-
61 than
[ðən, ðæn]conjunction, preposition(a word used in comparisons: It is easier than I thought; I sing better than he does; He sings better than me.) kot* * *[ðæn, ðən]conjunctionkot, kakora man than whom no one was more beloved — ni ga bilo bolj priljubljenega človeka, kot je bil onI would rather walk than drive — jaz bi rajši šel peš, kot pa da bi se peljal -
62 thinking
[mínkiŋ]1.nounmišljenje, razmišljanje, premišljevanje, umovanje; misel, mnenje, pogledhe is of my way of thinking — on misli kot jaz, je mojega mišljenja (mnenja);2.adjectivemisleč, ki misli ali razmišlja; umen, razumen, pametenthinking part theatre nema vlogathinking shop jocosely učilišče, šolahard-thinking — trd, zabitto put on one's thinking cap figuratively premišljati (kaj) -
63 time
1. noun1) (the hour of the day: What time is it?; Can your child tell the time yet?) ura2) (the passage of days, years, events etc: time and space; Time will tell.) čas3) (a point at which, or period during which, something happens: at the time of his wedding; breakfast-time.) čas4) (the quantity of minutes, hours, days etc, eg spent in, or available for, a particular activity etc: This won't take much time to do; I enjoyed the time I spent in Paris; At the end of the exam, the supervisor called `Your time is up!') čas5) (a suitable moment or period: Now is the time to ask him.) pravi trenutek6) (one of a number occasions: He's been to France four times.) krat7) (a period characterized by a particular quality in a person's life, experience etc: He went through an unhappy time when she died; We had some good times together.) časi8) (the speed at which a piece of music should be played; tempo: in slow time.) tempo2. verb1) (to measure the time taken by (a happening, event etc) or by (a person, in doing something): He timed the journey.) meriti čas2) (to choose a particular time for: You timed your arrival beautifully!) izbrati pravi čas•- timeless- timelessly
- timelessness
- timely
- timeliness
- timer
- times
- timing
- time bomb
- time-consuming
- time limit
- time off
- time out
- timetable
- all in good time
- all the time
- at times
- be behind time
- for the time being
- from time to time
- in good time
- in time
- no time at all
- no time
- one
- two at a time
- on time
- save
- waste time
- take one's time
- time and time again
- time and again* * *I [táim]1.nounčas; delovni čas; ura, trenutek; sport najkrajši čas; music akt, tempo; military tempo, korak, hitrost marša; plural časovna tabela, vozni red; službena doba; doba, epoha, era, vek; časi; prilika, priložnost; krat (pri množenju); nosečnost, porod; določeno razdobje; prosti čas, brezdelje; plural colloquially verb zaporu preživeta leta; računanje časa (po soncu, Greenwitchu itd.); plačilo po času (od ure, od dni itd.)the Times (singular construction) časopis Timestime past, present and to come — preteklost, sedanjost in prihodnosttime! sport zdaj!time, gentlemen, please! time! closing time! — zapiramo! (opozorilo obiskovalcem v muzeju, knjižnici ipd.)against time — proti uri, z največjo hitrostjo, zelo nagloahead of (before) one's time — prezgodaj, preuranjeno, preranoall the time — ves čas, nepretrgano, neprekinjenoat a time — naenkrat, skupaj, skupno, hkratione at a time — po eden, posamičnoat all times — vsak čas, vednoat times — od časa do časa, občasnoat no time — nikoli, nikdarat one time — nekoč, nekdajat some time — kadarkoli, enkratat some other time, at other times — (enkrat) drugič, drugikratat the present time — sedaj, zdaj, táčasat the same time — istočasno, ob istem času; hkrati; vseeno, pri vsem tem, vendarleat this time of day figuratively verb tako kasnem času dneva, ob tako pozni uriat that time — tisti čas, tačásbefore