-
1 lupati
lŭpātus, a, um, adj. [id.], furnished with wolf's teeth, i. e. iron prickles shaped like a wolf's teeth.I. II.Subst. (sc. freni or frena): lŭpāti, ōrum, m., and lŭpāta, ōrum, n., a curb armed with sharp teeth:equus adeo sprevit lupatos, ut, etc.,
Sol. 45:duris parere lupatis,
Verg. G. 3, 208:asper equus duris contunditur ora lupatis,
Ov. Am. 1, 2, 15:aurea lupata,
Mart. 1, 105, 4. -
2 lupatum
jagged toothed bit (pl.); club armed with sharp teeth -
3 lupata
lupatā, ōrum n. и lupātī, ōrum m. (sc. frena, freni)конские удила с железными зубьями (род мундштука) V, H, Sol -
4 lupatus
lupātus, a, um (lupus), mit Wolfszähnen (d.i. eisernen Stacheln in Gestalt von Wolfszähnen) versehen, lupata frena, Pferdegebiß mit eisernen Stacheln od. Zähnen besetzt, die man wegen der Ähnlichkeit Wolfszähne nannte, ein Wolfsgebiß, Brechzaum, Hor. carm. 1, 8, 6. – Dass. gew. subst., lupātī, ōrum, m. (verst. freni) u. lupāta, ōrum, n. (verst. frena), Solin., Verg. u.a.
-
5 lupatum
Lupatum, lupati, penul. prod. Idem quod Lupus, pro fraeno asperrimo. Virgil. La trenchefile. B. -
6 lupatus
lupātus, a, um (lupus), mit Wolfszähnen (d.i. eisernen Stacheln in Gestalt von Wolfszähnen) versehen, lupata frena, Pferdegebiß mit eisernen Stacheln od. Zähnen besetzt, die man wegen der Ähnlichkeit Wolfszähne nannte, ein Wolfsgebiß, Brechzaum, Hor. carm. 1, 8, 6. – Dass. gew. subst., lupātī, ōrum, m. (verst. freni) u. lupāta, ōrum, n. (verst. frena), Solin., Verg. u.a. -
7 lupata
lŭpātus, a, um, adj. [id.], furnished with wolf's teeth, i. e. iron prickles shaped like a wolf's teeth.I. II.Subst. (sc. freni or frena): lŭpāti, ōrum, m., and lŭpāta, ōrum, n., a curb armed with sharp teeth:equus adeo sprevit lupatos, ut, etc.,
Sol. 45:duris parere lupatis,
Verg. G. 3, 208:asper equus duris contunditur ora lupatis,
Ov. Am. 1, 2, 15:aurea lupata,
Mart. 1, 105, 4. -
8 lupatus
lŭpātus, a, um, adj. [id.], furnished with wolf's teeth, i. e. iron prickles shaped like a wolf's teeth.I. II.Subst. (sc. freni or frena): lŭpāti, ōrum, m., and lŭpāta, ōrum, n., a curb armed with sharp teeth:equus adeo sprevit lupatos, ut, etc.,
Sol. 45:duris parere lupatis,
Verg. G. 3, 208:asper equus duris contunditur ora lupatis,
Ov. Am. 1, 2, 15:aurea lupata,
Mart. 1, 105, 4.
См. также в других словарях:
lupati — lúpati (Ø, što) nesvrš. <prez. lȗpām, pril. sad. ajūći, gl. im. ānje> DEFINICIJA 1. a. proizvoditi buku udarajući po čemu b. jako kucati [lupati po ulaznim vratima] 2. (po čemu, po kome) a. napadati koga fizičkom silom; udarati b. napadati… … Hrvatski jezični portal
lúpati — (∅) nesvrš. 〈prez. lȗpām, pril. sad. ajūći, gl. im. ānje〉 1. {{001f}}a. {{001f}}proizvoditi buku udarajući po čemu b. {{001f}}jako kucati [∼ po ulaznim vratima] 2. {{001f}}(po čemu, po kome) a. {{001f}}napadati koga fizičkom silom; udarati b.… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
lúpati — ljem tudi am nedov. (ȗ) nar. vzhodno odstranjevati lupino, kožo; lupiti: lupati krompir, sadje / pozimi so lupali posušeno bučno seme luščili / lupati koruzo ličkati … Slovar slovenskega knjižnega jezika
zalupati — zalúpati (Ø) svrš. <prez. zàlūpām, pril. pr. āvši, prid. rad. zalúpao> DEFINICIJA početi lupati, usp. lupati ETIMOLOGIJA za + v. lupiti, lupati … Hrvatski jezični portal
gláva — gláv|a ž 〈A glȃvu, N mn glȃve〉 1. {{001f}}anat. a. {{001f}}dio tijela čovjeka i viših životinja koji sadrži mozak, usta i osjetilne organe b. {{001f}}gornji dio neke strukture ili organa [∼a gušterače] 2. {{001f}}taj dio tijela kao sjedište uma,… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
tȗći — (koga, što) nesvrš. 〈prez. túčem, prid. rad. tȗkao, prid. trp. tùčen, pril. sad. túkūći, gl. im. túčēnje〉 1. {{001f}}a. {{001f}}(za)davati udarce, udarati koga nanoseći mu bol b. {{001f}}udarati nečim tvrdim o čvrstu površinu tako da se čuje šum; … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
zalúpati — (∅) svrš. 〈prez. zàlūpām, pril. pr. āvši, prid. rad. zalúpao〉 početi lupati, {{c=1}}usp. {{ref}}lupati{{/ref}} … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
tući — tȗći (koga, što) nesvrš. <prez. túčem, prid. rad. tȗkao, prid. trp. tùčen, pril. sad. túkūći, gl. im. túčēnje> DEFINICIJA 1. a. (za)davati udarce, udarati koga nanoseći mu bol b. udarati nečim tvrdim o čvrstu površinu tako da se čuje šum;… … Hrvatski jezični portal
glava — gláva ž <A glȃvu, N mn glȃve> DEFINICIJA 1. anat. a. dio tijela čovjeka i viših životinja koji sadrži mozak, usta i osjetilne organe b. gornji dio neke strukture ili organa [glava gušterače] 2. taj dio tijela kao sjedište uma, razuma,… … Hrvatski jezični portal
Riccardo Drigo — Maestro Riccardo Eugenio Drigo. St. Petersburg, 1892 Riccardo Eugenio Drigo (ru. Риккардо Эудженьо Дриго), a.k.a. Richard Drigo (30 June 1846 – 1 October 1930) was an Italian composer of ballet music and Italian Opera, a theatrical conductor … Wikipedia
Dragan Vasiljkovic — Dragan Vasiljković Dragan Vasiljković, surnommé capitaine Dragan, est né le 12 décembre 1954 à Belgrade (Yougoslavie, aujourd hui Serbie). Chef de l unité paramilitaire des bérets rouges et des Kninđže , il est accusé de crimes de guerre par le… … Wikipédia en Français