-
1 cradle
['kreidl] 1. noun1) (a child's bed especially one in which it can be rocked.) zibelka2) (a frame of similar shape, eg one under a ship that is being built or repaired.) ogredje2. verb(to hold or rock as if in a cradle: She cradled the child in her arms.) zibati* * *I [kréidl]nounzibelka; figuratively rojstni kraj, otroštvo; korito za izpiranje zlata; medicine opornica; technical opora, ležaj; vilice za telefonske slušalke; prehodna vlagalna deska (tisk); zidarski oderII [kréidl]transitive verbv zibelko položiti, zibati, uspavati; izpirati zlato; kositi (s posebno koso) -
2 rock
I [rok] noun1) ((a large lump or mass of) the solid parts of the surface of the Earth: The ship struck a rock and sank; the rocks on the seashore; He built his house on solid rock.) skala2) (a large stone: The climber was killed by a falling rock.) skala3) (a type of hard sweet made in sticks: a stick of Edinburgh rock.) vrsta bonbona•- rockery- rocky
- rockiness
- rock-bottom
- rock-garden
- rock-plant
- on the rocks II [rok] verb1) (to (cause to) swing gently backwards and forwards or from side to side: The mother rocked the cradle; This cradle rocks.) gugati (se)2) (to swing (a baby) gently in one's arms to comfort it or make it sleep.) zibati (se)3) (to shake or move violently: The earthquake rocked the building.) zamajati•- rocker- rocky
- rockiness
- rocking-chair
- rocking-horse
- off one's rocker III [rok]((also rock music) music or songs with a strong, heavy beat and usually a simple melody: She likes rock; ( also adjective) a rock band.) rock(erski)* * *I [rɔk]1.nounskala, čer, kleč; kamnit blok; kamenina; plural collective prepad, strma pečina, stena; figuratively čvrsta tla; nevarna zapreka; vrsta paličastega bonbona; bonbon, plural sadni bonboni; American colloquially kamen, American slang kovanecRock of Ages figuratively religion Kristuson the rocks — nasedel, figuratively slang v denarni stiskibuilt on a rock — zgrajen na skali, figuratively osnovan na trdni podlagi, trden, sigurenbed-rock, living rock — živa skalathere are rocks ahead figuratively nevarnost je pred nami, nevarnost grozito be on the rocks — nasesti na čer, figuratively biti v denarnih težavahthat's the rock you'll split on figuratively to je za vas posebno nevarno, tu si boste lahkó polomili zobeto run against a rock figuratively drveti v nevarnostto run upon a rock — nasesti, zadeti na čer, figuratively razbiti seto see rocks ahead figuratively morati računati s težavamito throw rocks at s.o. American obmetavati koga s kamenjem;2.adjectiveskalnatII [rɔk]transitive verbzibati, pozibavati, gugati, uspavati; nihati, kolebati; (s)tresti, majati; zamajati, figuratively napraviti negotovo, nezanesljivo, nevarno; intransitive verb zibati se, gugati se, nihati (on na); kolebati se (tudi figuratively); klecati, opotekati se; omahovatito rock the boat slang figuratively otežkočiti stvari (za svoje sodelavce, kolege)to rock oneself in the hope that... — zazibati se v upanje, da...III [rɔk]nounzibanje, pozibavanje (pri plesu), guganjeIV [rɔk]nounhistory preslica (pri kolovratu)Rock Day — = Distaff Day — 7. januar (dan po prazniku svetih treh kraljev) -
3 sway
