-
1 molit
-
2 depso
depso, depsuī, depstum, ere (δέψω), kneten, durcharbeiten, farinam, lutum, Cato: coria, gerben (v. Weißgerber), Cato: sed tibi fortasse alius molit et depsit, Varro fr. – im obszönen Sinne, nach Cic. ep. 9, 22, 4.
-
3 molo [1]
1. molo, uī, itum, ere (mola), mahlen, I) eig.: 1) im allg., absol., ego pro te molam, Ter. Andr. 200: sed tibi fortasse alius molit et depsit, Varro sat. Men. 331: Ceres (invenit) molere et conficere, das Mahlen u. Backen, Plin. 7, 191: clausum in carcere molere fecerunt, Vulg. iudic. 16, 21: duae erunt molentes in mola, Vulg. Matth. 24, 41: molendumst in pistrino, Ter. Phorm. 249: atque ibi favillae plena, fumi ac pollinis coquendo sit faxo et molendo, Ter. adelph. 847. – m. Acc., caementa marmorea contundere et molere, Vitr. 7, 6: m. hordeum purgatum, Plin. 18, 73: m. hordeum sine perfusione tostum in subtilem farinam, ibid. § 74: oft Partiz. molitus, a, um, gemahlen, cibaria molita, gem. Mundvorrat, Mehl, Caes. b. G. 1, 5, 3: vicia m., Varro r. r. 2, 2, 16: ervum m., Colum. 11, 3, 5. Scrib. Larg. 125 u. 126: faba m., Scrib. Larg. 158: hordeum m., Plin. 18, 78: lolium m., Plin. 22, 160: piper m., Scrib. Larg. 160: sal Romaniense m., Cato r. r. 162, 1: micae marmoris contusae et molitae, Vitr. 7, 6. – subst., molitum, ī. n., das Gemahlene, nimio edo libentius molitum, quam molitum praehibeo, als daß ich selbst Gemahlenes liefere (d.i. selbst in der Stampfmühle mahle), Plaut. Men. 979. – 2) prägn., mahlen = durch Mahlen gewinnen, farinam, Hieron. in Isai. 13, 47, 2. – II) übtr., vom Beischlaf, Petron. 23, 5. Auson. epigr. 67 (71), 7 u. 74 (123), 2.
-
4 depso
depso, depsuī, depstum, ere (δέψω), kneten, durcharbeiten, farinam, lutum, Cato: coria, gerben (v. Weißgerber), Cato: sed tibi fortasse alius molit et depsit, Varro fr. – im obszönen Sinne, nach Cic. ep. 9, 22, 4. -
5 molo
1. molo, uī, itum, ere (mola), mahlen, I) eig.: 1) im allg., absol., ego pro te molam, Ter. Andr. 200: sed tibi fortasse alius molit et depsit, Varro sat. Men. 331: Ceres (invenit) molere et conficere, das Mahlen u. Backen, Plin. 7, 191: clausum in carcere molere fecerunt, Vulg. iudic. 16, 21: duae erunt molentes in mola, Vulg. Matth. 24, 41: molendumst in pistrino, Ter. Phorm. 249: atque ibi favillae plena, fumi ac pollinis coquendo sit faxo et molendo, Ter. adelph. 847. – m. Acc., caementa marmorea contundere et molere, Vitr. 7, 6: m. hordeum purgatum, Plin. 18, 73: m. hordeum sine perfusione tostum in subtilem farinam, ibid. § 74: oft Partiz. molitus, a, um, gemahlen, cibaria molita, gem. Mundvorrat, Mehl, Caes. b. G. 1, 5, 3: vicia m., Varro r. r. 2, 2, 16: ervum m., Colum. 11, 3, 5. Scrib. Larg. 125 u. 126: faba m., Scrib. Larg. 158: hordeum m., Plin. 18, 78: lolium m., Plin. 22, 160: piper m., Scrib. Larg. 160: sal Romaniense m., Cato r. r. 162, 1: micae marmoris contusae et molitae, Vitr. 7, 6. – subst., molitum, ī. n., das Gemahlene, nimio edo libentius molitum, quam molitum praehibeo, als daß ich selbst Gemahlenes liefere (d.i. selbst in der Stampfmühle mahle), Plaut. Men. 979. – 2) prägn., mahlen = durch Mahlen gewinnen, farinam, Hieron. in Isai. 13, 47, 2. – II) übtr., vom Beischlaf, Petron. 23, 5. Auson. epigr. 67————(71), 7 u. 74 (123), 2.————————2. molo, āre, Nbf. v. 1. molo, mahlen, Itala (S. Germ. II) Matth. 24, 41. -
