-
101 stuff
I noun1) (material or substance: What is that black oily stuff on the beach?; The doctor gave me some good stuff for removing warts; Show them what stuff you're made of! (= how brave, strong etc you are).) snov2) ((unimportant) matter, things, objects etc: We'll have to get rid of all this stuff when we move house.) navlaka3) (an old word for cloth.) blago•- that's the stuff! II verb1) (to pack or fill tightly, often hurriedly or untidily: His drawer was stuffed with papers; She stuffed the fridge with food; The children have been stuffing themselves with ice-cream.) nabasati (se)2) (to fill (eg a turkey, chicken etc) with stuffing before cooking.) napolniti3) (to fill the skin of (a dead animal or bird) to preserve the appearance it had when alive: They stuffed the golden eagle.) nagačiti•- stuffing- stuff up* * *I [stʌf]nounsnov; material, masa; surovina; predmet, stvar; gradivo, snov; hrana, pijača; (volneno) blago, sukno, tkanina; roba; familiarly lek, zdravilo, zdravila; nič vredna stvar, izmeček; stavbni les; nadev (za pečenko); (časnikarstvo) rokopis, (časopisni) članek; figuratively sposobnost, zmožnost, (dobra) lastnost; figuratively nesmisel, neumnost, bedastočathe stuff colloquially gotovina; tisto, kar je pravostuff and nonsense! — kakšen nesmisel!food stuff — živila, proviantgarden stuff, green stuff — zelenjava, povrtninahousehold stuff obsolete hišna posoda, pohištvohot stuff slang duhovit (energičen, spreten, pripraven) človek; opolzka knjiga ali gledališka igranone of your stuff! — nehaj že s svojimi neumnostmi!don't talk such a stuff! — ne govori takih bedastoč!to know one's stuff colloquially spoznati se (na svoje stvari)do your stuff! — pokaži, kaj znaš!that is the stuff to give him figuratively tako je treba z njim govoriti (ravnati)II [stʌf]transitive verbnabasati, natrpati, natlačiti ( into v), napolniti, napolniti (perutnino) z nadevom, nadevati; pitati (žival), pitati (koga) z lažmi itd.; tapecirati (pohištvo), nagačiti (žival); American slang napolniti volilno žaro s ponarejenimi glasovnicami; intransitive verb (na)basati se (z jedjo), preveč jesti; natlačiti se, nabasati se ( into v)stuffed shirt American slang naduta, domišljava, napihnjena osebato stuff o.s. — prenajesti seto stuff s.o. colloquially natvesti komu (kaj), zlagáti se komu -
102 style
1. noun1) (a manner or way of doing something, eg writing, speaking, painting, building etc: different styles of architecture; What kind of style are you going to have your hair cut in?; a new hairstyle.) slog2) (a fashion in clothes etc: the latest Paris styles; I don't like the new style of shoe.) moda3) (elegance in dress, behaviour etc: She certainly has style.) stil2. verb1) (to arrange (hair) in a certain way: I'm going to have my hair cut and styled.) modno oblikovati2) (to design in a certain style: These chairs/clothes are styled for comfort.) oblikovati•- stylish- stylishly
- stylishness
- stylist
- in style* * *I [stáil]nounslog, stil, način (govora, pisanja, življenja itd.); dober, pravilen način; architecture slog; moda, model, kroj; sport stil, tehnika; uglajeno vedenje, fin način, okus, eleganca, imenitnost; (službeni) naslov, naziv, ogovarjanje, titula; economy juridically tvrdka, ime tvrdke; vrsta, kategorija; štetje časa (koledar); history pisalo, poetically pero ali svinčnik; igla (bakrorezna, gramofonska itd.); medicine sonda; kazalec sončne ure; printing stil pisanja in pravopisunder the style of — pod naslovom (imenom, firmo)that's the style! colloquially tako je (prav)!the matter is worth more than the style figuratively vsebina je več vredna kot oblikamy style is plain John Smith — moje ime je preprosto J. S.to put on style American colloquially delati se finegaII [stáil]transitive verbnazivati, ogovarjati, da(ja)ti naslov, titulirati, naslavljati, imenovati, označiti; narediti (zasnovati, ukrojiti) po najnovejši modi; economy American slang delati reklamo zathe King's eldest son is styled the Prince of Wales — najstarejši kraljev sin ima naslov P. of. W. (knez Valizije, valizijski princ)to style a new type of shoe — uvesti, spraviti v modo nov tip čevlja -
103 then