[swei] 1. verb1) (to (cause to) move from side to side or up and down with a swinging or rocking action: The branches swayed gently in the breeze.) zibati se2) (to influence the opinion etc of: She's too easily swayed by her feelings.) vplivati2. noun1) (the motion of swaying: the sway of the ship's deck.) zibanje2) (power, rule or control: people under the sway of the dictator.) vpliv* * *I [swéi]transitive verbzibati, gugati, majati; vihteti; zvijati, pripogibati; nautical dvigati; figuratively vplivati, delovati na; rokovati; upravljati, voditi, vladati (komu, čemu); odvrniti (od naklepa); intransitive verb gugati se, zibati se, nihati, majati se, zvijati se, nagibati se, pripogibati se ( towards k, proti); kreniti, zaviti; opotekati se, omahovati; vladatito sway home — kreniti, zaviti proti domuto sway the sceptre — držati žezlo, vladatiII [swéi]nounzibanje, pozibavanje, nihanje; mahanje, vihtenje, zamah; zvijanje; vpliv, moč, oblast, vlada(nje)to fall under s.o.'s sway — priti pod vpliv kake osebe -
4 swing
[swiŋ] 1. past tense, past participle - swung; verb1) (to (cause to) move or sway in a curve (from side to side or forwards and backwards) from a fixed point: You swing your arms when you walk; The children were swinging on a rope hanging from a tree; The door swung open; He swung the load on to his shoulder.) zibati (se); zavihteti2) (to walk with a stride: He swung along the road.) hoditi z dolgimi koraki, koračiti3) (to turn suddenly: He swung round and stared at them; He is hoping to swing the voters in his favour.) obrniti (se)2. noun1) (an act, period, or manner, of swinging: He was having a swing on the rope; Most golfers would like to improve their swing.) zibanje; zamah2) (a swinging movement: the swing of the dancers' skirts.) zibanje3) (a strong dancing rhythm: The music should be played with a swing.) z zamahom4) (a change in public opinion etc: a swing away from the government.) preobrat5) (a seat for swinging, hung on ropes or chains from a supporting frame etc.) gugalnica•- swinging- swing bridge
- swing door
- be in full swing
- get into the swing of things
- get into the swing
- go with a swing* * *I [swiŋ]1.nounzamah, mahanje, vihtenje; nihaj, nihanje sem in tja; zibanje, guganje; tok; elastična, ritmična hoja; svoboda gibanja; gugalnica, guncnica; music swing (hitri stil jazza, kompozicija v tem smislu); economy American doba konjunkture, procvit, višek; politics krožno volilno potovanje (kandidata); colloquially posad, (delovna) izmenaoff one's swing figuratively ne na višini, ne pri močifree swing — svoboda gibanja, toriščethe swing of the pendulum — nihanje nihala, figuratively spremenljivost (zlasti prihod na oblast zdaj ene zdaj druge politične stranke)to get into the swing of s.th. — uvesti se v kaj, priučiti se čemuto give full swing to s.th. — dati čemu popoln razmah, popolno svobodo potekanjato have one's swing figuratively iti svojo potto let s.th. have its swing — pustiti kaj potekati po normalni poti (normalno)let him have his full swing — pustite ga, naj dela, kar hočelet me have a swing — daj, da se malo poguncam na gugalnicito walk with a swing — hoditi z dolgimi, ritmičnimi koraki, z elanom;2.adjectivevrtljiv; nihalen; gugalenII [swiŋ]1.intransitive verbnihati, zibati se, gugati se, guncati se, pozibavati se; figuratively biti odvisen ( from od); viseti, bingljati; biti obešen na vislice; obračati se, vrteti se; nautical obračati se okoli sidra ali boje; gibati se v krivulji, zavijati; hoditi hitro, z dolgimi koraki in z elanom;2.transitive verbzamahniti, mahati z, vihteti; zibati, gugati, pustiti nihati; obesiti; obračati na vse strani; meriti (čas) z nihaji; bingljati z; z zamahom dvigniti kvišku (on, to na); American