6 go
vi/t (went, gone) I. [vi] 1. ići, kretati (se), micati se; otići, odlaziti, krenuti, poći, polaziti (it is time for us to # vrijeme nam je ići, poći; the train is just #ing vlak upravo polazi); uputiti se (into u, to u, prema, k) 2. voziti se, odvesti se, otputovati (vlakom i sl.) 3. [arch] hodati 4. dospjeti, doprijeti, dopirati, doseći, stići (he will # far on će daleko doprijeti) 5. (o cesti, crti) voditi, ići, pružati se, teći, sezati (this road #es to ova cesta vodi u; the boundary #es along the river Drina međa teće duž rijeke; the plank just #es across the brook daska upravo seže preko potoka) 6. ravnati se (by, upon po komu, čemu)(to have nothing to # upon nemati se po čemu ravnati); držati se (by čega), slijediti (by što)(I shall # entirely by what the doctor says ravnat ću se potpuno po onome što liječnik kaže); pristajati (with uza što), postupiti u skladu (with sa) 7. ići, raditi, funkcionirati (stroj, sat itd.); biti u pogonu (keep #ing držati u pogonu; set #ing staviti u pogon); napredovati, uspijevati (poduzeće, posao) 8. držati se, ponašati se, praviti određenu kretnju (all the time he was speaking he went like this čitavo vrijeme dok je govorio držao se ovako, pravio je ovakve kretnje) 9. (o zvukovima) oglasiti se, zazvučiti, zazvoniti (when the sirens # kad zazvuče, zatule sirene; I heard the bells # čuo sam kako zvona zvone); grunuti, puknuti (top i sl.); udariti, kucati, odbijati (it has just gone six upravo je odbilo šest; I felt my heart #ing at a tremendous rate osjećao sam kako mi srce udara silnom brzinom); (uz uzvike) bubnuti, tresnuti, grunuti, prasnuti (to #bang, crack) 10. (o vremenu) minuti, proteći, prolaziti, isteći 11. kolati (the story #es priča se, kola pripovijest); biti u optjecaju, biti prihvaćen, priznat (novac, valuta); biti znan, poznat (by ili under the name of po imenu ili pod imenom); biti uobičajen, običan, prosječan, očekivan (as men # kako se od ljudi već može očekivati; as hotels # kako je to već uobičajeno u hotelima) 12. (o tekstu, stihovima) glasiti, teći (I forget how the words # zaboravio sam kako glase riječi; this is how the verses # stihovi teku evo ovako); (o pjesmi) pristajati (to a tune uz napjev) 13. (o događajima) kretati se, proteći, odvijati se, uspjeti (everything went well sve je proteklo dobro; dinner went well ručak je dobro uspio) 14. (o izborima) završiti (for u korist, against na štetu), glasati (for, against za, protiv), odlučiti se (za politički smjer), postati (Liverpool #es Labour Liverpool glasa za laburiste; to # Conservative postati konzervativac; America went dry Amerika se odlučila za prohibiciju) 15. (o robi) biti prodavan, postići određenu cijenu (eggs went cheap jaja su se prodavala uz jeftinu cijenu); (o novcu) biti utrošen (in na što)(the money went in cigars novac se utošio na cigare) 16. nestati, izgubiti se, gasiti se, propadati (the clouds have gone oblaci su nestali; his life is #ing fast život mu se naglo gasi; our trade is #ing naša trgovina propada); povući se, povlačiti se, prestati, ispasti, ispadati, otpasti, otpadati, izostati (Greek must #! Grčki mora otpasti!; This sentence #es altogether ova rečenica posve ispada) 17. popustiti, popuštati (I thought the dam would # mislio sam da će nasip popustiti); otkinuti se, odlomiti