[ðen] 1. adverb1) (at that time in the past or future: I was at school then; If you're coming next week, I'll see you then.) takrat2) (used with prepositions to mean that time in the past or future: John should be here by then; I'll need you before then; I have been ill since then; Until then; Goodbye till then!) takrat3) (after that: I had a drink, (and) then I went home.) nato4) (in that case: He might not give us the money and then what would we do?) potem5) (often used especially at the end of sentences in which an explanation, opinion etc is asked for, or which show surprise etc: What do you think of that, then?) torej6) (also; in addition: I have two brothers, and then I have a cousin in America.) nadalje2. conjunction(in that case; as a result: If you're tired, then you must rest.) torej3. adjective(at that time (in the past): the then Prime Minister.) takraten* * *[ðen]1.adverbnato, potem; takrat; (na)dalje, razen tega; torejnow and then — včasih, tu pa tamevery now and then — vedno zopet, od časa do časathen and there — na mestu, takojlong before then — davno pred tem, davno prejall right then — torej prav, no pa dobro, v reduwell then — no!; no dobronow then — toda prosim, pa dobroon then! — kar (samo) naprej!then this, then that — včasih to, včasih onoif... then — če... tedajand then some American slang in še mnogo večwhat then? — pa potem?there and then — neposredno nato, takoj nato, precej natothen is it so? — torej je tako? torej vendar?then how are you? — pa kako se počutite?I think, then I exist — mislim, torej semis it raining? then we had better stay at home — ali dežuje? potem je bolje, da ostanemo doma;2.adjectivetakraten, tedanjithe then president — tedanji predsednik;3.nountisti (takratni, tedanji) časby then — do takrat, do tistega časafrom then — od tistega časa, od takratnot till then — šele od tistega časa, odtlej, šele natotill then — do tistega časa, do takrat, dotlej -
104 wale
[wéil]1.nounmodrica, črnavka, podplutba; žulj, ožuljek; krajnik, rebro (tkanine); za gradnjo ladij primeren les;2.transitive verbnapraviti ali povzročiti modrico, žulje; takó udariti, da se pokažejo črnavke; (tkalstvo) v križ tkati; military (s)plesti (fašine, koše za okope itd.) -
105 wise
1) (having gained a great deal of knowledge from books or experience or both and able to use it well.) pameten2) (sensible: You would be wise to do as he suggests; a wise decision.) pameten•- wisely- wisdom
- wisdom tooth
- wisecrack
- wise guy
- be wise to
- none the wiser
- put someone wise
- put wise* * *I [wáiz]noun(redko) načinin any wise — kakorkoli, na kakršenkoli načinin no wise — na noben način, nikakorin solemn wise — svečano, slovesno, na slovesen načinon this wise — na ta način, takoII [wáiz]adjective ( wisely adverb)pameten, moder, razumen, uvideven, izkušen; oprezen, preračunljiv, zvit; obveščen, seznanjen, poučen, vedoč; obsolete učen; American slang zavesten, vedoč, na tekočemwise woman — vedeževalka, vražaricaa word to the wise is enough — kdor ima kaj soli v glavi, že razumeto be ( —ali to get) wise — spametovati se, zavedati sehe came away from the lecture none the wiser — odšel je od predavanja prav nič pametnejši (ne da bi bil kaj razumel)to put s.o. wise to — seznaniti koga z, opozoriti koga na, uvesti koga vIII [wáiz]intransitive verb & transitive verbto wise up American slang biti informiran, zavohati (nevarnost)to keep s.o. wised up — sproti poročati komu -
106 wonder
1. noun1) (the state of mind produced by something unexpected or extraordinary: He was full of wonder at the amazing sight.) začudenje2) (something strange, unexpected or extraordinary: the Seven Wonders of the World; You work late so often that it's a wonder you don't take a bed to the office!) čudo3) (the quality of being strange or unexpected: The wonder of the discovery is that it was only made ten years ago.) nenavadnost2. verb1) (to be surprised: Caroline is very fond of John - I shouldn't wonder if she married him.) čuditi se2) (to feel curiosity or doubt: Have you ever wondered about his reasons for wanting this money?) spraševati se3) (to feel a desire to know: I wonder what the news is.) hoteti vedeti•- wonderfully
- wonderingly
- wonderland
- wondrous
- no wonder* * *I [wʌndə]nounčudo; nekaj čudovitega, osupljivega; čudežen dogodek, čudežno delo, čudež; (za)čudenje, začudenostfor a wonder — čudežno; presenetljivo; čudno(it is) no wonder that... — nič čudnega (ni), da...he kept his word, for a wonder — za čuda je držal svojo besedohe swore and no wonder — zaklel je, in nič čudnega (če je)II [wʌndə]intransitive verb (za)čuditi se (at, about s.th. čemu); razmišljati (o čem), hoteti vedeti, biti radoveden, spraševati seOh! I just wondered! — O, nič! kar takó, samo vpraševal sem seI wonder who said it — rad bi vedel (sprašujem se, bogve), kdo je to rekelIs that true? -- I wonder. — Je to res? -- Bogve.well, I wonder — no, ne vem (prav)I have often wondered what would happen if... — često sem se spraševal, kaj bi se zgodilo, če... -