vplivati na; American uspešno izvesti; politics pridobiti si (volilce)swing it! slang prekleto!to swing a bat (a sword, a lasso) — vihteti gorjačo (meč, laso)to swing one's arms — mahati, otepati z rokamito swing into line military formirati eno vrstoto swing the lead nautical slang ogibati se dela, zabušavati, delati se bolnegato swing into motion — priti v tek, v zamahto swing round the circle American večkrat spremeniti svoje mnenje; politics American obiskati volilna okrožjahe shall swing for it — za to bo visel, bo obešenhe swung when I shouted — obrnil se je, ko sem zavpilhe swung out of the room — z dolgimi, brzimi, prožnimi koraki je odšel iz sobethere is not room enough to swing a cat figuratively niti toliko ni prostora, da bi se človek obrnil -
5 jump
1. verb1) (to (cause to) go quickly off the ground with a springing movement: He jumped off the wall / across the puddle / over the fallen tree / into the swimming-pool; Don't jump the horse over that fence!) skočiti; pripraviti k skoku2) (to rise; to move quickly (upwards): She jumped to her feet; He jumped into the car.) skočiti3) (to make a startled movement: The noise made me jump.) poskočiti4) (to pass over (a gap etc) by bounding: He jumped the stream easily.) preskočiti2. noun1) (an act of jumping: She crossed the stream in one jump.) skok2) (an obstacle to be jumped over: Her horse fell at the third jump.) preskok3) (a jumping competition: the high jump.) skok4) (a startled movement: She gave a jump when the door suddenly banged shut.) poskok5) (a sudden rise, eg in prices: There has been a jump in the price of potatoes.) skok•- jumpy- jump at
- jump for joy
- jump on
- jump the gun
- jump the queue
- jump to conclusions / jump to the conclusion that
- jump to it* * *I [džʌmp]nounskok, preskok, skok s padalom; skok (cen itd.); nagel prehod na daljinsko snemanje (film); zdrzljaj; udarec nazaj (strelno orožje)American colloquially prednost, uspešen začetek; slang the jumps — delirium tremenssport high jump — skok v višinosport pole jump — skok s palicoAmerican slang (always) on the jump — (vedno) v naglici, v razburjenjuto keep s.o. on the jump — imeti koga na vajetihto give s.o. a jump — prestrašiti koga (da se zdrzne, poskoči)to get the jump on s.o. — imeti prednost pred kom, prehiteti kogaAmerican from the jump — od začetkaII [džʌmp]1.intransitive verbskočiti (tudi cene), skakati, poskakovati, skakljati, poskočiti, odskočiti, skočiti na noge; vskočiti (in), skočiti mimo ( past), priskočiti (to); figuratively trzniti, zdrzniti se, kvišku planiti, prestrašiti se (at); figuratively preskočiti (to na), preskočiti vrsto pri branju; tresti, zibati se (voz); izskočiti, iztiriti se (vlak); figuratively razbijati (srce);2.transitive verbpreskočiti (across, over), pomagati komu skočiti, pripraviti konja k skoku; s silo vzeti, prisvojiti si; zibati, ujčkati; zviševati ceneto jump clear of s.th. — odskočiti od česaslang to jump to it — z vnemo se česa lotitiAmerican to jump channels — preskočiti službeno stopnjoBritish English to jump the queue — ne držati se vrste zriniti se naprejto jump a claim — prisvojiti si tujo parcelo (zlatokopa itd.)to jump s.o. into s.th. — nagovoriti koga k čemudon't jump my nerves! — ne žri mi živcev!American to jump the gun — prenagliti se -
6 pitch