se, otrgnuti se, srušiti se (first the sail and then the mast went najprije se otrgnulo jedro, a onda se srušio jarbol) 18. stupiti u (zvanje), postati (he went to the bar stupio je u odvjetničko zvanje) 19. stati, ići (into u što), imati mjesta (in u čemu)(the book will not # into your pocket knjiga neće stati u vaš džep); proći, dati se provući (thread too thick to# through needle predebela nit da bi prošla kroz iglu) 20. pripadati, imati svoje mjesto, biti spremljen (smješten)(that book #es on the top shelf ta knjiga pripada na najvišu policu, toj je knjizi mjesto na najvišoj polici; the silver #es into the drawer every night srebro se sprema u ladicu svake večeri; I want the table to # in my room želim da se stol smjesti u moju sobu) 21. pripasti, zapasti, dopasti, ostati, ići (to komu), odpadati, otpasti (na koga, što)(at my death my money shall # to my sister nakon moje smrti moj novac neka pripadne mojoj sestri; victory always #s to the strong pobjeda uvijek dopadne jakomu); ići (u što)(12 inches # to the foot jedna stopa ima 12 palaca) 22. biti upotrijebljen (towards za ; to do); dovoditi (to do); pridonijeti, pridonositi, pomoći, pomagati, služiti (to čemu; to do) 23. sezati, dopirati, prodirati; dotjecati, doteći, dostajati, dotrajati (to do)(the difference # deep razlika seže duboko; to # a long way obilno doteći; to go a short way ne dotjecati, ne dostajati) 24. postati, prijeći (u stanje)( to # vacant isprazniti se; to # red pocrvenjeti; to # blind oslijepiti) 25. [s pres part] to # shooting ići u lov; to # fishing (skating, skiing etc.) ići na ribolov (sklizanje, skijanje itd.); neprestano nešto činiti (he #es frightening people neprestano plaši ljude) 26. [pres part] going, za kojim slijedi infinitiv, označuje: a) radnju ili događaj u bliskoj budućnosti (it's going to rain kiša će; there is going to be meat for dinner bit će mesa za večeru); b) namjeru (I'm going to ask him a favour molit ću ga za uslugu I'm not going to tell ne namjeravam, neću kazati) 27. (o jelu) još postojati, još biti raspoloživo (is steak still #ing? Ima li još odrezaka?) II. [vt] 1. izdržati, podnijeti, podnositi (to # the whole hog temeljito ili valjano obaviti što, ne sustezati se (u mislima, govoru ili djelima) 2. poduzeti, riskirati (to # one better than a p nadmašiti koga, više ponuditi od koga; I'll # you prihvaćam okladu) 3. ( u igri kartama) zaigrati, izbaciti (kartu)([fig] to # nap visoko zaigrati, mnogo riskirati) / to # for a walk= ići (poći) na šetnju; [mil sl] to # west= pasti (na ratištu), poginuti; to # to pace= juriti, ići svom brzinom; [fig] neumjereno živjeti; to # with tide (times)= povoditi se za vremenom (većinom); who #es there?= tko si?, tko je? (povik straže); his tongue #es nineteen to a dozen= klepeće kao vodeničko kolo; the story #es= priča se, kaže se; it #es without saying= samo se po sebi razumije; go!= sad! (uzvik za početak utrke i sl.); (na dražbi) #ing, #ing, gone!= po prvi, drugi, treći put! (= prodano!); to # to see= ići u pohode (komu), pohoditi koga; to # to the devil (the dogs) = otići do đavola, propasti; # to the devil!