-
101 piaffer
[piaefə]nounples konja na zadnjih nogah; zložen tek (konja) -
102 pull
[pul] 1. verb1) (to (try to) move something especially towards oneself usually by using force: He pulled the chair towards the fire; She pulled at the door but couldn't open it; He kept pulling the girls' hair for fun; Help me to pull my boots off; This railway engine can pull twelve carriages.) vleči2) ((with at or on) in eg smoking, to suck at: He pulled at his cigarette.) vleči3) (to row: He pulled towards the shore.) veslati4) ((of a driver or vehicle) to steer or move in a certain direction: The car pulled in at the garage; I pulled into the side of the road; The train pulled out of the station; The motorbike pulled out to overtake; He pulled off the road.) potegniti (proti)2. noun1) (an act of pulling: I felt a pull at my sleeve; He took a pull at his beer/pipe.) poteg2) (a pulling or attracting force: magnetic pull; the pull (=attraction) of the sea.) privlačnost3) (influence: He thinks he has some pull with the headmaster.) vpliv•- pull down
- pull a face / faces at
- pull a face / faces
- pull a gun on
- pull off
- pull on
- pull oneself together
- pull through
- pull up
- pull one's weight
- pull someone's leg* * *I [pul]nounpotegljaj, poteg, vlečenje, vlek; technical vlečna sila; privlačnost, sila privlačnosti; požirek, dušek; ročaj, držaj (zvonca); veslanje, zavesljaj; sport (golf, kriket) udarec, zamah (poševno, zlasti na levo); zadrževanje (konja z vajetmi); utrjujajoč vzpon, velik napor ( long ŋ); prednost (of, on, over pred); slang vpliv, zveze, protekcija ( with); printing (poskusni) odtisthe long pull — presežek, dodatek k plačia heavy pull on s.o.'s purse — draga stvarto have the pull of s.o. — imeti prednost pred komto have a pull with s.o. — imeti vpliv na koga, imeti protekcijo pri komprinting to take a pull — napraviti odtisto give a pull at — povleči, potegniti kajII [pul]1.transitive verbvleči, povleči, potegniti; puliti, izpuliti (zob, rastlino), izvleči, privleči; trgati (jabolka cvetice); skubsti, skubiti, oskubsti (perjad, lan), populiti (dlako iz usnja); zagotoviti si, privleči (stranke, podporo); (golf, kriket) udariti žogo postrani na levo; namerno zadržati dirkalnega konja; veslati, imeti vesla; printing napraviti odtis, odtisniti; American slang potegniti (revolver, nož); slang izpeljati (delo); American slang proglasiti stavko, pozvati (podjetje) k stavki; slang zapreti, napraviti racijo (v igralnici);2.intransitive verbvleči, puliti (at); vleči (pipo; at); povleči, piti (at iz); vleči se, riniti se naprej; slang privlačiti (reklama)a case of pull devil, pull baker — povleci, potegni; kdo je močnejšito pull faces ( —ali a face) — pačiti se, kremžiti seto pull a long face — nakremžiti obraz, narediti kisel obrazto pull a fast one — preslepiti, ukanitito pull s.o.'s leg — potegniti koga, norčevati se iz kogato pull a thing on s.o. — ogoljufati, prevaritito pull it — odnesti pete, pobegnitito pull to pieces — raztrgati, figuratively ostro kritiziratito pull one's punches figuratively krotiti se; (boks) zadržano udaritito pull one's rank on s.o. — pokazati, da si višji po činuto pull the strings ( —ali wires) — neopazno voditi, vplivati na kogato pull one's weight — potruditi se pri delu, krepko veslatito pull the wool over s.o.'s eyes — preslepiti koga -
103 purl
[pə:l](a kind of knitting stitch.) leva petlja* * *I [pə:l]1.nounleva pentlja (pri pletenju); zlat ali srebrn bordurni okras, zankasta bordura;2.intransitive verb & transitive verbplesti leve pentlje; obrobiti (glej noun)II [pə:l]1.nounžuborenje;2.intransitive verbžuboretiIII [pə:l]nounodišavljeno toplo pivo, pivo s pelinomIV [pə:l]1.nouncolloquiallytežak padec (s konja);2.transitive verb & intransitive verbprevrniti (se), pasti s konja, odvreči (jahača) -