one's time — prezgodaj, preranoby that time — do takrat, dotlej; medtemclose time — hunting lovopusteach time that... — vsakikrat, koevery time — vsakikrat, vsaki potfor the time — trenutno, ta trenutekfor the time being — za sedaj, trenutno, v sedanjih okolnostihin day time — v dnevnem času, podnevi, pri dnevuin no time — v hipu, kot bi trenil (hitro)in the mean time — medtem, med (v) tem časuin the nick of time — v pravem času, v kritičnem časuin time — pravočasno; v ritmu, po taktuin time to come — v bodoče, v prihodnjemany a time — včasih; marsikaterikratmany times — mogokrat, čestomean time — srednji, standardni časnot for a long time — še dolgo ne, še dolgo bo trajalooff time — iz (zunaj) takta, ritmaon time — točno, o pravem časuonce upon a time (there was a king) — nekdaj, nekoč (je bil kralj...)out of time — iz takta, ne po taktu, iz ritma; ob nepravem času, predčasno, prepoznotime after time — ponovno, češčetime and again — ponovno, češče, večkratthis time a year (twelve months) — danes leto (dni), ob letuto time — pravočasno, točno; zelo hitro; obsolete za vednoup to the present time, up to this time — dozdaj, doslej, do danesup to that time — do takrat, dotlejwhat time? — ob katerem času? kdaj?what time? poetically (v času) kowith times — časom, sčasomawhat is the time? what time is it? — koliko je ura?it is high time to go — skrajni čas je, da gremotime is up! — čas je potekel!he is out of his time — končal je učenje (vajenstvo); odslužil je svoj (vojaški) rokit was the first time that — bilo je prvikrat, da...to ask time — economy prositi za podaljšanje rokato beat the time — udarjati, dajati taktto bid (to give, to pass) s.o. the time of (the) day — želeti komu dober dan, pozdraviti kogato call time — sport dati znak za začetek ali za konecto do time slang odsedeti svoj čas v zaporuhe has time on his hands — ima mnogo (prostega) časa, ne ve kam s časomto have a time with colloquially imeti težave zwhat a time he has been gone! — kako dolgo ga ni!to keep time — držati takt (korak), plesati (hoditi, peti) po taktuto keep good time — iti dobro, točno (o uri)I know the time of day colloquially jaz vem, koliko je urathis will last our time — to bo trajalo, dokler bomo živeliwhat time do you make? — koliko je na tvoji (vaši) uri?to lose time — izgubljati čas; (ura) zaostajatito mark time — na mestu stopati (korakati), ne se premikati se z mestato move with the times, to be abreast of the times — iti, korakati s časomto serve one's time — military služiti svoj rokto stand the test of time — obnesti se; upirati se zobu časato take one's time — vzeti si čas, pustiti si častake your time! — ne hiti!to take time by the forelock — pograbiti priliko, izkoristiti (ugoden) trenutektake time while time serves — izkoristiti čas, dokler ga imaštell me the time — povej mi, koliko je uratime and tide wait for no man — čas beži; ne zamudi prilike; izkoristi priložnostto work against time — delati z največjo hitrostjo (tempom);2.adjectivečasoven; economy z določenim plačilnim rokom; (ki je) na obrokeII [táim]1.transitive verbmeriti čas (z uro); določati čas; izbrati (pravi) čas; urediti po času, uravnati po okoliščinah; napraviti kaj ob pravem času; gledati na čas, držati se časa; časovno ugotoviti; regulirati, naravnati (uro); music udarjati, dajati takt (tempo)my train is timed to leave at four — po voznem redu odhaja moj vlak ob štirih;2.intransitive verbujemati se, biti soglasen ( with z), sporazumeti se; držati takt, ritem (to z) -
64 tit
