-
1 plough
1. noun(a type of farm tool pulled through the top layer of the soil to turn it over.) plug2. verb1) (to turn over (the earth) with such a tool: The farmer was ploughing (in) a field.) orati2) (to travel with difficulty, force a way etc: The ship ploughed through the rough sea; I've all this work to plough through.) prebijati se3) (to crash: The lorry ploughed into the back of a bus.) zaleteti se* * *I [pláu]nounBritish English plug, oranica; obrezilnik (knjigoveznittvo)electrical tokovni odjemalnik; British English zavrnitev kandidata pri izpitu; astronomy the Plough — Veliki vozfiguratively to put one's hand to the plough — lotiti se česacolloquially to take a plough — pasti pri izpituII [pláu]1.transitive verb British Englishorati, preorati; plužiti, brazditi; figuratively utirati pot; nautical brazditi, sekati valove (ladja); slang vreči pri izpitu;2.intransitive verborati, plužiti, brazdati; truditi se, mučiti se, prebijati se; slang pasti pri izpituto plough ahead — neutrudno delati naprej, počasi napredovatito plough back — obogatiti zemljo (s travo, deteljo), figuratively ponovno vložiti dobiček v podjetjeto plough out — izkopati, preoratito plough under — podorati, spodkopatito plough through — prebijati se skozi, prebiti se -
2 break
[breik] 1. past tense - broke; verb1) (to divide into two or more parts (by force).) razbiti, zlomiti2) ((usually with off/away) to separate (a part) from the whole (by force).) odlomiti3) (to make or become unusable.) pokvariti (se)4) (to go against, or not act according to (the law etc): He broke his appointment at the last minute.) odpovedati5) (to do better than (a sporting etc record).) potolči6) (to interrupt: She broke her journey in London.) prekiniti7) (to put an end to: He broke the silence.) prekiniti8) (to make or become known: They gently broke the news of his death to his wife.) oznaniti9) ((of a boy's voice) to fall in pitch.) mutirati10) (to soften the effect of (a fall, the force of the wind etc).) ublažiti11) (to begin: The storm broke before they reached shelter.) izbruhniti2. noun1) (a pause: a break in the conversation.) premor2) (a change: a break in the weather.) sprememba3) (an opening.) odprtina4) (a chance or piece of (good or bad) luck: This is your big break.) priložnost•3. noun((usually in plural) something likely to break.) lomljivi predmeti- breakage- breaker
- breakdown
- break-in
- breakneck
- breakout
- breakthrough
- breakwater
- break away
- break down
- break into
- break in
- break loose
- break off
- break out
- break out in
- break the ice
- break up
- make a break for it* * *I [breik]1.transitive verblomiti, prelomiti, zlomiti, odlomiti; skrhati; raztrgati, pretrgati, odtrgati; poškodovati, (po)kvariti; odpreti, odpečatiti; prestreči, prekiniti; odvaditi; (pre)kršiti; oslabiti, ublažiti; (iz)uriti (konja v ježi); uničiti; obzirno sporočiti; izčrpati; orati, kopati; (iz službe) odpustiti, degradirati;2.intransitive verbzlomiti, skrhati, razbiti, raztrgati se; razpasti, razpadati; počiti, razpočiti se; poslabšati se (vreme); svitati; ločiti se, spremeniti smer; propasti, zbankrotirati; vlomitito break asunder — pretrgati, prelomitito break s.o.'s back — zlomiti komu vrat, uničiti gacolloquially to break the back of s.th. — opraviti najtežji del česanautical to break bulk — začeti raztovarjatito break a butterfly on the wheel — zapravljati svojo moč, uporabiti drastična sredstvato break cover — zapustiti skrivališče, izkobacati sethe day is breaking — svita se, dani seto break even — pokriti stroške, poravnati seto break faith — prelomiti prisego, izneveriti seto break (new) ground — ledino orati, začeti nov obratto break loose — odtrgati se, zbežati; prekršitito break the neck of s.th. — izvržiti najtežji del naloge, končati kajto break o.s. of a habit — odvaditi se česato break s.o.'s pride — ponižati kogato break to pieces — zdrobiti (se); razpastito break the thread — prekiniti, pretrgatiwho breaks pays — sam pojej, kar si si skuhalbreak your neck! — veliko sreče!II [breik]nounzlom; razpoka; prekinitev, pavza, odmor; jasa; music sprememba glasu, mutiranje; presledek; vdolbina v zidu; pobeg iz ječe; American colloquially slučaj, napaka; figuratively dobra priložnostthe break of day — jutranji svit, zoraIII [breik]nounvrsta kočije, s katero se konji navadijo voziti; širok vagon -