= idi do vraga!; to # the way of all the earth (all flesh)= poći putem svega smrtnoga, umrijeti; to # to a better world = preseliti se na drugi svijet, umrijeti; to # to one's account (one's own place)= otići Bogu na račun (istinu), umrijeti; to # to the bar= postati odvjetnik; to # to sea= postati pomorac, otići na more; to # on the stage= postati glumac (pjevač); to # on the sreet= poći na ulicu, postati prostitutka; to # to stool= obavljati nuždu; [GB pol] to # to the country= izborima tražiti mišljenje naroda, raspisati izbore; to # to war= zaratiti se, ići u rat; to # halves ( shares)= podijeliti napola (na jednake dijelove); to # to one's heart = dirati (pogađati) u srce koga; he went hot and cold= oblijevao ga je hladan znoj (&[fig]); to # to pieces= raspasti se (rastrgati se) na komade; [mil] to go sick= javiti se bolestan; to be gone= pokupiti se, otići; dead and gone= gotov, mrtav; [sl] gone on= sav lud, zanesen (za kim, čim); far gone= zagrezao, veoma bolestan; # fetch!=(zapovijed psu) idi donesi!; to # wreong= zalutati; varati, prevariti se; krenuti stranputicom; to # hungry= gladovati; to # with child= očekivati dijete, biti trudna; to # waste= (uludo) propasti, propadati; as men # = kako se od ljudi može očekivati; as things # = kako je već uobičajeno; how #es the time? = koliko je sati?; I must be gone= moram otići; to # into holes= dobiti rupe, poderati se; to # and do= biti dovoljno lud i učiniti (što); I have been and gone and done it = eh, baš sam se iskazao!; [GB] to # bad= pokvariti se, ukiseliti se (jelo); [GB] to # green (black)= pozelenjeti (pocrnjeti); to # mad= poludjeti; to # queer in the head= šenuti umom; to # native= poprimiti navike domorodaca (o bjelcu); [sl] to # phut= raspasti se, rasplinuti se, propasti; [bot] to # to seed= ocvasti, tjerati u sjeme; [fig] (duševno ili tjelesno) slabiti, stariti, popuštati, ocvasti, gasiti se; to # to the bottom= potonuti; # it! = udri!, ne daj se!, iskaži se!; to # it (strong)= krepko (živo, žestoko, dobrano) prionuti; odvažno ili odlučno postupati, ne dati se; pretjerivati, masno lagati; neumjerno ili raspojasano živjeti; you have been #ing it! = valjano si se probećario, dobrano si sebi dao oduška; to # free (unpunished)= umaknuti nekažnjen, proći bez kazne; let it # at that= neka ostane pri tome; to # from one's word= prekršiti riječ, odstupiti od obećanja; to # bail (for)= jamčiti (za koga); [coll] I 'll # bail = uvjeravam vas; to # to great expence (trouble) = ne žaliti troška (truda); a little of her company #es a long way = i kratko vrijeme u društvu s njom čovjeku je dosta; what he says #es = što on kaže mora biti, njegova je riječ zakon;* * *
doći
dopirati
hodati
ići
ići gore
ići naprijed
namjeravati
otići
poginuti
pokušaj
postići
posvetiti se Äemu
prijeći
proći
prolaziti
silaziti
sporazum
umrijeti -
7 folit
-
8 be bogged down
(to be hindered in movement; to be prevented from making progress: The tractor is bogged down in the mud.) a fi împotmolit -
9 depso
I.Prop.:II.id ubi excoxeris, depsito bene,
Cato, R. R. 90; cf. id. ib. 76: lu [p. 553] tum, id. ib. 40, 4:coria,
to dress, to curry, id. ib. 135: tibi fortasse alius molit et depsit, Varr. ap. Non. 99, 14.—Transf., in an obscene sense, to dishonor, acc. to Cic. Fam. 9, 22, 4. -
10 molio
mōlĭo, īre, 4 ( act. collat. form of molior).I.To build, erect (post-Aug.): neque quis quid molit, S. C. ap. Front. Aquaed. 129.—II.In a pass. signif., to set in motion, start:jam sospitatricis deae peculiaris pompa moliebatur,