I 1. [pi ] verb1) (to set up (a tent or camp): They pitched their tent in the field.) postaviti2) (to throw: He pitched the stone into the river.) vreči3) (to (cause to) fall heavily: He pitched forward.) pasti4) ((of a ship) to rise and fall violently: The boat pitched up and down on the rough sea.) zibati se5) (to set (a note or tune) at a particular level: He pitched the tune too high for my voice.) intonirati2. noun1) (the field or ground for certain games: a cricket-pitch; a football pitch.) igrišče2) (the degree of highness or lowness of a musical note, voice etc.) višina tona3) (an extreme point or intensity: His anger reached such a pitch that he hit her.) stopnja4) (the part of a street etc where a street-seller or entertainer works: He has a pitch on the High Street.) stojnica5) (the act of pitching or throwing or the distance something is pitched: That was a long pitch.) met6) ((of a ship) the act of pitching.) zibanje (ladje)•- - pitched- pitcher
- pitched battle
- pitchfork II [pi ] noun(a thick black substance obtained from tar: as black as pitch.) katran- pitch-dark* * *I [pič]nounmineralogy smola (zemeljska), katran; botany drevesna smolaII [pič]transitive verbsmoliti, namazati s smolo, katraniziratiIII [pič]nounmet (žoge), lučaj (balinske krogle), metanje; nautical zibanje ladje; nagnjenost, strmec, strmina (strehe); višina, stopnja; music višina tona, uglašenost (glasbila); figuratively (najvišja ali najnižja) točka, najvišja stopnja, vrh, vrhunec; British English stojnica (uličnega prodajalca); economy ponudba blaga na tržišču; American slang hvalisanje blaga, reklamni oglas; American slang čenče, blebetanje; sport igrišče, (kriket) polje med vrati; razmak med luknjicami (na filmu), razmak med žlebiči (na gramofonski plošči)pitch level — višina tona, glasuto queer s.o.'s pitch — prekrižati komu načrteAmerican slang I get the pitch — razumemslang what's the pitch? — kaj se godi?IV [pič]1.transitive verbpostaviti (tabor, šotor, stojnico); zabiti, zasaditi (kole itd.); metati, vreči, zalučati (žogo, kovance itd.); naložiti (seno z vilami); postaviti v bojni red; določiti (po višini, vrednosti); (govor itd.) uglasiti, prilagoditi (on čemu); izraziti na poseben način, s posebnim stilom; music uglasiti (glasbilo), intonirati (pesem); sport meriti na cilj, zamahniti; figuratively usmeriti (misli; toward k); nasuti (cesto), tlakovati, asfaltirati; določiti adut (pri začetku igre); ponuditi, razstaviti, hvaliti blago; slang pripovedovati, izblebetati;2.intransitive verbpasti kakor dolg in širok; nautical zibati se (ladja); sport podati žogo metalcu, metati; nagniti se (streha); utaboriti seto pitch a story — pripovedovati laži, debele tvesti, izmisliti si zgodbofiguratively to pitch one's tent — naseliti seto pitch a yarn — debele tvesti, pripovedovati neverjetno zgodbo -
7 roll
I 1. [rəul] noun1) (anything flat (eg a piece of paper, a carpet) rolled into the shape of a tube, wound round a tube etc: a roll of kitchen foil; a toilet-roll.) zvitek2) (a small piece of baked bread dough, used eg for sandwiches: a cheese roll.) žemljica3) (an act of rolling: Our dog loves a roll on the grass.) valjanje4) (a ship's action of rocking from side to side: She said that the roll of the ship made her feel ill.) zibanje5) (a long low sound: the roll of thunder.) bobnenje6) (a thick mass of flesh: I'd like to get rid of these rolls of fat round my waist.) kolobar (sala)7) (a series of quick beats (on a drum).) tuš (bobnanje)2. verb1) (to move by turning over like a wheel or ball: The coin/pencil rolled under the table; He rolled the ball towards the puppy; The