104 put
[put]present participle - putting; verb1) (to place in a certain position or situation: He put the plate in the cupboard; Did you put any sugar in my coffee?; He put his arm round her; I'm putting a new lock on the door; You're putting too much strain on that rope; When did the Russians first put a man into space?; You've put me in a bad temper; Can you put (=translate) this sentence into French?) postaviti2) (to submit or present (a proposal, question etc): I put several questions to him; She put her ideas before the committee.) zastaviti3) (to express in words: He put his refusal very politely; Children sometimes have such a funny way of putting things!) izraziti4) (to write down: I'm trying to write a letter to her, but I don't know what to put.) zapisati5) (to sail in a particular direction: We put out to sea; The ship put into harbour for repairs.) zapluti•- put-on- a put-up job
- put about
- put across/over
- put aside
- put away
- put back
- put by
- put down
- put down for
- put one's feet up
- put forth
- put in
- put in for
- put off
- put on
- put out
- put through
- put together
- put up
- put up to
- put up with* * *I [put]nounmet kamna z rame; (borza) premijski posliII [put]1.transitive verbpoložiti, postaviti, dati kam, vtakniti ( in one's pocket v žep; in prison v ječo); spraviti (koga v posteljo, v neprijeten položaj, v red, v tek); izpostaviti, podvreči čemu ( to put to death usmrtiti koga); posaditi (into, under s čim; the land was put under potatoes); poslati, dati, siliti, naganjati (to v, k; to put to school poslati v šolo, to put to trade dati koga v uk, to put the horse to the fence nagnati konja v skok čez ograjo); napeljati, zvabiti (on, to k); napisati ( to put one's signature to a document); prestaviti, prevesti ( into French v francoščino); izraziti, formulirati ( I cannot put it into words ne znam tega z besedami izraziti; how shall I put it kako naj to formuliram?); oceniti, preceniti (at; I put his income at £ 1000 a year po mojem zasluži 1000 funtov na leto); uporabiti (to; to put s.th. to a good use dobro kaj uporabiti); zastaviti, postaviti (vprašanje, predlog; I put it to you apeliram na vas, obračam se na vas); staviti (on; denar na kaj); vložiti, investirati ( into v); naložiti (npr. davek, to put a taɔ on obdavčiti kaj); naprtiti, pripisati komu kaj (on; they put the blame on him krivdo valijo na njega); sport metati, vreči (kroglo); poriniti (bodalo), streljati (in, into);2.intransitive verbpodati se, napotiti se, iti, hiteti ( for kam; to put to land podati se na kopno; to put to sea odplutito put for home — napotiti se domov); nautical jadrati, krmariti, pluti; American izlivati se ( into v)to put s.o. above s.o. else — postaviti koga pred drugegato put one's brain to it — koncentrirati se na kaj, lotiti se česato put a bullet through — ustreliti, preluknjati kogato put in black and white, to put in writing — napisatito be hard put to it — biti v zagati, v škripcih, biti prisiljen k čemuput the case that — recimo, dato put o.s. in (under) the care of s.o. — postaviti se pod zaščito kogato put s.o. out of countenance — spraviti koga iz ravnotežjato put down the drain — vreči v vodo, neumno zapravitito put an end ( —ali stop, period) to — napraviti konec s čim, končatito put one's foot in it — narediti napako, osramotiti se, blamirati seto put s.o. on his feet — spraviti koga