, preteči, miniti, bežati; trajati, teči, vršiti se (šola, pouk)to run amok (amuck) — pobesneti, letati kot nor, izgubiti popolnoma oblast nad sebojto run for it, to cut and run colloquially popihati jo, zbežatito run with the hare and hunt with the hounds figuratively skušati biti v dobrih odnosih z dvema nasprotnima si strankamarun for your lives! — reši se, kdor se more!to run for luck American poskusiti kaj na slepo srečoto run mad — zblazneti, znoretito run to meet s.o. — teči komu naprotito run to meet one's troubles figuratively vnaprej si delati skrbito run for an office — potegovati se, konkurirati, biti kandidat, kandidirati za neko službeno mesto (službo)he who runs may read it figuratively na prvi pogled se to vidi, to se da brez težave razumetitime runs fast — čas beži, hitro tečeto run on the wheels figuratively gladko iti;2.vrteti se, obračati se (on okoli); premikati se, kretati se, gibati se, kotaliti se, jadrati; (o stroju) delovati, biti v pogonu, obratovati, funkcionirati; (o tovarni itd.) biti odprt, delati; (o denarju) biti v obtoku, v prometu; (o vodi) teči, razliti se, izlivati se; (o morju) valovati; segati, raztezati se, razprostirati se; (o rastlinah) bujno rasti, pognati, iti v cvet, hitro se razmnoževati; (o menici) imeti rok veljave, teči, veljati; (o cenah) držati se; juridically ostati v veljavi; theatre biti na sporedu, uprizarjati se, predstavljati se, predvajati se, igrati se, dajati se; (o barvah) razlivati se, puščati barvo; (o očeh, nosu, rani) solziti se, cureti, kapati, gnojiti se; (o kovinah) taliti se; (o ledu) (raz)topiti se, kopneti; (o besedilu) glasiti se; (s pridevnikom) postati, nastati, bitimy blood ran cold figuratively kri mi je poledenela v žilahto run dry — posušiti se; biti prazen; figuratively onemoči, biti izčrpanto run to fat — (z)rediti se, postati debelthe garden runs east — vrt sega, se razteza proti vzhoduto run high — dvigati se, rastito run hot — postati vroč, segreti sethe lease runs for ten years — zakupna pogodba teče, velja deset letto run riot — (s)puntati se, upreti se; podivjati, pobesneti, (o rastlinah) bujno se razrastito run round in cercles figuratively kazati veliko aktivnost, a malo uspehathat runs to sentiment — to sega, gre človeku do srcawe ran short of coal — premog nam je pošel, zmanjkalo nam je premogamy supplies are running low — moje zaloge se manjšajo, gredo h krajuto run wild — podivjati; izroditi se, spriditi se, biti neukrotljivwords ran high — padle so ostre besede; prišlo je do ostrih besed, do hudega prerekanjathe works have ceased running — tovarna je ustavila delo;II.transitive verb1.preteči, preiti, teči skozi (čez), drveti (čez), voziti (skozi), preleteti, prepluti, prejadrati; teči (s kom) za stavo; figuratively meriti se (s kom); dirkati; hunting poditi, goniti, zasledovati; zbežati (iz), ubežati, zapustiti (deželo); opraviti (pot, naročilo)to run a blockade military prebiti blokadoto run s.o. close (hard) — teči za kom, biti komu za petamito run errands — opravljati nakupe (naročila), tekati po poslih, opravkihto run 30 knots nautical pluti s hitrostjo 30 vozlovto run messages — prinašati, prinesti sporočilato run a race — tekmovati v teku (dirki), dirkatito run a scent — iti za sledjo, slediti slediwe must let the things run its course — moramo pustiti, da gre stvar svojo potI'll run you to the tree over there — tekmoval bom s teboj v teku do onega drevesa;2.upravijati, voditi; predelati ( into v); spraviti v tek, v gibanje, v delovanje, pustiti, da nekaj teče, točiti; zakotaliti; gnati, goniti, poditi (konja); vpisati (konja) za dirko; pasti (živino); odpraviti, odpremiti, premestiti, transportirati; tihotapiti; zabiti ( into v), zasaditi, zariti, zadreti, zabosti (nož); spustiti, dati v promet, držati v pogonu (stroj); postaviti kot kandidata ( for za); izpostaviti se, biti izpostavljen; zabresti, pustiti zabresti (v); zaleteti se (v); (kovino) taliti; (o reki) nanositi (zlato); American potegniti (črto, mejo)to run debts — biti v dolgovih, zabresti v dolgoveto run the gauntlet figuratively biti izpostavljen ostri kritikito run one's head against the wall — zaleteti se z glavo v zid, riniti z glavo skozi zid (tudi figuratively)to run a horse — goniti, priganjati konja; vpisati (prijaviti) konja za dirkoto run logs — sploviti hlode, lesto run risks — tvegati, riskiratito run the show slang figuratively biti šef, voditi (neko) podjetjeto run a high temperature medicine imeti visoko vročinoIII [rʌn]adjective (o tekočini) iztekel, odcurel; raztopljen; vlit; raztaljen, staljen; nautical ki je dezertiral, dezerterski; (o ribi) ki se je preselila iz morja v reko na drstenje; (mleko) sesirjen; colloquially utihotapljen, nezakonito uvožen -
4 knock
[nok] 1. verb1) (to make a sharp noise by hitting or tapping, especially on a door etc to attract attention: Just then, someone knocked at the door.) potrkati2) (to cause to move, especially to fall, by hitting (often accidentally): She knocked a vase on to the floor while she was dusting.) suniti, zbiti3) (to put into a certain state or position by hitting: He knocked the other man senseless.) udariti4) ((often with against, on) to strike against or bump into: She knocked against the table and spilt his cup of coffee; I knocked my head on the car door.) zadeti (se) ob2. noun1) (an act of knocking or striking: She gave two knocks on the door; He had a nasty bruise from a knock he had received playing football.) udarec2) (the sound made by a knock, especially on a door etc: Suddenly they heard a loud knock.) trkanje•- knocker- knock-kneed
- knock about/around
- knock back
- knock down
- knock off
- knock out
- knock over
- knock up
- get knocked up* * *I [nɔk]nounudarec, sunek; trkanje; ropotanje motorjaAmerican slang neugodna kritika; slang to take the knock — pretrpeti hudo denarno izguboII [nɔk]1.transitive verbudariti, suniti; tolči, trkati, potrkati (at, on na, po); colloquially osupniti, zaprepastiti, sapo vzeti; American slang ostro kritizirati, zmesti;2.intransitive verbtolči, razbijati, trkati; trčiti, udariti (against, into ob, v); ropotati (motor); American colloquially godrnjatito knock the bottom out of — dokazati neresničnost, izpodbiti kajto knock on the head — ubiti, udariti do nezavesti; figuratively zadati udarec, onemogočiti kajto knock one's head against (a brick wall) — udariti z glavo ob zid; figuratively riniti z glavo skozi zidto knock all of a heap — presenetiti, osupnitito knock into a cocked hat — uničiti, izmaličiti; zaprepastiti, potolči (nasprotnika)to knock home — dobro zabiti; figuratively vtepsti komu kaj v glavoto knock s.o. into the middle of next week — udariti koga, da odleti; ven vreči, nagnatislang what knocks me — kar mi ne gre v glavo -
5 partition
[pə'tiʃən] 1. noun1) (something that divides, eg a light, often temporary, wall between rooms: The office was divided in two by a wooden partition.) pregrada2) (the act of dividing; the state of being divided: the partition of India.) delitev2. verb(to divide: They partitioned the room (off) with a curtain.) predeliti* * *I [pa:tíšən]noundelitev, ločitev, pregrada, oddelek, vmesni zid, požarni zid; juridically delitev (dedilčine)II [pa:tíšən]transitive verbrazdeliti na kose, razkosati, oddeliti, pregraditi; juridically razdeliti dediščino -
6 party-wall
[pá:tiwɔ:l]nounvmesni zid (med dvema hišama); požarni zid -
7 pier
[piə](a platform of stone, wood etc stretching from the shore into the sea, a lake etc, used as a landing-place for boats or as a place of entertainment: The passengers stepped down on to the pier.) pomol* * *[píə]nounpristaniški nasip, pristajališče, pomol; podmostnik, steber, podporni zid, zid med dvema oknoma; sprehajališče ob morju -
8 ashlaring
[aešləriŋ]nounzid iz klesanca -
9 bail