ball rolled away.) kotaliti (se)2) (to move on wheels, rollers etc: The children rolled the cart up the hill, then let it roll back down again.) odkotaliti3) (to form (a piece of paper, a carpet) into the shape of a tube by winding: to roll the carpet back.) zviti4) ((of a person or animal in a lying position) to turn over: The doctor rolled the patient (over) on to his side; The dog rolled on to its back.) prevaliti (se)5) (to shape (clay etc) into a ball or cylinder by turning it about between the hands: He rolled the clay into a ball.) svaljkati6) (to cover with something by rolling: When the little girl's dress caught fire, they rolled her in a blanket.) zamotati7) (to make (something) flat or flatter by rolling something heavy over it: to roll a lawn; to roll pastry (out).) valjati8) ((of a ship) to rock from side to side while travelling forwards: The storm made the ship roll.) zibati (se)9) (to make a series of low sounds: The thunder rolled; The drums rolled.) bobneti10) (to move (one's eyes) round in a circle to express fear, surprise etc.) zavijati (oči)11) (to travel in a car etc: We were rolling along merrily when a tyre burst.) voziti se12) ((of waves, rivers etc) to move gently and steadily: The waves rolled in to the shore.) valiti se13) ((of time) to pass: Months rolled by.) teči•- roller- rolling
- roller-skate 3. verb(to move on roller-skates: You shouldn't roller-skate on the pavement.) kotalkati se- roll in
- roll up II(a list of names, eg of pupils in a school etc: There are nine hundred pupils on the roll.) seznam* * *I [róul]nounzvitek (papirja, pergamenta itd.), rola; listina, seznam, spisek, popis, imenik, register, katalog; zmotani akti, spisi, letopisi, kronike, anali itd.; American slang zvitek bankovcev, denar; kruhek, žemljica, (mesna) rulada; archaic polž; technical valj, cilinder; military klicanje po imenih, apel; valjanje, trkljanje, kotaljenje, obračanje; figuratively majava hoja, guganje; pozibavanje (ladje, letala); bobnenje (groma), hrumenje, valovanje (vode); (o zvoku) blagoglasje, skladnost, gostolevek (kanarčka); aeronautics obračanje, vrtenje (umetnostno letanje)roll of hair — rola, zvitek, koder lasthe Rolls — državni arhiv, registratura (v Londonu)to strike s.o. off the rolls — brisati, črtati koga s seznama; diskvalificirati koga (zaradi nepoštenja itd.)II [róul]1.transitive verbvaliti, valjati, kotaliti; zviti, (za)motati, zvijati, svaljkati; prevažati, transportirati, voziti; tanjšati, valjati (železo); gugati, pozibavati, valoviti; phonetics izgovarjati soglasnik r z vibriranjem; (o reki) valiti, gnati; vrteti (okoli osi); razmišljati, prevračati misli, tuhtatito roll a blanket, a carpet — zviti odejo, preprogoto roll a lawn, a road — zvaljati trato, cestoto roll one's r's — drdrati, pogrkavati svoje rroll my log and I'll yours figuratively roka roko umivahe rolled himself from side to side — pozibaval, majal se je z ene strani na drugoto set the ball rolling figuratively spraviti (stvar) v tek, sprožiti, začeti;2.intransitive verbvaliti se, valjati se, kotaliti se; voziti se, potovati; obračati se, vrteti se; potekati, minevati, teči (o času, letnih časih); odteči, odtekati (o vodi); valovati, biti valovit (o morju); valovito se raztezati (o kopnem, zemlji); odjekniti, odmevati, razlegati se (o zvoku); bobneti; šumeti; gostoleti (o kanarčku); (o osebah) majati se, zibati se, racati; vrteti se, obračati se (okoli svoje osi)a rolling stone — valeč se kamen, figuratively nestanoviten človek, ki stalno menjava služboto roll in money, in riches — valjati se v denarju, biti zelo bogatto roll into one — stekati se v eno, združiti sea rolling stone gathers no moss figuratively goste službe, redke suknjeto start the ball rolling figuratively spraviti kaj v tek, začeti, sprožitiwe had been rolling for hours without stopping once at a station — vozili smo se ure in ure, ne da bi se bili ustavili enkrat na kaki postaji -