na nogeto put the finger on — pokazati s prstom na, identificirati koga (kaj)to put s.o. on guard — opozoriti koga na previdnostto put one's hands to — lotiti se; pomagatito put into the hands of s.o. — prepustiti komu, dati komu v roketo put out of one's head — izbiti si iz glave, pozabitito put s.o. in a hole — spraviti koga v neugodon položajto put it to s.o. — apelirati na koga, dati komu na voljoslang to put the lid on — presegati vse meje, biti višek česato put s.o.'s nose out of joint — spodriniti kogato put s.o. on his oath — zapriseči kogato put o.s. in s.o.'s place — vživeti se v položaj koga drugegato put s.o. right — popraviti kogato put in shape — spraviti v dobro kondicijo, oblikovatito put a spoke in s.o.'s wheel — metati komu polena pod nogefiguratively to put teeth into — zagristi se v kajto put s.o. through it — dajati koga na sito in rešetoto put into words — izraziti z besedami, točno opisatito put s.o. in the wrong — postaviti koga na laž, dokazati, da nima pravto put s.o. out of the way — spraviti koga s potislang to put s.o. wise — odpreti komu očislang to put the wind up s.o. — prestrašiti koga, dati mu vetraIII [pʌt]nounarchaic tepec, čudak, kmetIV [pʌt]noun& verb see putt -
105 race
I 1. [reis] noun(a competition to find who or which is the fastest: a horse race.) dirka2. verb1) (to (cause to) run in a race: I'm racing my horse on Saturday; The horse is racing against five others.) dirkati2) (to have a competition with (someone) to find out who is the fastest: I'll race you to that tree.) tekmovati3) (to go etc quickly: He raced along the road on his bike.) drveti•- racer- racecourse
- racehorse
- racetrack
- racing-car
- a race against time
- the races II [reis]1) (any one section of mankind, having a particular set of characteristics which make it different from other sections: the Negro race; the white races; ( also adjective) race relations.) rasa2) (the fact of belonging to any of these various sections: the problem of race.) izvor3) (a group of people who share the same culture, language etc; the Anglo-Saxon race.) rasa•- racial- racialism
- racialist
- the human race
- of mixed race* * *I [réis]nountek, tekanje; figuratively potek, tek (časa, stvari, življenja itd.); hitra struja, tok reke, brzica; American rečno korito, jez, kanal; mlinski žleb, rake; sport dirka, tekma, tekmovanje (tekačev, konj, jadrnic itd.); figuratively tekmovanje, boj, borbarace boat sport tekmovalni čolnrace driver — voznik dirkalnega avtomobila, avtomobilski dirkačmotor-race — avtomobilska, motorna dirkamill-race — mlinski žleb, raketo go to the races — iti, hoditi na dirkefiguratively his race is run — življenje se mu je iztekloII [réis]intransitive verbdirkati, drveti, teči, hiteti; jadrati; meriti se v teku, v hitrosti ( with z), tekmovati ( with z), teči za stavo; iti s polno paro, z vso brzino (vijak, propeler itd.); redno prisostvovati konjskim dirkam, biti vnet gledalec konjskih dirka racing man — ljubitelj konjskega športa.the blood raced to his head — kri mu je planila v glavo; transitive verb pognati v dir, v tek; dreviti; meriti se, tekmovati v teku itd. s kom; jahati (konja) v dirki; dohitetiIII [réis]nounrasa; pleme, pasma; poreklo, rod; zoology & botany vrsta, razred; rod, vrsta ljudi z neko skupno potezo; rasna lastnostrace suicide — rasni samomor (zaradi nazadovanj rojstev itd.)IV [réis]nounkoren (ingverja) -
106 rack
