-
1 dabbler
[daeblə]nounšušmar, diletant -
2 dilettante
Iplural dilettanti [dilitaenti, dilitaenti:]noun diletant, amater, ljubitelj umetnosti; nestrokovnjakII [dilitaenti]adjectivediletantski, amaterski, nestrokoven -
3 gentleman
['‹entlmən]plural - gentlemen; noun( abbreviation gent)1) (a polite word for a man: Two gentlemen arrived this morning.) gospod2) (a polite, well-mannered man: He's a real gentleman.) kavalir•- gents* * *[džéntlmən]nounolikan moški, gospod; poštenjak; kavalirgentleman of the long robe — sodnik, pravnikgentleman of fortune — pirat; pustolovecgentleman ranker — izobraženec, ki služi kot navadni vojak -
4 rabbit
['ræbit](a type of small long-eared burrowing animal, found living wild in fields or sometimes kept as a pet.) zajec* * *I [raebit]nounzoology kunec (domači ali divji); kunčje krzno; slang sport amaterski, začetniški, slab igralec (tenisa, kriketa, golfa); figuratively začetnik, diletant, šušmarrabbit's punch slang hud udarec na tilnikto breed like rabbits — ploditi se, kotiti se, množiti se kot kunci (zajci)II [raebit]intransitive verbloviti kunce, iti na lov na kunce; transitive verb vulgar preklinjati, kletirabbit me!, rabbit it! slang naj me vrag vzame!, prekleto!odd rabbit the idiot! slang vrag vzemi bedaka!
См. также в других словарях:
diletant — DILETÁNT, Ă, diletanţi, te, s.m. şi f. Persoană care manifestă preocupări într un domeniu al artei, al ştiinţei sau al tehnicii fără a avea pregătirea profesională corespunzătoare; persoană care se ocupă de ceva din afara profesiunii sale, numai… … Dicționar Român
diletant — dilètant (diletȁnt) m <G mn nātā> DEFINICIJA 1. osoba koja se nekom djelatnošću, umjetnošću ili znanošću bavi samo za svoje zadovoljstvo bez težnje ili obveze na stručnu razinu ili vrijednost; amater, nestručnjak 2. pejor. nestručnjak koji… … Hrvatski jezični portal
dilètant — (diletȁnt) m (dilètantica, dilètantkinja ž) 〈G mn nātā〉 1. {{001f}}osoba koja se nekom djelatnošću, umjetnošću ili znanošću bavi samo za svoje zadovoljstvo bez težnje ili obveze na stručnu razinu ili vrijednost; amater, nestručnjak 2.… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
diletánt — in diletànt ánta m (ā á; ȁ á) 1. kdor se iz veselja, nepoklicno ukvarja s čim: pevski zbor je vodil diletant; diletanti so nastopili celo v gledališču / na tem področju sem le diletant 2. slabš. kdor nestrokovno, površno opravlja kako delo: je… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
diletant — di|le|tant Mot Agut Nom masculí … Diccionari Català-Català
diletánt — s. m., pl. diletánţi … Romanian orthography
diletant — is. <fr.> Xüsusi hazırlığı, sistematik biliyi olmadan hər hansı bir elm və ya sənətlə məşğul olan adam; həvəskar … Azərbaycan dilinin izahlı lüğəti
amator — AMATÓR, OÁRE, amatori, oare, s.m. şi f., adj. 1. (Persoană) căreia îi place ceva, care are predilecţie sau pasiune pentru ceva; (persoană) care este dispusă să cumpere ceva. 2. (Persoană) care se ocupă cu o meserie, cu o artă, cu o disciplină,… … Dicționar Român
diletantism — DILETANTÍSM s.n. Faptul de a se ocupa ca diletant de o ramură a artei, a ştiinţei sau a tehnicii. ♦ (peior.) Lipsă de pregătire temeinică, de seriozitate sau de însuşiri necesare, dovedite de cineva în propriul domeniu de activitate. – Din fr.… … Dicționar Român
Дилетант (журнал) — … Википедия
diletantic — diletántic adj. m., pl. diletántici; f. sg. diletántică, pl. diletántice Trimis de siveco, 10.08.2004. Sursa: Dicţionar ortografic DILETÁNTIC, Ă adj. (Rar) De diletant; superficial; diletantistic. [cf … Dicționar Român