3 dig up
We dug up that old tree; They dug up a skeleton; They're digging up the road yet again.) izkopati* * *transitive verb prekopati, globoko orati, rigolati; figuratively odkriti; American slang dobiti (denar) -
4 drag
[dræɡ] 1. past tense, past participle - dragged; verb1) (to pull, especially by force or roughly: She was dragged screaming from her car.) povleči2) (to pull (something) slowly (usually because heavy): He dragged the heavy table across the floor.) vleči3) (to (cause to) move along the ground: His coat was so long it dragged on the ground at the back.) vleči (se)4) (to search (the bed of a lake etc) by using a net or hook: Police are dragging the canal to try to find the body.) preiskovati dno5) (to be slow-moving and boring: The evening dragged a bit.) vleči se2. noun1) (something which slows something down: He felt that his lack of education was a drag on his progress.) ovira2) (an act of drawing in smoke from a cigarette etc: He took a long drag at his cigarette.) požirek (dima)3) (something or someone that is dull and boring: Washing-up is a drag.) tlaka4) (a slang word for women's clothes when worn by men.) travestitska obleka* * *I [dræg]1.transitive verbvleči, (po)vlačiti; pretegniti; nautical orati (o sidru); branati; preiskovati dno, bagrati;2.intransitive verbvleči se; biti dolgočasen, dolgočasitiAmerican colloquially to drag one's feet — namerno zavlačevati (delo)II [dræg]nounvlaka; vrsta kočije; vlačnica, vlača (sani); figuratively tovor, breme; cokla, zavora, ovira; zaviranje, oviranje; bager; figuratively mučno opravilo; dolgočasno mesto (v knjigi); lov z umetno sledjo; American slang protekcija; potegljaj; privlačnostto be a drag on s.o. — biti komu v bremeto put a drag upon s.th. — zavreti, zaustaviti kaj -
5 ear
I [iə] noun1) (the part of the head by means of which we hear, or its external part only: Her new hair-style covers her ears.) uho2) (the sense or power of hearing especially the ability to hear the difference between sounds: sharp ears; He has a good ear for music.) posluh•- earache- eardrum
- earlobe
- earmark
- earring
- earshot
- be all ears
- go in one ear and out the other
- play by ear
- up to one's ears in
- up to one's ears II [iə] noun(the part of a cereal plant which contains the seed: ears of corn.) klas* * *I [iə]1.nounklas;2.intransitive verbpognati v klasII [iə]transitive verbarchaic orati zemljoIII [iə]nounmuha na puškiIV [iə]nounuho; posluh; ušesce, luknjica; figuratively pozornostto reach the ear of s.o. — priti komu na uhoto set by the ears — povzročiti prepir, nahujskati, spretito win s.o.'s ear — biti od koga uslišana word in your ears — strogo zaupno, med nama povedano -
6 follow
['foləu] 1. verb1) (to go or come after: I will follow (you).) slediti2) (to go along (a road, river etc): Follow this road.) iti po3) (to understand: Do you follow (my argument)?) slediti4) (to act according to: I followed his advice.) držati se•- follower- following 2. adjective1) (coming after: the following day.) naslednji2) (about to be mentioned: You will need the following things.) naslednji3. preposition(after; as a result of: Following his illness, his hair turned white.) zaradi4. pronoun(things about to be mentioned: You must bring the following - pen, pencil, paper and rubber.) naslednje- follow up* * *I [fɔlou]1.transitive verbslediti, iti po sledi, spremljati koga; priključiti se; ubogati, pokoriti se; prizadevati si za kaj; iti za čim; ( from) izhajati, izvirati; biti posledica; ukvarjati se, posvetiti se; preganjati; dojeti, razumeti; strinjati se;2.intransitive verbslediti, kasneje se zgoditito follow s.o.'s advice — ravnati se po nasvetu kogaas follows — kakor sledi, sledečeII [fɔlou]nounsledenje; udarec (biljard); colloquially dodatek k obroku hrane -
7 fresh
[freʃ]1) (newly made, gathered, arrived etc: fresh fruit (= fruit that is not tinned, frozen etc); fresh flowers.) svež2) ((of people etc) healthy; not tired: You are looking very fresh this morning.) svež, spočit3) (another; different; not already used, begun, worn, heard etc: a fresh piece of paper; fresh news.) nov, svež4) ((of weather etc) cool; refreshing: a fresh breeze; fresh air.) svež5) ((of water) without salt: The swimming-pool has fresh water in it, not sea water.) sladek•- freshen- freshly