I [ræk] noun(a frame or shelf in or on which objects (eg letters, plates, luggage etc) are put until they are wanted or needed: Put these tools back in the rack; Put your bag in the luggage-rack.) policaII [ræk] III [ræk]* * *I [ræk]noun(hlevske) jasli (za seno); stojalo, obešalnik s klini; polica s predali za sortiranje; mreža za prtljago v vagonu itd.; technical nazobčana palica, tračnicaclothes rack — stojalo, obešalnik za oblekoparcel rack — mreža, polica za prtljago (v avtobusu, vlaku)to live at rack and manger — živeti brezskrbno, v razkošju; biti pri korituII [ræk]transitive verbopremiti (hlev) z jaslimi; napolniti jasli s krmo; namestiti ali postaviti na polico, obesiti na obešalnik; hraniti, krmiti (konja)to rack up a horse — privezati konja k jaslim, dati konju sena v jasliIII [ræk]1.nounnatezalnica, naprava za mučenje, lestev za natezanje, za mučenje; muke na natezalnici, muka; nevihta, neurje, huda burjaon the rack figuratively na natezalnici, na mučenju; z muko, z največjim naporom, zelo napetoto be on the rack — biti na natezalnici (tudi figuratively)to put on the rack — dati na natezalnico, mučiti;2.transitive verbdati na natezalnico, mučiti; figuratively mučiti, trpinčiti, mrcvariti, pritisniti koga (ob zid); napenjati, napeti do skrajnosti (možgane); (iz)tirjati, izsiliti čim višjo najemnino, izses(av)ati (zakupnike, stanovanjske najemnike); izkoriščati, izčrpavati (zemljo)to rack one's brains — beliti, razbijati si glavo, napenjati možganeIV [raek]noununičenje, poguba, propadV [ræk]1.nounod vetra gnani oblaki, gmota oblakov;2.intransitive verbpoditi se, drveti; vleči se, biti gnan od vetrov (o oblakih)VI [ræk]1.nounarak (vrsta vzhodnjaških likerjev, navadno iz riža);2.transitive verbpretakati, odtakati (vino v steklenice) (često off)VII [ræk]1.noundrnec, dir; droben korak;2.intransitive verbdirkati; teči v lahnem diru, v drncuVIII [ræk]noundebela vratina (teletine, svinjine, jagnjetine, ovčjega mesa) -
107 spring
[spriŋ] 1. past tense - sprang; verb1) (to jump, leap or move swiftly (usually upwards): She sprang into the boat.)2) (to arise or result from: His bravery springs from his love of adventure.)3) (to (cause a trap to) close violently: The trap must have sprung when the hare stepped in it.)2. noun1) (a coil of wire or other similar device which can be compressed or squeezed down but returns to its original shape when released: a watch-spring; the springs in a chair.) vzmet2) (the season of the year between winter and summer when plants begin to flower or grow leaves: Spring is my favourite season.) pomlad3) (a leap or sudden movement: The lion made a sudden spring on its prey.) skok4) (the ability to stretch and spring back again: There's not a lot of spring in this old trampoline.) prožnost5) (a small stream flowing out from the ground.) izvir•- springy- springiness
- sprung
- springboard
- spring cleaning
- springtime
- spring up* * *I [spriŋ]1.nounpomlad (tudi figuratively)the spring of life — mladost;2.adjectivespomladanskiII [spriŋ]1.nounskok, odskok; zalet; technical vzmet, pero; elastičnost, prožnost; figuratively duševna prožnost, energija; figuratively impulz, podnet, spodbuda, nagib, motiv, povod; vir, izvir, studenec; plural čas plime; figuratively izvor, poreklo; začetek; razpoka, reža (v lesu); zvitost, zvijanje (deske, grede); obsolete jutranji svit, svitanjeair spring — pnevmatična vzmet (zavora, blažilnik tresenja ali udarcev)day-spring poetically svitanje, svithot springs — topli izviri, toplicemineral springs — slatinski, mineralni izviri (vrelci)spring bed, spring mattress — vzmetna postelja, vzmetna žimnicathe spring has gone out of his step figuratively njegova hoja je izgubila svojo elastičnostto rise with a spring — naglo vstati, skočitito stand up with a spring — planiti kvišku, skočiti na nogeto take a spring — vzeti zalet, skočiti;2.adjectiveelastičen, prožen; vzmetni; (od)skočen; zagonskiIII [spriŋ]1.intransitive verbskočiti, priskočiti; pognati se, planiti (kvišku); nepričakovano postati ( into kaj), hitro priti v neko stanje ali položaj; izvirati, privreti na, izhajati, imeti svoj izvor (poreklo), nastati ( from iz); nepričakovano se pojaviti (priti), pokukati; pognati, poganjati, priti na dan, zrasti, (vz)brsteti, vzkliti; figuratively priti do česa; izbočiti se, pokati, klati se, zviti se, skriviti se (o lesu); military eksplodirati (o mini); veterinary biti brej, brejiti; obsolete daniti se, svitati se;2.transitive verbsprožiti; hunting dvigniti, splašiti (ptice) z ležišča; pognati (konja) v dir; preskočiti (ogrado); skriviti, zlomiti (lesen predmet); technical opremiti z vzmetmi; British English colloquially "olajšati" koga ( for a quid za funt); figuratively nepričakovano (kaj) iznesti, načeti, sprožiti; postaviti (teorijo)to be sprung slang biti vinjen, pijanto spring to attention military skočiti v pozorto spring to s.o.'s assistance — priskočiti komu na pomočto spring a covey of partridges — dvigniti, preplašiti jato jerebicto spring to the eyes figuratively v oči pastito spring a mine upon s.o. figuratively presenetiti koga; prilomastiti v njegovo hišohe sprang another three shillings, and I accepted — ponudil (primaknil) je še tri šilinge, in jaz sem sprejelto spring a surprise on s.o. — presenetiti koga, pripraviti komu presenečenjethe tears sprang to her eyes — solze so ji stopile v oči, so jo oblilewhere did you spring from? — od kod si se pa (ti) vzel?; -
108 toss
[tos] 1. verb1) (to throw into or through the air: She tossed the ball up into the air.) zagnati2) ((often with about) to throw oneself restlessly from side to side: She tossed about all night, unable to sleep.) premetavati se3) ((of a ship) to be thrown about: The boat tossed wildly in the rough sea.) premetavati4) (to throw (a coin) into the air and decide a matter according to (a correct guess about) which side falls uppermost: They tossed a coin to decide which of them should go first.) vreči (kovanec)2. noun(an act of tossing.) met- toss up- win/lose the toss* * *I [tɔs]nounmetanje (v zrak); met, lučaj; premetavanje (sem in tja); stresanje; metanje žreba, žreb(anje); obsolete nemir, razburjenje; padec (zlasti s konja)full toss — sport točen metto take a toss — biti vržen, pasti iz sedla, s konjato win the toss — dobiti pri žrebanju, pri metanju novca v zrakII [tɔs]transitive verbpremetavati (ladjo na morju itd.); metati sem in tja; vreči s sebe; vreči, metati, zagnati; visoko dvigniti, nazaj vreči (glavo); vreči (kaj) (to komu); prevračati, premetavati (seno); metati (kovanec) v zrak (za žrebanje); vznemiriti, razburitito toss a Coin — zagnati, metati novec v zrakI'll toss you for it — vrgel bom novec (žrebal bom) (za to); intransitive verb metati se sem in tja, premetavati se; biti premetavan sem in tja; biti razburkan, vzburkati se, valiti se (o valovih); frfotati (lasje, zastava)to toss out of the room — planiti iz sobe; -
109 trot out
intransitive verb (po)peljati konja, pokazati konja v drncu, v diru; figuratively slang predstaviti (kaj), da se izzove čudenje, občudovanje, "producirati se"; iznesti (dokaze, argumente) -
110 walk