8 air
[eə] 1. noun1) (the mixture of gases we breathe; the atmosphere: Mountain air is pure.) zrak2) (the space above the ground; the sky: Birds fly through the air.) zrak, nebo3) (appearance: The house had an air of neglect.) videz4) (a tune: She played a simple air on the piano.) melodija2. verb1) (to expose to the air in order to dry or make more fresh etc: to air linen.) prezračiti2) (to make known: He loved to air his opinions.) izražati•- airbag- airily
- airiness
- airing
- airless
- airy
- airborne
- air-conditioned
- air-conditioner
- air-conditioning
- aircraft
- aircraft carrier
- airfield
- air force
- air-gun
- air hostess
- air letter
- airlift
- airline
- airliner
- air-lock
- airmail
- airman
- air pollution
- airplane
- airport
- air-pump
- air-raid
- airship
- airtight
- airway
- on the air
- put on airs / give oneself airs* * *I [wə]nounzrak, atmosfera; vetrič, prepih; videz, vedenje, obnašanje; arija, napev, melodijato be ( —ali go) on the air — govoriti, oddajati se po radiuby air — po zraku, z letalomto beat the air — zaman si prizadevati, prazno slamo mlatitito give o.s. airs — šopiriti seAmerican slang to give s.o. the air — odpustiti kogato go up in the air — razburiti, razjeziti se, pobesnetito keep s.o. in the air — pustiti koga v negotovostito walk ( —ali tread) on air — biti ves srečen; zibati se v srečiII [wə]1.transitive verbzračiti; sušiti; rešetati; ohladiti; figuratively objaviti; širokoustiti se;2.intransitive verbsprehajati se; domišljati sito air one's fine clothes — bahati, šopiriti seto air o.s. — iti na sprehod, sprehoditi se -
9 cuddle
1. verb(to hug affectionately: The mother cuddled the child until he fell asleep.) ujčkati2. noun(an affectionate hug.) ujčkanje- cuddly* * *I [kʌdl]nounljubkovanje, objem, ujčkanjeII [kʌdl]1.transitive verbljubkovati, objemati, ujčkati, božati, zibati;2.intransitive verbzviti se v klobčič, priviti se -
10 dandle
[daendl]transitive verbzibati, ujčkati, ljubkovati, poigravati se, razvajati -
11 diddle
[dídl]intransitive verb & transitive verbcolloquially majati, zibati se; slang slepariti, varatito diddle s.o. out of his money — oslepariti koga za denar -
12 jiggle
['‹iɡl](to (cause to) jump (about) or move jerkily: The television picture kept jiggling up and down.) skakati* * *[džigl]1.transitive verbna lahko stresati, drmati;2.intransitive verbposkakovati, gugati se, zibati se -
13 labo(u)r
I [léibə]noundelo, trud, muka; economy delavci, delavski razred; medicine porodni popadkiLabour — britanska laburistična stranka, laburistiskilled labo(u)r — kvalificirano delo, kvalificirani delavciunskilled labo(u)r — nekvalificirano delo, nekvalificirani delavciBritish English Ministry of Labour — Ministrstvo za delolabo(u)r of love — prostovoljno, neplačano delohis labo(u)rs are over — konec je njegovih muk, umrl jeII [léibə]1.intransitive verb(težko) delati (at pri, za); truditi se, mučiti se, boriti se ( for za); prebijati se, z muko napredovati ( along); težko se prebijati ( through skozi); močno se zibati (ladja); medicine imeti porodne popadke; archaic & poetically obdelovati (zemljo);2.transitive verbpodrobno obdelati, dolgovezno razgljabljati -