- fresh-water* * *I [freš]adjective ( freshly adverb)svež, osvežilen; zdrav, čil, živahen; neslan, sladek (voda); nov; naiven, neizkušen; slang okajen; American slang predrzen, nadut, domišljava fresh hand — začetnik, neizkušen človekII [freš]adverbna novo, malo prej, pravkarIII [freš]nounpoplava, povodenj; somornica; zgodnja doba, začetek leta; svežina, hlad; slang novinec, bruc; sladka voda; ribnik, izvor -
8 furrow
1. noun1) (a line cut into the earth by a plough: The farmer planted potatoes in the furrows.) brazda2) (a line in the skin of the face; a wrinkle: The furrows in her forehead made her look older.) guba2. verb(to make furrows in: Her face was furrowed with worry.) zgubati- furrowed* * *I [fɜ:rou]nounbrazda; žleb; guba; poetically zorano polje; utor, zarezaII [fɜ:rou]transitive verb & intransitive verbbrazdati, (raz)orati; brazditi, gubati se -
9 ground
past tense, past participle; = grind* * *I [graund]preterite & past participleod grindII [graund]noundno, globina; zemlja, tla; zemljišče, igrišče, lovišče, gradbišče; ( for) osnova; (for, of) vzrok, povod; osnovna barva; ozadje; plural park, vrt; plural naselbina; plural gošča, usedlina; uzemljitevbelow ground — mrtev, pokopanto cover ground — potovati, opraviti določeno deloto cut the ground under s.o.'s feet — spodnesti komu tla, vzeti mu oporocolloquially down to the ground — popolnomafiguratively forbidden ground — nedovoljeno področje, prepovedana temato gain ground — napredovati, širiti seto hold one's ground — vztrajati na svojem mestu, ne popustiti; ostati pri močehto meet s.o. on his own ground — razpravljati o predmetu, ki ga nasprotnik sam določicolloquially to run into the ground — pretiravatito touch ground — dotakniti se dna; figuratively preiti na predmet pogovoraIII [graund]1.transitive verbna tla položiti; osnovati, utemeljiti; podložiti; podbarvati, grundirati; ozemljiti; aeronautics prisiliti, da se spusti; ne dovoliti, da vzleti; marine military prisiliti (ladjo), da nasede;2.intransitive verbnaslanjati, opirati se, temeljiti; (in) nuditi osnovno znanje; marine nasesti; aeronautics pristati -
10 rib
[rib]1) (any one of the bones which curve round and forward from the backbone, enclosing the heart and lungs.) rebro2) (one of the curved pieces of wood which are joined to the keel to form the framework of a boat.) rebro3) (a vertical raised strip in eg knitted material, or the pattern formed by a row of these.) rebro4) (any of a number of things similar in shape, use etc to a rib, eg one of the supports for the fabric of an aeroplane wing or of an umbrella.) rebro•- ribbed- ribbing* * *I [rib]nounrebro; rebrce, žila (v listu); humorously žena, "boljša polovica"dig (poke) in the ribs colloquially sunek v (pod) rebrato poke s.o. in the ribs — dregniti koga v rebra, figuratively s tako kretnjo šaljivo pritegniti pozornost kake osebeto smite s.o. under the fifth rib — zabosti koga, zasaditi komu nož med rebraII [rib]transitive verbojačiti, okrepiti z rebri; agronomy na pol orati; slang nagajati, dražiti, rogati se, zasmehovati (koga) -
11 sand
[sænd] 1. noun1) (a large amount of tiny particles of crushed rocks, shells etc, found on beaches etc.) prod2) (an area of sand, especially on a beach: We lay on the sand.) pesek2. verb(to smooth with eg sand-paper: The floor should be sanded before you varnish it.) obrusiti- sandy- sandbank
- sandcastle
- sandpaper 3. verb(to make smooth with sandpaper.) smirkati- sandstone
- sand-storm* * *I [sænd]nounpesek; prod; pesek ali prod na obrežju; poetically zrnca peska, čas; ure; plural (peščena) puščava ali ravnina, prod vzdolž morja, ob vodi; American slang hrabrost, pogum, energija, čvrstost značaja; slang denarbuilt on sand — zgrajen na pesku, nesigurenthe sands are running out (low) figuratively ura je potekla, gre h koncuhis sands are running out — njegove ure se iztekajo, so mu šteteto plough the sand(s) — pesek orati, figuratively nesmiselno se mučiti, garati brez koristiII [sænd]transitive verbposuti, zasuti s peskom, zakopati v pesek; pokriti, brusiti s peskom; commerce (goljufivo, sleparsko) primešati pesek, mešati s peskom (za otežitev); pustiti nasesti (ladjo) na sipini -