App. M. 11, p. 261, 8. -
11 obsaepio
ob-saepĭo ( ob-sēpĭo), psi, ptum, 4 (old form obsipio, Caecil. ap. Diom. p. 378 P.), v. a., to hedge or fence in, to enclose; hence, transf., to close up, to render impassable or inaccessible (class.; syn.: obstruo, oppilo).I.Lit.: NEQVE QVIS IN EO LOCO QVID OPPONIT, MOLIT, OBSEPIT, FIGIT, etc., S. C. ap. Front. Aquaed. 129:II.ubi illum saltum video obsaeptum,
Plaut. Casin. 5, 2, 35; cf.:obsaeptis itineribus,
Liv. 25, 29; v. Drak. ad Liv. 39, 1, 5:mox iter, apertis, quae vetustas obsaepserat, pergit,
had rendered impassable, Tac. A. 15, 27:obsaepta viarum,
impassable roads, Sil. 12, 110.— -
12 obsepio
ob-saepĭo ( ob-sēpĭo), psi, ptum, 4 (old form obsipio, Caecil. ap. Diom. p. 378 P.), v. a., to hedge or fence in, to enclose; hence, transf., to close up, to render impassable or inaccessible (class.; syn.: obstruo, oppilo).I.Lit.: NEQVE QVIS IN EO LOCO QVID OPPONIT, MOLIT, OBSEPIT, FIGIT, etc., S. C. ap. Front. Aquaed. 129:II.ubi illum saltum video obsaeptum,
Plaut. Casin. 5, 2, 35; cf.:obsaeptis itineribus,
Liv. 25, 29; v. Drak. ad Liv. 39, 1, 5:mox iter, apertis, quae vetustas obsaepserat, pergit,
had rendered impassable, Tac. A. 15, 27:obsaepta viarum,
impassable roads, Sil. 12, 110.— -
13 simitu
sĭmītu (collat. form sĭmītur, Inscr. Orell 2863; Inscr. Neap. ap. Momms. 423; v. Corss. Krit. Beitr. p. 400), adv. [Sanscr. sama; Gr. homo-; old Lat. semo, together; cf.: semul, semper, similis, etc.] (ante-class. form of simul), at once, at the same time, together: gratia habetur utrisque illisque sibique simitu, Lucil. ap. Non. 175, 16: ita opertis oculis simitu manducatur ac molit, Pompon. ap. Non. 477, 4 (Com. Rel. v. 100 Rib.):multas res simitu in meo corde vorso,
Plaut. Trin. 2, 1, 1 Brix ad loc.:ego hic esse et illi simitu hau potero,
id. Most. 3, 2, 105 Lorenz ad loc.:ego te simitu novi cum Porthaone,
id. Men. 5, 1, 45; so with cum:non ego cum vino simitu ebibi inperium tuom,
id. Am. 2, 1, 84 (where Ritschl would restore the form simitur to avoid the hiatus, so id. Most. 3, 2, 105 supra;v. Ind. Schol. Bonn, 1853, p. xii.): ut cum eo simitu mitterer,
Plaut. Ps. 1, 1, 56:cum eo simitu mitti,
id. ib. 4, 2, 55; cf. id. Stich. 1, 3, 94; 2, 2, 66; 5, 5, 2; id. Merc. 1, 2, 8; 5, 2, 6; Att. ap. Non. p. 280, 4 (Trag. Rel. v. 79 Rib.). -
14 simitur
sĭmītu (collat. form sĭmītur, Inscr. Orell 2863; Inscr. Neap. ap. Momms. 423; v. Corss. Krit. Beitr. p. 400), adv. [Sanscr. sama; Gr. homo-; old Lat. semo, together; cf.: semul, semper, similis, etc.] (ante-class. form of simul), at once, at the same time, together: gratia habetur utrisque illisque sibique simitu, Lucil. ap. Non. 175, 16: ita opertis oculis simitu manducatur ac molit, Pompon. ap. Non. 477, 4 (Com. Rel. v. 100 Rib.):multas res simitu in meo corde vorso,
Plaut. Trin. 2, 1, 1 Brix ad loc.:ego hic esse et illi simitu hau potero,
id. Most. 3, 2, 105 Lorenz ad loc.:ego te simitu novi cum Porthaone,
id. Men. 5, 1, 45; so with cum:non ego cum vino simitu ebibi inperium tuom,
id. Am. 2, 1, 84 (where Ritschl would restore the form simitur to avoid the hiatus, so id. Most. 3, 2, 105 supra;v. Ind. Schol. Bonn, 1853, p. xii.): ut cum eo simitu mitterer,
Plaut. Ps. 1, 1, 56:cum eo simitu mitti,