I 1. [beil] noun(a sum of money which is given to a court of law to get an untried prisoner out of prison until the time of his trial, and which acts as security for his return: bail of $500.) jamščina- bail out2. See also:- bale outII [beil] noun(one of the cross-pieces laid on the top of the wicket in cricket.) paličicaIII see bale II* * *I [beil]nounporoštvo, zastava, jamščina, kavcijaII [beil]nounroč, obroč; Australian okvir, ki drži kravino glavo pri molži; pregraja (v hlevu); history grajski dvoriščni zid; grajsko dvoriščeIII [beil]transitive verbjamčiti; črpati vodo iz čolna, izplatito bail out — jamčiti za koga; osvoboditi; skočiti s padalom -
10 bailey
-
11 battlement
[baetlmənt]nountrdnjavski zid s strelnimi linami -
12 brick
[brik]((a block of) baked clay used for building: a pile of bricks; ( also adjective) a brick wall.) opeka- brickbat- bricklayer* * *I [brik]nounopeka, zidak; kos (npr. mila), kocka; slang fant od fare; dominoto have a brick in one's head — biti v rožicah, pijanto make bricks without straw — delati nekaj iz nič, lotiti se jalovega poslaII [brik]adjectiveopéčen, opečnatIII [brik]transitive verb -
13 corner
['ko:nə] 1. noun1) (a point where two lines, walls, roads etc meet: the corners of a cube; the corner of the street.) vogal, kot2) (a place, usually a small quiet place: a secluded corner.) kotiček3) (in football, a free kick from the corner of the field: We've been awarded a corner.) kot2. verb1) (to force (a person or animal) into a place from which it is difficult to escape: The thief was cornered in an alley.) ob zid pritisniti2) (to turn a corner: He cornered on only three wheels; This car corners very well.) zaviti•- cornered- cut corners
- turn the corner* * *I [kɔ:nə]nounvogal, ogel; kot, kotiček; rob; zavoj; ovinek; figuratively stiska, zadrega, težava; commerce nakup celotne zaloge blaga; strel iz kota (nogomet)round the corner — čisto blizu; zunaj nevarnostito drive s.o. into a corner — ugnati koga v kozji rogto turn the corner — premagati težave, preboleti krizohole-and-corner — sumljiv, zakotento cut off corners — iti naravnost; zmanjšati stroškeII [kɔ:nə]transitive verbugnati v kozji rog; dvigniti cene z nakupom zalog -
14 drive
1. past tense - drove; verb1) (to control or guide (a car etc): Do you want to drive (the car), or shall I?) voziti2) (to take, bring etc in a car: My mother is driving me to the airport.) peljati3) (to force or urge along: Two men and a dog were driving a herd of cattle across the road.) voditi4) (to hit hard: He drove a nail into the door; He drove a golf-ball from the tee.) udariti5) (to cause to work by providing the necessary power: This mill is driven by water.) gnati2. noun1) (a journey in a car, especially for pleasure: We decided to go for a drive.) vožnja2) (a private road leading from a gate to a house etc: The drive is lined with trees.) dovoz3) (energy and enthusiasm: I think he has the drive needed for this job.) zagon4) (a special effort: We're having a drive to save electricity.) kampanja5) (in sport, a hard stroke (with a golf-club, a cricket bat etc).) udarec6) ((computers) a disk drive.) pogon•- driver- driver's license
- drive-in
- drive-through
- driving licence
- be driving at
- drive off
- drive on* * *I [draiv]1.transitive verbgnati, goniti, pognati; zabiti; vreči, zagnati (žogo); vbiti; voditi, upravljati, šofirati; pregnati, spoditi; siliti; peljati; preutruditi; graditi (cesto); vrtati (predor);2.intransitive verbpeljati se; hiteti; voziti se; meriti, ciljatito drive to the wall ( —ali into the corner) — pritisniti ob zid, ugnati v kozji rogto drive s.o. mad — razbesniti kogato drive s.th. into s.o. — vbiti komu kaj v glavoto drive s.o. hard — zatirati kogato drive s.o. to despair — spraviti koga v obupII [draiv]noungonja; vožnja, ježa; gonilo, pogon; dovoz, vozna pot; pritisk; energija, napor; težnja; American nabiralna akcija; kampanja -