12 till
I [til] preposition, conjunction(to the time of or when: I'll wait till six o'clock; Go on till you reach the station.) do; dokler neII [til] noun((in a shop etc) a container or drawer in which money is put and registered.) ročna blagajna* * *I [til]1.prepositiondo (časovno)till evening (next Sunday, death) — do večera (prihodnje nedelje, smrti)till then — dotlej, do takrattill due economy do zapadlosti (dospelosti, plačljivosti);2.conjunctiondokler ne; toliko časa, dawait till I return — počakaj, dokler se ne vrnemwait till he has flnished — počakajte, dokler ne (da) bo on končalhe did not come till he was called for — prišel je šele, ko so ga poklicaliII [tilə]nounmizni predal (za denar); (ročna) blagajna (v prodajalnah)till money economy stanje blagajne, ročna blagajnaIII [til]nounzmes ilovice in peska; trda glinasta zemeljska zmesIV [til]transitive verb & intransitive verbobdelovati zemljo, orati -
13 tillable
[tíləbl]adjectiveoren; ki se da orati (obdelovati); obdelovalen -
14 twifallow
[twáifælou]transitive verbagronomy obsolete v drugo, drugič orati -
15 break new ground
(to deal with a subject for the first time.) orati ledino
См. также в других словарях:
orati — òrati (što) nesvrš. <prez. ȍrēm, imp. òri, pril. sad. ȍrūći, prid. trp. ȍrān, gl. im. òrānje> DEFINICIJA praviti brazde u zemlji plugom radi daljnje obrade FRAZEOLOGIJA makar na kozi orao nema teškoće koja me može omesti da trudom postignem … Hrvatski jezični portal
òrati — (što) nesvrš. 〈prez. ȍrēm, imp. òri, pril. sad. ȍrūći, prid. trp. ȍrān, gl. im. òrānje〉 praviti brazde u zemlji plugom radi daljnje obrade ⃞ {{001f}}makar na kozi orao nema teškoće koja me može omesti da trudom postignem što sam naumio; ni… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
đórati — (što, se) nesvrš. 〈prez. đôram (se), pril. sad. ajūći (se), gl. im. ānje〉 reg. mijenjati se za što, mijenjati predmet za predmet; trampiti … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
đorati — đórati (što, se) nesvrš. <prez. đȏram, pril. sad. ajūći, gl. im. ānje> DEFINICIJA reg. mijenjati se za što, mijenjati predmet za predmet; trampiti ETIMOLOGIJA vidi đor … Hrvatski jezični portal
oráti — ôrjem in órjem nedov., ôrji orjíte; orál (á ó, ọ) 1. rahljati zemljo s plugom: orati ledino, njivo; ekspr. orati v mokrem ko so tla mokra, vlažna; orati in branati / orati za pšenico za setev pšenice; orati za setev / orati prvo brazdo / globoko … Slovar slovenskega knjižnega jezika
I Chjami Aghjalesi — Pays d’origine Corse Genre musical World Music Polyphonie Années d activité 1977 à aujourd hui Site officiel … Wikipédia en Français
oranje — òrānje sr <G òrānja> DEFINICIJA 1. <gl. im.>, v. orati 2. a. agr. obrada tla plugom pri čemu se zemlja prevrće i drobi b. uzorana zemlja c. brazda SINTAGMA dan oranja obradivo zemljište koliko se može uzorati za jedan dan, jutro… … Hrvatski jezični portal
zaorati — zaòrati (Ø, što) svrš. <prez. zàorēm, pril. pr. āvši, prid. trp. zȁorān> DEFINICIJA 1. početi orati 2. orući zatrpati, opr. izorati 3. (Ø, u što) oranjem prijeći među, orući zaći u tuđu njivu 4. pren. zaći dublje (u posao ili sl.)… … Hrvatski jezični portal
ledína — e ž (í) 1. neobdelana zemlja: kopati, orati ledino; krčenje ledine / neobdelana ledina; pren., ekspr. v tej stroki je povsod še trda ledina; orati ledino kritike, v kritiki // opuščena, s travo zarasla njiva: kjer je nekoč raslo žito, je zdaj… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
práha — 1 e ž (á) jeseni preorana in navadno do naslednje pomladi neposejana, neposajena njiva: spomladi so praho preorali; na prahi se je razrasel plevel / delati, orati praho njivo jeseni orati, pa ne posejati, posaditi / pustiti njivo v prahi 2 e ž… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
орать — I орать I пахать , орю, орёшь, укр. орю, орати, др. русск., ст. слав. орати, орѭ ἀροτριᾶν (Остром.), болг. ора, сербохорв. о̀рати, о̀ре̑м, словен. orati, оrа̑m, orjem, чеш. orati, слвц. оrаt᾽, польск. оrаc, orzę, в. луж. worac, н. луж. woras.… … Этимологический словарь русского языка Макса Фасмера