107 if you don't like it
(whether you like the situation or not, you will have to endure it.) tako je, pa če vam je prav ali ne! -
108 somehow or other
(in some way or by some means not known or decided: I'll finish this job on time somehow or other.) tako ali drugače -
109 you can lump it
(whether you like the situation or not, you will have to endure it.) tako je, pa če vam je prav ali ne! -
110 louvre
s žaluzija, rešetkasti otvor, rešetka / #s [pl] = slaganje krovnih dašćica ili staklenih pločica tako da propuštaju zrak, ali ne kišu* * *
žaluzine -
111 wohl
adv dobro, istina, svakako; - oder übel rado ili nerado, s voljom ili protiv volje; er ist - fleißig, aber on je doduše marljiv, ali; ich denke mir's - mogu misliti; - gar pa, i; sehr - vrlo dobro; ihm ist so - njemu je tako dobro; mir ist nicht - zu Mute ne osjećam se dobro; er ist - nicht älter jamačno nije stariji; - sein biti zdrav (dobro); wer der - wäre tko bi to mogao biti; ich denke mir - mislim; es sich - sein lassen uživati, udobno udesiti; daran - tun dobro raditi; lebe - zbogom; - bekomm's! u zdravlje -
112 louver
s žaluzija, rešetkasti otvor, rešetka / #s [pl] = slaganje krovnih dašćica ili staklenih pločica tako da propuštaju zrak, ali ne kišu
См. также в других словарях:
tako — tàkō pril. DEFINICIJA 1. na takav način, na način kako si ti pokazao ili na način koji smo vidjeli obojica ili vi, usp. ovako (1) 2. kad se kazuje da nešto biva u takvu stupnju koji izaziva posljedicu iskazanu zavisnom rečenicom, uopće u zavisnoj … Hrvatski jezični portal
tàkō — pril. 1. {{001f}}na takav način, na način kako si ti pokazao ili na način koji smo vidjeli obojica ili vi, {{c=1}}usp. {{ref}}ovako (1){{/ref}} 2. {{001f}}kad se kazuje da nešto biva u takvu stupnju koji izaziva posljedicu iskazanu zavisnom… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
takó — prisl. (ọ̑) I. 1. izraža način dejanja pri govorečem ali v bližini govorečega, na katerega se usmerja pozornost koga: poglej, tako se obrni; tako se primi, da ne boš padel; počakajte, da vam pokažem: tako se zaklene / ovij si glavo, tako, poglej … Slovar slovenskega knjižnega jezika
àli — prisl. (ȁ) v medmetni rabi izraža veliko mero povedanega: ali smo se smejali! ali sem tekel! ali ti zna lagati! ali si natančen! ali si ti smešen! ali bo mati vesela! ali bi bil neumen, če bi dal! / iron. ali si (mi) pameten! in ali vez. (ȁ) 1 … Slovar slovenskega knjižnega jezika
za... — ali zà... predpona (ȁ) 1. v glagolskih sestavljenkah za izražanje a) usmerjenosti dejanja za kaj: zaiti, zaostati / zagraditi, zajeziti / zapogniti, zavihati b) usmerjenosti dejanja čez kaj tako, da odprtine, vdolbine ni več: zagladiti, zamazati … Slovar slovenskega knjižnega jezika
rêči — rêčem dov., tudi rekó; rêci recíte; rékel rêkla (é) 1. izoblikovati glasove, besede z govorilnimi organi: te besede nisem rekel; reci a / otrok že reče mama zna reči / na vse obtožbe ni rekel niti besede je molčal, bil tiho; kar podivja, samo če… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
ták — a o zaim. (á) 1. izraža lastnost, značilnost pri govorečem ali pri osebi, stvari v bližini govorečega, na katero se usmerja pozornost koga: poglejte, tak je bil most pred razstrelitvijo; taka barva vam ne pristaja; taka igrača ni primerna,… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
žé — in žè in že prisl. (ẹ̑; ȅ) 1. izraža, da dejanje, stanje nastopi prej, kot se pričakuje: zakaj že odhajaš; menda nisi že utrujen; nisem vedel, da je že tako pozno; niso pričakovali, da si že tu / mi smo že končali, oni pa so šele začeli; tam je … Slovar slovenskega knjižnega jezika
kàkor — prisl. (ȁ) s členkom izraža poljubnost načina: na tisoče jih je bilo ustreljenih ali kakor že drugače pobitih; ta beseda je žaljiva, obrni jo kakor si že bodi vez. (ȁ) I. med členi v stavku 1. za izražanje primerjave glede enakosti: sin je tako … Slovar slovenskega knjižnega jezika
bíti — bíjem nedov., 3. mn. stil. bijó; bìl (í ȋ) 1. močno, ostro zadevati se ob kaj: dež bije ob okna; plešoče noge bijejo ob tla; debele kaplje so mu bile v lice; veter jim bije v obraz; toča bije po strehi / preh., pesn. kolesa bijejo enakomerno… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
íti — grém in grèm nedov. in dov., grémo in grêmo stil. gremò, gréste in grêste stil. grestè, gredó in gredò in gréjo stil. grejò; bom šèl in pójdem itd.; pójdi pójdite tudi pojdíte, stil. ídi ídite; šèl šlà šlò tudi šló (ȋ ẹ, ȅ pọ̑jdem pọ̄jdi) 1 … Slovar slovenskega knjižnega jezika