-
1 one's own
-
2 appropriate
adj (#ly [adv]) 1. vlastit, svojstven ([to] komu, čemu) 2. prikladan, zgodan ([to] za što), primjeren, odgovarajući* * *
adekvatan
nadležan
odgovarajuće
odgovarajući
odgovorni
odobriti
odrediti
opredijeliti
pogodan
predvidjeti
prigodan
prikladan
prikladno
primjeren
prisvojiti
svojstven
zgodan -
3 own
s (samo iza posvojnog prijeva ili posvojnog genitiva); 1. vlastiti ([my # house] moja kuća; [with my # eyes] svojim očima) 2. poseban, osobit, naročit 3. pravi, istinski 4. koji pripada u vlastiti posjed, vlastitu obitelj / to be one's # man = biti nezavisan, slobodan čovjek, biti svoj čovjek; # brother (sister) = pravi, rođeni brat (sestra); my # = moj najdraži (osobito u vokativu); of one's # = što kome pripada, svoje ([I have nothing of my # ] nemam više svoga); to hold one's # = zadržati svoje dostojanstvo, svoj mir; ne dati se nadjačati; pstati pri svome, ne ustuknuti; on one's # = samostalno, iz vlastite pobude, na vlastitu odgovornost; samo od sebe; na vlastiti trošak, vlastitim sredstvima; to come into one's # = doći do izražaja, pribaviti sebi važnost, uvaženje, doći na svoje; to get one's # back = vratiti milo za drago* * *
biti u vlasništvu
imati
na vlastitu odgovornost
osobni
posjedovati
priznati
rođeni
svoj
vlasništvo
vlastit
vlastiti -
4 private
s [mill] redov / #s [pl] genitalije; in # = u povjerenju, privatno, povjerljivo; # first class [US Marine Corps] = desetar (skraćeno [Pfc.])* * *
osoban
osobni
privatan
privatni
redov
skrovit
tajni
vlastit
vlastiti
vojnik
vojnik bez Äina -
5 proper
s [eccl] služba koja se drži u posebnim prigodama* * *
mjerodavan
nadležan
odgovarajućeg
odgovarajući
podesan
pogodan
pravi
pravilan
pristojan
vlastit
vlastiti
См. также в других словарях:
vlàstit — prid. 〈odr. ī〉 1. {{001f}}admin. svoj 2. {{001f}}za pojačavanje značenja posvojne riječi [moj ∼i] 3. {{001f}}〈odr. + im.〉 (naglašeno) u zn. onaj koji je svoj i ničiji drugo; moj (tvoj itd.) i ničiji drugo; moj (tvoj itd., svoj) sa svim svojstvima … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
vlastit — vlàstit prid. <odr. ī> DEFINICIJA 1. admin. svoj 2. za pojačavanje značenja posvojne riječi [moj vlastiti] 3. <odr.> (+ im.) (naglašeno) u zn. onaj koji je svoj i ničiji drugo; moj (tvoj itd.) i ničiji drugo; moj (tvoj itd., svoj) sa… … Hrvatski jezični portal
òsoban — òsob|an prid. 〈odr. bnī〉 koji se odnosi na osobu [∼ni problemi intimni problemi]; ličan, intiman, privatan, vlastit ∆ {{001f}}∼na iskaznica isprava kojom se dokazuje identitet osobe; legitimacija; ∼na prava niz prava koja zakonski pripadaju… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
navlastito — nàvlastito pril. DEFINICIJA retor. knjiš. posebno, osobito, naročito ETIMOLOGIJA na + v. vladati, vlastit … Hrvatski jezični portal
osoban — òsoban prid. <odr. bnī> DEFINICIJA koji se odnosi na osobu, koji je ličan, intiman, privatan, vlastit [osobni problemi intimni problemi] SINTAGMA osobna iskaznica isprava kojom se dokazuje identitet osobe; legitimacija; osobna prava niz… … Hrvatski jezični portal
aproprijacija — aproprijácija ž DEFINICIJA 1. pravn. stvarno ili pravno pribavljanje stvari u privatno vlasništvo; prisvajanje, privlaštenje [izvesti aproprijaciju], opr. eksproprijacija 2. teol. način izražavanja prema kojemu svojstva ili djelovanja Božja koja… … Hrvatski jezični portal
pekulijaran — pȅkulijāran prid. <odr. rnī> DEFINICIJA 1. koji se razlikuje od uobičajenog; čudan, osebujan 2. koji je svojstven isključivo nekoj grupi ili osobi SINTAGMA pekulijarno kretanje astron. vlastito kretanje zvijezde u svemiru ETIMOLOGIJA lat.… … Hrvatski jezični portal
brodovlasnik — brȍdovlāsnīk (brodòvlāsnīk) m <V īče, N mn īci> DEFINICIJA vlasnik brodarske kompanije, onaj koji vodi brodarske poslove ETIMOLOGIJA v. brod + v. vlastit, vlasnik … Hrvatski jezični portal
vlastoručan — vlastòručan prid. <odr. čnī> DEFINICIJA koji se obavlja vlastitom rukom [vlastoručan potpis] ETIMOLOGIJA v. vladati, vlastit + v. ruka … Hrvatski jezični portal
eksproprirati — eksproprírati (što) dv. <prez. ekspròprīrām, pril. sad. ajūći, pril. pr. āvši, prid. trp. ekspròprīrān, gl. im. ānje> DEFINICIJA pravn. (iz)vršiti eksproprijaciju, izvlastiti ETIMOLOGIJA njem. exproprieren ← srlat. expropriare ≃ eks + lat.… … Hrvatski jezični portal
idio- — DEFINICIJA kao prvi dio riječi znači: samo , svoje , vlastit, svojstven [ideogeneza] ETIMOLOGIJA grč. ídios … Hrvatski jezični portal