I noun1) (any of several kinds of small bird: a blue tit.) sinica2) ((slang) a woman's breast or nipple.) jošk; prsna bradavicaII(blow for blow; repayment of injury with injury: He tore my dress, so I spilt ink on his suit. That's tit for tat.) milo za drago* * *Inounzoology ptiček, ptičica; sinica; obsolete otrok, deklica; slang dekle, ženska, ženščé; (redko) kijuse; konjičekIInounprotiudarec, povračilotit for tat — milo za drago, šilo za ognjilo; kakor ti meni, tako jaz tebito give tit for tat — vrniti milo za drago, vrniti enako -
65 to
1. [tə,tu] preposition1) (towards; in the direction of: I cycled to the station; The book fell to the floor; I went to the concert/lecture/play.) proti, na2) (as far as: His story is a lie from beginning to end.) do3) (until: Did you stay to the end of the concert?) do4) (sometimes used to introduce the indirect object of a verb: He sent it to us; You're the only person I can talk to.)5) (used in expressing various relations: Listen to me!; Did you reply to his letter?; Where's the key to this door?; He sang to (the accompaniment of) his guitar.)6) (into a particular state or condition: She tore the letter to pieces.) na7) (used in expressing comparison or proportion: He's junior to me; Your skill is superior to mine; We won the match by 5 goals to 2.) od; proti8) (showing the purpose or result of an action etc: He came quickly to my assistance; To my horror, he took a gun out of his pocket.) po; na9) ([tə] used before an infinitive eg after various verbs and adjectives, or in other constructions: I want to go!; He asked me to come; He worked hard to (= in order to) earn a lot of money; These buildings were designed to (= so as to) resist earthquakes; She opened her eyes to find him standing beside her; I arrived too late to see him.) da10) (used instead of a complete infinitive: He asked her to stay but she didn't want to.)2. [tu:] adverb1) (into a closed or almost closed position: He pulled/pushed the door to.) v (skoraj) zaprtem stanju2) (used in phrasal verbs and compounds: He came to (= regained consciousness).)•* * *I [tu:, tu, tə]preposition (osnovni pomen k);1.(krajevno) k, proti, do, v, na, poleg, obto arms! — k orožju!next door to us — sosedna vrata, tik poleg naših vrat (poleg nas)to take one's hat off to s.o. — odkriti se komu;2.(časovno) doto time — točno, pravočasnoto live to a great age — doživeti visoko starost;3.(namera, cilj, posledica ipd.)as to... — kar se tiče...to you colloquially vam na uslugoto what purpose? — čemú?dead fallen to their hands — mrtvi, ki so padli od njihove rokethat is nothing to me — to se me ne tiče; to ni nič zamewhat is that to you? — kaj te to briga?to come to hand — priti v roke, v posesthere's to you! — na tvoje (vaše) zdravje!to drink to s.o.'s health — piti na zdravje kake osebe, nazdraviti komuwould to God (Heaven)! — daj bog!;4.(stopnja, mera, meja)to the full — do sitega, do mile voijeto a great extent — v veliki meri, zelothey were to the number of 400 — bilo jih je 400;5.(pripadnost, posest)that is all there is to it — to je vse in nič več;6.(odnos, razmerje)aversion to s.th. — odpor do česanothing to... — nič v primeri z...to all appearance — po vsem videzu, po vsej prilikito my (your etc) heart's desire — po moji (tvoji itd.) mili voljithree to dozen — tri na ducat;7.(rabi za tvorbo dajalnika)she was a good mother to him — bila mu je dobra mati;8.(za oznako nedoločnika, pred nedoločnikom)there is no one to see us — nikogar ni, ki bi nas videlwhat am I to do? — kaj naj naredim?he was seen to fall — videli so ga, kako je padelwe expect her — to come pričakujemo, da bo prišlato be honest, I should decline — če hočem biti pošten, moram odkloniti;9.(kot nadomestilo za predhodni nedoločnik)I don't go because I don't want to — ne grem, ker nočem (iti)I meant to ring you up but had no time to — nameraval sem vam telefonirati, pa nisem imel časa (telefonirati)II [tu:]adverbv normalnem (zlasti zaprtem) stanju; v mirnem položajuto and fro, to and back — sem in tjato bring s.o. to — spraviti koga k zavestito come to — priti k sebi, zavedeti se, osvestiti seto fall to — planiti (na jed, jedačo)to set to — lotiti se dela, pravilno začeti -