(to walk, stand etc on the toes: He stood on tiptoe(s) to reach the shelf.) hoditi po prstih, stopiti na prste* * *I [wɔ:k]nounhoja, hod, peš hoja, pešačenje, korakanje; način hoje, hoja v koraku; sprehod, tura, potovanje; redni, higienski sprehod; pot za sprehode, sprehajališče, promenada, aleja; pašnik (za ovce); tekališče (za kokoši); področje (dela), stroka, delavnost, aktivnost; poklic, socialen položaj, kariera; plantaža (v Zahodni Indiji); runda (policista); področje (krošnjarja); British English (gozdni) revir; sport tekmovalna hoja; obsolete zakotje, skrivališče, zavetje, pribežališčewalk of life — položaj v življenju, poklic, karierato come at a walk — priti peš, prikorakatito go at a walk — korakati, iti v korakuto go for a walk, to take a walk — iti na sprehodto be on the walks American inkasirati, pobirati denarthis is not within my walk — to ni moja stroka, za to nisem kompetenten, to se me ne tičeto take s.o. for a walk — vzeti, peljati koga na sprehodII [wɔ:k]1.intransitive verbhoditi, iti, korakati, peš iti, pešačiti, počasi hoditi, sprehajati se; (konj) iti v koraku; (duhovi) strašiti; obsolete majati se, premikati se (sem in tja); figuratively obsolete živeti (po nekih načelih); obsolete klatiti se okolito walk on air figuratively biti v devetih nebesihto walk in peace figuratively mirno živetihe walked into the pie figuratively planil je po paštetito walk in golden ( —ali silver) slippers figuratively plavati v denarju, živeti v bogastvuto walk over (the course) — z lahkoto dobiti dirko, figuratively z lahkoto zmagatito walk round s.o. American colloquially opehariti, oslepariti kogato walk through one's part theatre brezizrazno (od)igrati (svojo) vlogoto walk into s.o. colloquially napasti koga; ozmerjati, pretepsti koga;2.transitive verbprehoditi, prepotovati (peš); hoditi sem in tja po; pustiti (konja), da gre v koraku; voditi, peljati, spremljati na sprehod; odpeljati (kaj); (košarka) obdržati žogo več kot dva koraka (brez dribljanja); izučiti (mladega psa); tekmovati v hoji (s.o. s kom)to walk one's beat military biti na stražito walk the chalk ( —ali chalk mark, chalk line) — figuratively dokazati svojo treznost (npr. na policiji) z ravno hojo med črtami, narisanimi s kredoto walk one's chalks slang pobrati jo, po francosko se poslovitito walk a horse — voditi, prepeljavati konjato walk the hospital — prakticirati na kliniki, hoditi po bolniških sobah (o študentu medicine)to walk s.o. off his legs — utruditi koga s hojo, s pešačenjemto walk the streets — hoditi po ulicah; figuratively baviti se s prostitucijo -
111 fetlock
s putište, kičica (u konja); čuperak dlake nad kopitom; puto, putilo, spona* * *
kiÄica u konja
putište -
112 gallop
vi/t I. [vi] 1. trčati (jahati) punim kasom (upropanj, uzagrepce), galopirati ([at] prema) 2. [fig] letjeti, juriti (u govoru, pri čitanju); prebrzo pročitati (izgovoriti), preletjeti (through, over) II. [vt] tjerati (konja) upropanj (uzagrepce, u punom kasu), natjerati (konja) u galop / #ing consumption = galopirajuća sušica, milijarna tuberkuloza* * *
galop
galopirati -
113 got on a horse
-
114 prick
vt/i I.[vt] ubosti, bocnuti, bosti, probosti, probušiti, bockati, probadati; [fig] peći, tištiti; [arch] tjerati, podbadati, poticati, goniti (konja i dr.) I.[vi]II. vi bosti, bockati; sjeći, žigati, peći, bosti (za bol); podbosti konja, pojahati trkom* * *
bockati
bodlja
guzica
kurac
muÄiti
nabodete
oštrica
piÄka
pizda
probadanja
probušiti
tištati
trn
ubod
ubosti -
115 rein
s uzda, vođica, povodac ([fig]) / to draw # = pritegnuti uzde, zadržati, zaustaviti konja; zaustaviti se; napustiti pokušaj; to give horse the #s = popustiti konju uzde; [pol] to assume the #s of government = preuzeti vladu; to give # to one's whim = dati maha svome hiru; to keep a tight # on = držati čvrsto na uzdi; to hold the #s = držati situaciju u rukama* * *
irvas