15 embattle
[imbaetl]transitive verbza boj pripraviti; oborožiti; utrditi; oskrbeti z zobčastimi nadzidki ali strelnimi linami -
16 gable-end
[géiblend]nounbočni zid hiše s čelom -
17 garlic
(a plant with a bulb shaped like an onion, which has a strong taste and smell and is used in cooking: The sauce is flavoured with garlic.) česen* * *[gá:lik]nounbotany česenjocosely garlic eater — Žid -
18 Gentile
noun, adjective((also with capital: especially in the Bible) (of) anyone who is not a Jew.) pogan; poganski* * *[džéntail]proper nameki ni Žid; pogan; poganski; ki ni mohamedanec; American ki ni mormonec -
19 gentile
noun, adjective((also with capital: especially in the Bible) (of) anyone who is not a Jew.) pogan; poganski* * *I [džéntail]adjectivepoganski, arijski, nežidovski; American nemormonskiII [džéntail]nounarijec, -jka, ki ni žid; pogan, -nka; American ki ni mormon, -nka -
20 Grecian
[grí:šən]1.adjectivestarogrški;2.nounstari Grk, stara Grkinja; heleniziran Žid; študent stare grščine; dijak zadnjega razreda šole Christ's Hospital
См. также в других словарях:
zid — zȋd m <N mn zȉdovi, G zȉdōvā/zidóvā ekspr.> DEFINICIJA 1. uspravni dio zgrade na kojem leži krovište ili koji pregrađuje unutrašnji prostor [potporni zid; slijepi zid (zid bez prozora)] 2. zidana ograda (od kamena, opeke) 3. pren. a.… … Hrvatski jezični portal
zid — ZID, ziduri, s.n. Element de construcţie vertical sau puţin înclinat, cu grosime (relativ) mică în raport cu celelalte dimensiuni, executat din cărămizi, din blocuri de piatră etc., aşezate ordonat unele peste altele (şi legate printr un liant),… … Dicționar Român
zîd — m 〈N mn zı̏dovi, G zı̏dōvā/zidóvā ekspr.〉 1. {{001f}}uspravni dio zgrade na kojem leži krovište ili koji pregrađuje unutrašnji prostor [potporni ∼; slijepi ∼ (zid bez prozora)] 2. {{001f}}zidana ograda (od kamena, opeke) 3. {{001f}}pren. a.… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
Žid — Žȋd m DEFINICIJA zast. ekspr. Židov, v., ob. u: SINTAGMA vječni Žid, lutajući Žid mit. knjiš. vječni lutalica, Židov koji je kažnjen vječnim lutanjem jer su njegovi preci osudili Isusa na smrt ETIMOLOGIJA vidi Židov … Hrvatski jezični portal
...zid — 〈in Zus.; zur Bildung von Adj. u. Subst.〉 (ab)tötend, z. B. spermizid, bakterizid; Genozid, Suizid [zu lat. caedere „fällen, töten“] * * * ...zid [zu lateinisch caedere, in Zusammensetzungen cidere »niederhauen«, »töten«], letzter… … Universal-Lexikon
Zid — Nom de personne arabe correspondant à Zaid (voir ce nom). Dérivé en i : Zidi. En composition : Ben Zid, Benzid, Benzidi (ben = fils) … Noms de famille
ZID — steht für: Zentralinstitut für Diabetes Zentraler Informatikdienst (Österreich; entspricht in Deutschland dem Hochschulrechenzentrum) Zentrum für Informations und Datentechnik der Bundesfinanzverwaltung (DE, veraltet) Zeitschrifteninhaltsdienst… … Deutsch Wikipedia
-zid — [lat. caedere, in Zus. cidere = schlagen, niedermachen, töten]; fachspr. S: cid: Grundwort von Zus. mit der Bed. »töten, abtöten«, z. B. bakterizid, insektizid, Herbizid, Suizid, Phytonzid … Universal-Lexikon
Žîd — m zast. ekspr. Židov, {{001f}}{{c=1}}usp. ob. {{001f}}u: ∆ {{001f}}vječni ∼, lutajući ∼ mit. knjiš. vječni lutalica; Židov koji je kažnjen vječnim lutanjem jer su njegovi preci osudili Isusa na smrt … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
...zid — <aus gleichbed. fr. cide, dies zu lat. caedere »(er)schlagen, töten«> Wortbildungselement mit den Bedeutungen: a) »tötend, vernichtend(es Mittel)«, z. B. bakterizid, Insektizid, u. b) »Mord, Tötung«, z. B. Genozid, Suizid … Das große Fremdwörterbuch
zíd — a in ú m, mn. zidóvi (ȋ) 1. vsak od delov stavbe, narejen z gradbenim materialom, zlasti z zidaki, ki omejuje prostor, prostore ob straneh: v kleti so zidovi vlažni; porušiti, sezidati zid; krogla je prebila zid; pomakniti posteljo do zida, k… … Slovar slovenskega knjižnega jezika