-
1 open
['əupən] 1. adjective1) (not shut, allowing entry or exit: an open box; The gate is wide open.) odprt2) (allowing the inside to be seen: an open book.) odprt3) (ready for business etc: The shop is open on Sunday afternoons; After the fog had cleared, the airport was soon open again; The gardens are open to the public.) odprt4) (not kept secret: an open show of affection.) odkrit5) (frank: He was very open with me about his work.) odkrit6) (still being considered etc: Leave the matter open.) odprt7) (empty, with no trees, buildings etc: I like to be out in the open country; an open space.) odprt2. verb1) (to make or become open: He opened the door; The door opened; The new shop opened last week.) odpreti2) (to begin: He opened the meeting with a speech of welcome.) začeti•- opener- opening
- openly
- open-air
- open-minded
- open-plan
- be an open secret
- bring something out into the open
- bring out into the open
- in the open
- in the open air
- keep/have an open mind
- open on to
- the open sea
- open to
- open up
- with open arms* * *I [óupən]adjective ( openly adverb)odprt (tudi medicine npr. rana); svoboden, javen, dostopen (to komu; npr. park); odprt (morje); nezavarovan, izpostavljen (motor); nezložen, odprt (časopis); prost, nezaseden (službeno mesto); figuratively dovzeten (to za); figuratively izpostavljen (to čemu); odkrit, neprikrit, očiten (zaničevanje, skrivnost itd.); odkrit, odkritosrčen (značaj, pismo itd.); radodaren, darežljiv; odprt, neodločen, nerešen (vprašanje, borba itd.); figuratively prost, dovoljen (lov, ribolov itd.); prost (čas); vrzelast, škrbast (zobovje); ne gosto naseljen; luknjičav (tkanina, ročno delo); economy odprt, tekoč (račun); grammar odprt (vokal, zlog); nautical ploven, nezaledenel, brez meglewith open arms — z razprostrtimi rokami, z ljubeznijoopen book — odprta knjiga, figuratively odkrit človekjuridically in open court — v javni razpravijuridically open and shut case — nezapleten primereconomy politics the open door — politika svobodne trgovinewith open eyes — zavestno, z odprtimi očmifiguratively to keep one's eyes (ears) open — imeti kaj pred očmi, budno paziti na kajwith open hands — z odprtimi rokami, darežljivoto lay open — razodeti, odkriti, pokazatito lay o.s. open to — izpostavljati se čemuopen ice — led, skozi katerega je še možna plovbato leave o.s. wide open to s.o. — pokazati komu svojo slabo straneconomy open market — svoboden trgmilitary open order — razmaknjena vojaška formacijaAmerican open shop — podjetje, ki ne dela razlik med sindikalisti in nesindikalistiopen town military odprto mesto, American mesto kjer je vse dovoljeno (hazardiranje prostitucija itd.)open time — čas, dovoljen za lovto throw open for — urediti, pripraviti, odpreti komujuridically open verdict — uraden odlok o smrti brez navedbe vzrokaopen water — plovna, nezaledenela vodaII [óupən]nounthe open — odprt prostor, svež zrak; odprto morje; javnostto come into the open (with s.th.) — razkriti se, biti popolnoma odkritosrčen, razglasiti (kaj)in the open — na prostem, na zrakuIII [óupən]1.transitive verbodpreti (tudi economy npr. račun); začeti, odpreti (tržišče, pogajanja itd.); razkriti (čustva, misli); juridically pustiti odprto; nautical zagledati (skrit objekt);2.intransitive verbodpreti se; figuratively razkriti se (to komu); odpirati se v, na; gledati kam, voditi kam (vrata, okno); nautical prikazati se (kopno)to open the ball — začeti prepir, biti spredajto open the eyes of s.o. — odpreti komu očimilitary to open fire — začeti streljatito open one's heart to — odpreti srce, odkriti svoja čustvato open o.s. to s.o. — zaupati (razodeti) se komu
См. также в других словарях:
zaòrati — (∅, što) svrš. 〈prez. zàorēm, pril. pr. āvši, prid. trp. zȁorān〉 1. {{001f}}početi orati 2. {{001f}}orući zatrpati, opr. izorati 3. {{001f}}(∅, u što) oranjem prijeći među, orući zaći u tuđu njivu 4. {{001f}}pren. zaći dublje (u posao ili sl.) … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
zaorati — zaòrati (Ø, što) svrš. <prez. zàorēm, pril. pr. āvši, prid. trp. zȁorān> DEFINICIJA 1. početi orati 2. orući zatrpati, opr. izorati 3. (Ø, u što) oranjem prijeći među, orući zaći u tuđu njivu 4. pren. zaći dublje (u posao ili sl.)… … Hrvatski jezični portal
zaoráti — ôrjem in órjem dov., zaôrji zaorjíte; zaorál (á ó, ọ) 1. začeti orati: kmetje so že zaorali / nastavil je plug in zaoral prvo brazdo 2. pri oranju zaiti kam: zaradi nepazljivosti je zaoral v ledino; predaleč si zaoral 3. ekspr. delajoč brazdi… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
brázda — brázd|a ž 〈G mn ā/ ī〉 1. {{001f}}sloj prevrnute zemlje koji ostaje za plugom [zaorati/povući ∼u; praviti ∼e brazdati (1)]; razor 2. {{001f}}arhit. duguljasta udubina oštrokutnog presjeka na sjecištu dviju ploha, ob. na kamenim ili drvenim… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
zaoravati — zaorávati (Ø, što) nesvrš. <prez. zaòrāvām, pril. sad. ajūći, gl. im. ānje> DEFINICIJA v. zaorati ETIMOLOGIJA vidi zaorati … Hrvatski jezični portal
brazda — brázda ž <G mn ā/ ī> DEFINICIJA 1. sloj prevrnute zemlje koji ostaje za plugom [zaorati/povući brazdu; praviti brazde brazdati (1)]; razor 2. arhit. duguljasta udubina oštrokutnog presjeka na sjecištu dviju ploha, ob. na kamenim ili drvenim … Hrvatski jezični portal
zabrázditi — (∅, kuda, u što) svrš. 〈prez. zàbrāzdīm, pril. pr. īvši, prid. trp. zàbrāžđen, prid. rad. zabrázdio〉 1. {{001f}}zaći plugom ili traktorom gdje nije predviđeno; zaorati 2. {{001f}}pren. predaleko otići, udaljiti se (od predmeta govora i sl.),… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
zaorávati — (∅, što) nesvrš. 〈prez. zaòrāvām, pril. sad. ajūći, gl. im. ānje〉, {{c=1}}v. {{ref}}zaorati{{/ref}} … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
zabrazditi — zabrázditi (Ø, kuda, u što) svrš. <prez. zàbrāzdīm, pril. pr. īvši, prid. trp. zàbrāžđen, prid. rad. zabrázdio> DEFINICIJA 1. zaći plugom ili traktorom gdje nije predviđeno; zaorati 2. pren. predaleko otići, udaljiti se (od predmeta govora… … Hrvatski jezični portal
zabrázditi — im dov. (á ȃ) knjiž. 1. pri oranju zaiti kam; zaorati: zabrazdil je v tujo njivo 2. narediti brazdi podobne zareze: skrbi so ji zabrazdile obraz … Slovar slovenskega knjižnega jezika