id. ib. 4, 2, 55; cf. id. Stich. 1, 3, 94; 2, 2, 66; 5, 5, 2; id. Merc. 1, 2, 8; 5, 2, 6; Att. ap. Non. p. 280, 4 (Trag. Rel. v. 79 Rib.). -
15 молить
[molít'] v.t. impf. (молю, молишь; pf. умолить) (умолять)1.implorare, supplicare, scongiurare2.◆ -
16 молиться
[molít'sja] v.i. impf. (молюсь, молишься; pf. помолиться)1) + dat. pregare (v.t.)2) (fig., colloq. на + acc.) ammirare (v.t.), adorare (v.t.), stravedere per
См. также в других словарях:
molit — démolit … Dictionnaire des rimes
moliti — mòliti (koga,što, se) nesvrš. <prez. mȍlīm (se), pril. sad. mòlēći (se), gl. im. mòljēnje> DEFINICIJA 1. (koga, što) obraćati se molbom ili molitvom 2. (se) izgovarati molitvu [moliti se Bogu] 3. riječ za obraćanje i pojačanje (samo 1. l.… … Hrvatski jezični portal
List of Latin words with English derivatives — This is a list of Latin words with derivatives in English (and other modern languages). Ancient orthography did not distinguish between i and j or between u and v. Many modern works distinguish u from v but not i from j. In this article both… … Wikipedia
multure — /mul cheuhr/, n. Scots Law. a toll or fee given to the proprietor of a mill for the grinding of grain, usually consisting of a fixed proportion of the grain brought or of the flour made. [1250 1300; ME multir < OF molture < ML molitura a grinding … Universalium
mahlen — Wer zuerst kommt, mahlt zuerst. Bei der noch heute allgemein geläufigen Wendung handelt es sich primär um ein Rechtssprichwort. Der früheste deutsche Beleg findet sich in Eike von Repkows ›Sachsenspiegel‹ (um 1230): »Die ok irst to der molen kumt … Das Wörterbuch der Idiome
OBSEPIRE — apud Cicer. in L. Manil. Neve eos arato, neve eas folssas obturato, neve quid sepito etc. et in SC. apud Frontinum de Aquaeduct. Ne quis eô locô post hanc legem rogatam quid opponit, molit, obsepit, sigit, statuit, ponit: inaedificare est. Vide… … Hofmann J. Lexicon universale
mòliti — (koga, što, se) nesvrš. 〈prez. mȍlīm (se), pril. sad. mòlēći (se), gl. im. mòljēnje〉 1. {{001f}}(koga, što) obraćati se molbom ili molitvom 2. {{001f}}(se) izgovarati molitvu [∼ se Bogu] 3. {{001f}}riječ za obraćanje i pojačanje (samo 1. l. prez … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
Shepton Mallet — Original name in latin Shepton Mallet Name in other language Shepton Mallet, Sheptun Molit, Shepun, Simon Browne, Шептън Молит State code GB Continent/City Europe/London longitude 51.18972 latitude 2.54722 altitude 144 Population 9027 Date 2012… … Cities with a population over 1000 database
înnoroit — ÎNNOROÍT, Ă, înnoroiţi, te, adj. Umplut de noroi; înfundat în noroi. [var.: înnoroiát, ă adj.] – v. înnoroi. Trimis de valeriu, 13.09.2007. Sursa: DEX 98 ÎNNOROÍT adj. v. împotmolit, înglodat, înnă molit, nămolit. Trimis de siveco, 13.09.2007.… … Dicționar Român
Kommen — 1. Allgemach kommt man weit. 2. As du kümmst, so geist du. (Mecklenburg.) – Firmenich, I, 70, 8; Dähnert, 215b; für Altmark: Danneil, 276. Sinn: Wie gewonnen, so zerronnen. 3. Bâr nett kömmt zu rachter Zeit, dâr muss nahm boass überbleit.… … Deutsches Sprichwörter-Lexikon
demolish — v.tr. 1 a pull down (a building). b completely destroy or break. 2 overthrow (an institution). 3 refute (an argument, theory, etc.). 4 joc. eat up completely and quickly. Derivatives: demolisher n. demolition n. demolitionist n. Etymology: F… … Useful english dictionary