66 train
I [trein] noun1) (a railway engine with its carriages and/or trucks: I caught the train to London.) vlak2) (a part of a long dress or robe that trails behind the wearer: The bride wore a dress with a train.) vlečka3) (a connected series: Then began a train of events which ended in disaster.) vrsta4) (a line of animals carrying people or baggage: a mule train; a baggage train.) sprevodII [trein] verb1) (to prepare, be prepared, or prepare oneself, through instruction, practice, exercise etc, for a sport, job, profession etc: I was trained as a teacher; The race-horse was trained by my uncle.) vzgojiti, zdresirati2) (to point or aim (a gun, telescope etc) in a particular direction: He trained the gun on/at the soldiers.) nameriti3) (to make (a tree, plant etc) grow in a particular direction.) gojiti•- trained- trainee
- trainer
- training* * *I [tréin]nounrailway vlak; vlečka (obleke); rep (repatice, kometa); spremstvo, suita; niz, vrsta, red, veriga; sprevod, procesija; posledica; technical kolesje (ure), vrsta koles, valjev; military črta smodnika, ki vodi k mini; military tren, komora, pratež; figuratively potek, tek; American & Canadian tovorne saniin train — v teku, v pripravi, v zarodkuto go by train — iti, peljati se z vlakomto change the train — menjati vlak, prestopiti (na drug vlak)to put in train — spraviti v gibanje, v tekII [tréin]1.transitive verbvzgajati, vzgojiti, izobraziti, izučiti, (iz)šolati; izvežbati, (iz)uriti, (z)dresirati; military vežbati; nameriti ( upon na); sport trenirati; agronomy gojiti; obsolete privlačiti, mamiti, zapeljati, ureči, začarati;2.intransitive verbvaditi se, vežbati se, (iz)uriti se, izučiti se; trenirati (se), pripravljati se ( for za); colloquially (= train it) potovati z železnico; American colloquially biti razposajen, divjito train a dog to beg — (z)dresirati psa, da prosito train from London to Brighton colloquially peljati se z vlakom iz Londona v Brightonto train a vine over a wall — namestiti trto, da pleza in raste po ziduI'll train it while you tramp it colloquially jaz se bom peljal z vlakom, medtem ko boš ti pešačil -
67 turn
[tə:n] 1. verb1) (to (make something) move or go round; to revolve: The wheels turned; He turned the handle.) obrniti2) (to face or go in another direction: He turned and walked away; She turned towards him.) obrniti se3) (to change direction: The road turned to the left.) zaviti4) (to direct; to aim or point: He turned his attention to his work.) usmeriti5) (to go round: They turned the corner.) zaviti okoli6) (to (cause something to) become or change to: You can't turn lead into gold; At what temperature does water turn into ice?) spremeniti7) (to (cause to) change colour to: Her hair turned white; The shock turned his hair white.) postati2. noun1) (an act of turning: He gave the handle a turn.) obrat2) (a winding or coil: There are eighty turns of wire on this aerial.) navoj3) ((also turning) a point where one can change direction, eg where one road joins another: Take the third turn(ing) on/to the left.) ovinek, odcep4) (one's chance or duty (to do, have etc something shared by several people): It's your turn to choose a record; You'll have to wait your turn in the bathroom.) (biti) na vrsti za5) (one of a series of short circus or variety acts, or the person or persons who perform it: The show opened with a comedy turn.) točka•- turnover
- turnstile
- turntable
- turn-up
- by turns
- do someone a good turn
- do a good turn
- in turn