obuzdati
povodac
tjerati konja
upravljati
uzda
vodilica
vođica
zauzdati -
116 stud book
-
117 swop
vt/i I. [vt] zamjenjivati, izmjenjivati, trampiti; [fam] mijenjati (stvari, mjesta) mijenjati što ([with] s kime [for] za što) II. [vi] mjenjati, izmjenjivati /to # yarns = jedan drugome pričati priče; to # horses in mid-stream = mijenjati konja usred trke, provoditi promjene u jeku zbivanja unositi promjene u najkritičnijem času I. zamjenjivati, izmjenjivati, trampiti; [fam] mijenjati (stvari, vt/i I. vt sl mijenjati, zamjenjivati, izmjenjivati, trampiti [stvari, mjesta i dr.], mijenjati što [with s kim, for za što] II. vi mijenjati, izmjenjivati / never # horses while crossing the stream = ne mijenjaj konja usred trke, ne vrši promjene u jeku zbivanja* * *
mijenjati
zamijeniti
zamjena -
118 blind staggers
• brljivost kod ovaca; brljivost-kod ovaca; nadnesak; previsak; vrtoglavica kod konja i goveda; vrtoglavica-kod konja i goved -
119 caparison
• abajlija; aša; ćebe; kitnjasta oprema; oprema konja; oprema naoružanog vojnika; opremiti se; pokriti ćebetom; ukrašen pokrivač za konja -
120 caracole
• igrati; poigravanje konja udesno i ule; poigravati konja; zaigrati; zavojite stepenice
См. также в других словарях:
kōnja- Ⅰ — *kōnja , *konjaz germ., Adjektiv: Verweis: s. *kōni … Germanisches Wörterbuch
kōnja- Ⅱ — *kōnja , *kōnjaz germ.?, stark. Maskulinum (a): nhd. Kenner; ne. knower; Hinweis: s. *kōni ; Etymologie: s. ing. *g̑en (2), *g̑enə , *g̑nē , *g̑nō , *g̑enh₃ … Germanisches Wörterbuch
kōnja- — Ⅰ s. kōnja Ⅰ germ., Adjektiv; Ⅱ s. kōnja Ⅱ germ.?, stark. Maskulinum (a); nhd. Kenner; s. kōni ; … Germanisches Wörterbuch
koñja — कोञ्ज … Indonesian dictionary
kònj — kônja m, mest. ed. kônju in kónju, rod. mn. kónj tudi kônjev, mest. mn. kônjih tudi kónjih (ȍ ó) 1. domača žival, ki se goji zlasti zaradi vprege in ježe: konj ga je brcnil; konj bije s kopiti ob tla; konja sta hrzala, prhala in se vzpenjala;… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
konjakas — konjãkas sm. (2) DŽ, Š vynuogių sulčių degtinė: Prie kavos duodama konjako ir likerio rš. Martynas jam davė gerti iš savo aliumininės bonkos, kurioje buvo arbata su konjaku I.Simon … Dictionary of the Lithuanian Language
pólkònj — kônja [u̯k] m, mest. ed. pólkônju in pólkónju, rod. mn. pólkónj tudi pólkônjev, mest. mn. tudi pólkónjih (ọ̑ ȍ ọ̑ ó) človeku podobno bajeslovno bitje, ki je od pasu navzdol konj: psoglavci in polkonji … Slovar slovenskega knjižnega jezika
konj — kȍnj m (ženka: kobila, mlado: ždrijebe) <G kònja, V kȍnju, D mn kònjima/kònjma jez. knjiž.> DEFINICIJA 1. zool. a. sisavac (Equus caballus) iz porodice sisavaca kopitara (Equidae), domaća životinja za vuču i jahanje [bosanski konj; jahaći… … Hrvatski jezični portal
Mambiloid — Die Mambiloid Sprachen (kurz Mambiloid) bilden eine Untereinheit des nördlichen Bantoid, eines Zweiges der Benue Kongo Sprachen, die ihrerseits zum Niger Kongo gehören. Die 12 Mambiloid Sprachen werden von etwa 250.000 Menschen in Ost Nigeria und … Deutsch Wikipedia
Mambiloid-Sprachen — Die mambiloiden Sprachen (kurz Mambiloid) bilden eine Untereinheit der nördlichen bantoiden Sprachen, eines Zweiges der Benue Kongo Sprachen, die ihrerseits zum Niger Kongo gehören. Die 12 mambiloiden Sprachen werden von etwa 250.000 Menschen in… … Deutsch Wikipedia
Mambiloidsprachen — Die Mambiloid Sprachen (kurz Mambiloid) bilden eine Untereinheit des nördlichen Bantoid, eines Zweiges der Benue Kongo Sprachen, die ihrerseits zum Niger Kongo gehören. Die 12 Mambiloid Sprachen werden von etwa 250.000 Menschen in Ost Nigeria und … Deutsch Wikipedia