14 seesaw
['si:so:] 1. noun(a long flat piece of wood, metal etc, balanced on a central support so that one end of it goes up as the other goes down: The boy fell off the seesaw in the park.) gugalnica2. verb(to move up and down like a seesaw: The boat seesawed on the crest of the wave.) gugati (se)* * *[sí:sɔ:]1.noungugalnica, guncnica (v sredini podprta deska); figuratively stalno kolebanje, pogostna menjavato go seesaw — kolebati, nihati; izmenoma prihajati, hoditi sem in tja;2.adjectivepremikajoč se gor in dol; spremenljiv, omahljiva seesaw motion — gibanje gor in dol;3.adverbgor in dol, sem in tja; spremenljivo, omahljivo;4.transitive verb & intransitive verbgugati (se), zibati (se), nihati; figuratively stalno se menjavati -
15 shamble
['ʃæmbl](to walk slowly and awkwardly, (as if) not lifting one's feet properly off the ground: The old man shambled wearily along the street.) vleči se* * *[šæmbl]1.nounracava hoja, racanje, zibajoča se hoja;2.intransitive verbzibati se pri hoji, racati -
16 teeter
[tí:tə]1.nounzibanje, guganje; gugalnica;2.transitive verb & intransitive verbzibati (se), gugati (se); majati (se) -
17 vacillate
[vaesileit]intransitive verbmajati se, gugati se, zibati se, nihati (sem in tja); opotekati se; kolebati, omahovati, oklevati, biti neodločen, cincati; lavirati -
18 waddle
['wodl] 1. verb(to take short steps and move from side to side in walking (as a duck does): The ducks waddled across the road; The fat old lady waddled down the street.) racati2. noun(a clumsy, rocking way of walking.) racanje* * *[wɔdl]1.nounracanje, pozibavanje (majanje) pri hoji;2.intransitive verbracati; zibati se (majati se) pri hojito waddle out of the alley economy slang umakniti se z borze, ustaviti plačila (zaradi finančnega poloma)to waddle along — gugati se, pozibavati se v bokih pri hoji -
19 wave
[weiv] 1. noun1) (a moving ridge, larger than a ripple, moving on the surface of water: rolling waves; a boat tossing on the waves.) val2) (a vibration travelling eg through the air: radio waves; sound waves; light waves.) valovanje3) (a curve or curves in the hair: Are those waves natural?) koder4) (a (usually temporary) rise or increase: the recent crime wave; a wave of violence; The pain came in waves.) val5) (an act of waving: She recognized me, and gave me a wave.) mahanje2. verb1) (to move backwards and forwards or flutter: The flags waved gently in the breeze.) plapolati2) (to (cause hair to) curve first one way then the other: She's had her hair waved; Her hair waves naturally.) kodrati (se)3) (to make a gesture (of greeting etc) with (eg the hand): She waved to me across the street; Everyone was waving handkerchiefs in farewell; They waved goodbye.) (po)mahati•- wavy- waviness
- waveband
- wave
- wavelength
- wave aside* * *I [wéiv]nounval (tudi figuratively); valovito gibanje; vibriranje; valovita črta, valovit okrasek; valovita črta (v tkanini, v kovini); mahanje, pomahanje, znakthe wave (s) poetically morje; American nautical ženska mornarin waves, wave after wave — val za valom, v zaporednih valovihlong, medium, short waves radio dolgi, srednji, kratki valoviII [wéiv]intransitive verbvalovati, delati valove; biti valovit; gibati se v valovih; zibati se; plapolati; (po)mahati, zamahnitito wave to s.o. — pomigniti komu; transitive verb mahati (z), vrteti (kaj); vihteti ( a sword — meč); vzvalovati; ondulirati (lase); vtisniti valovite črte (v tkanino), moarirati; vtisniti črte (v kovino), giljoširati; okrasiti z valovitimi črtamito wave welcome to s.o. — pomahati komu za dobrodošlicoto wave aside — poklicati na stran; odbiti (s kretnjo)to wave s.o. away — odbiti koga -
20 waver
['weivə](to be unsteady or uncertain: He wavered between accepting and refusing.) omahovati* * *[wéivə]1.nounomahovanje, obotavljanje, cincanje; tresenje;2.intransitive verbopotekati se (pri hoji); zibati se, pozibavati se; figuratively kolebati, cincati, biti neodločen, omahovati, biti nestanoviten; odstopati, zaviti ( from od); postati nemiren (pogled); tresti se (roke, glas); trepetati, zvijati se, migljati (plamen, svetloba)
- 1
- 2
См. также в других словарях:
zíbati — (koga, što, se) nesvrš. 〈prez. zîbām/zîbljēm (se), pril. sad. ajūći/zíbljūći (se), gl. im. ānje〉 dovoditi u ritmičko kretanje s jedne strane na drugu; njihati, ljuljati (ob. dijete) … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
zibati — zíbati (koga, što, se) nesvrš. <prez. zȋbām/zȋbljēm, pril. sad. ajūći/zíbljūći, gl. im. ānje> DEFINICIJA dovoditi u ritmičko kretanje s jedne strane na drugu; njihati, ljuljati (ob. dijete) ETIMOLOGIJA prasl. *zybati (rus. zybát , češ.… … Hrvatski jezični portal
zíbati — tudi zibáti ljem in am, in zíbati ljem in am nedov. (í á í; í) enakomerno premikati kaj sem in tja ali navzgor in navzdol okrog njegove osi: zibati zibelko / valovi zibljejo jadrnico / zibati otroka, da bi zaspal; zibati na kolenih, rokah; stal… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
zipkati — zȉpkati se nesvrš. <prez. zȉpkām se, pril. sad. ajūći se, gl. im. ānje> DEFINICIJA lagano se zibati, ugodno se zibati [zipkati se u ljuljački; zipkati se na valovima (u čamcu)] ETIMOLOGIJA vidi zibati … Hrvatski jezični portal
njíhati — (se, što) nesvrš. 〈prez. njîšēm (se), imp. njíši (se), pril. sad. njíšūći (se), gl. im. ānje〉 1. {{001f}}(se) ljuljati; zibati se, {{001f}}{{c=1}}usp. 2. {{001f}}(što) pomicati ono što se vraća uvijek u isti položaj; zibati [∼ kolijevku] … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
zı̏pkati se — nesvrš. 〈prez. zı̏pkām se, pril. sad. ajūći se, gl. im. ānje〉 lagano se zibati, ugodno se zibati [∼ u ljuljački; ∼ na valovima (u čamcu)] … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
njihati — njíhati (se, što) nesvrš. <prez. njȋšēm (se), imp. njíši (se), pril. sad. njíšūći (se), gl. im. ānje> DEFINICIJA 1. (se) ljuljati; zibati se 2. (što) pomicati ono što se vraća uvijek u isti položaj [njihati kolijevku]; zibati ETIMOLOGIJA ?… … Hrvatski jezični portal
zipka — zȉpka ž <D L zȉpci/ i, G mn zȋpkā/ ī> DEFINICIJA krevetić za dojenče koji se može zibati, ljuljati; kolijevka ETIMOLOGIJA vidi zibati … Hrvatski jezični portal
zibnuti — zȉbnuti (koga, što, se) svrš. <prez. zȉbnēm, pril. pr. ūvši, prid. rad. zȉbnuo> DEFINICIJA v. zibati ETIMOLOGIJA vidi zibati … Hrvatski jezični portal
zazibati — zazíbati (se) svrš. <prez. zàzībām (se), pril. pr. āvši (se), prid. rad. zazíbao (se)> DEFINICIJA početi (se) zibati ETIMOLOGIJA za + v. zibati … Hrvatski jezični portal
ljȕljkati — (koga, što, se) nesvrš. 〈prez. lj‹ljkām (se), pril. sad. ajūći (se), gl. im. ānje〉 lagano, nježno ljuljati (dijete na rukama ili u kolijevci); nanati, nunati; njihati, zibati … Veliki rječnik hrvatskoga jezika