- by turns
- out of turn
- speak out of turn
- take a turn for the better
- worse
- take turns
- turn a blind eye
- turn against
- turn away
- turn back
- turn down
- turn in
- turn loose
- turn off
- turn on
- turn out
- turn over
- turn up* * *I [tə:n]nounvrtljaj, vrtenje, obračanje, obrat; ovinek, zavoj, okljuk, vijuga, krivulja; figuratively izkrivljenje; (posebna) smer, sprememba smeri, obrnjena smer; preokret, preobrat; kriza; economy prodaja, promet; sprememba, menjava, redno menjavanje pri opravljanju (posla, službe), turnus, vrstni red; zamena, šiht, posada, delovna izmena; runda; (kratek) sprehod, pot, runda; zaposlenost (s čim), (prehoden) poklic; usluga; prilika, priložnost; točka v programu (varieteja); namen, namera, potreba; figuratively sposobnost, talent, dar ( for za), nagnjenje; oblika, obris; način mišljenja, razpoloženje; postopek; izraz; colloquially živčni pretres, šak, omotica, strah, močno razburjenje; skisanje (mleka); printing obrnjena črka, obrnjen tisk; sport trojka (pri drsanju); plural medicine menstruacija, mesečna čiščaturn (and turn) about — izmenoma, menjaje seat every turn — pri vsakem koraku, ob vsaki priliki, neprestano, ob vsakem časuby turns, in turns — izmenoma, zaporedoma; v turnusu, eno za drugimevery one in his turn! — vsakdo (vsi) po vrsti!in the turn of a hand — v hipu, kot bi trenilout of one's turn — zunaj, mimo svoje vrste; ne na mestua turn of fortune (of Fortune's wheel) — preobrat, preokret sreče, usodeturn of life medicine klimakterijthe turn of the tide — oseka, figuratively sprememba položaja, preobratto be on the turn — biti na preokretnici, prelomniciwhose turn is it? — kdo je na vrsti?to do s.o. a good (bad) turn — napraviti komu dobro (slabo) uslugohe did me an ill turn — škodoval mi je, eno mi je zagodelone good turn deserves another — roka roko umiva, usluga za uslugoto (a)wait one's turn — čakati, da pridemo na vrstoto give s.o. a turn — prestrašiti kogaleft (right) turn! British English military na levo (desno)!don't speak out of your turn! — ne govori, če nisi na vrsti!it serves my turn — to mi prav pride, mi dobro služi (koristi)to take a turn at s.th. — kratek čas se s čim ukvarjatito take the good (bad) turn, to take a turn for the good (bad) — obrniti se na boljše (slabše)II [tə:n]1.transitive verb(za)vrteti (v krogu); obrniti, obračati, narobe obrniti; preobrniti, prekopati; odbiti, odvrniti; spremeniti smer, dati drugo smer; odločiti; spremeniti (v), predrugačiti, pretvoriti; prevesti (tekst); skisati (mleko); prekoračiti, preiti; obiti, militaryobkoliti; izogniti se; zaviti okoli, obrniti, nameriti (korak itd.); napotiti, nagnati, spoditi ( into v); sport delati (prekuce, salte, kolo); otopiti, skrhati (nož); naščuvati, nahujskati ( against proti); zmešati (glavo), zmesti, znoriti; economy v denar spraviti, unovčiti; stružiti, zaokrogliti, zaobliti, dati okroglo obliko; lepo oblikovati; figuratively lepo formulirati (stavek); obsolete speljati na kriva pota, zapeljati; spreobrniti;2.intransitive verbvrteti se, dati se vrteti; obračati se, obrniti se; prevračati se, prevrniti se; figuratively postaviti se na glavo; postati omotičen; zaviti, kreniti, napraviti zavoj; zateči se (to k), obrniti se, pogledati nazaj; oprijeti se, lotiti se, ukvarjati se; spremeniti se, spremeniti naravo; skisati se (mleko), postati (žaltav itd.), pokvariti se; stružiti se, postati top, skrhati se (nož); obsolete prebegniti, postati uskok (odpadnik, dezerter)to turn an attack military odbiti napadto turn the ( —ali one's) back (up)on — hrbet obrniti (pokazati); obrniti se proč odto turn bankrupt — priti pod stečaj (v konkurz), bankrotirati, doživeti bankrot, priti na bobenhe turned many books in his life figuratively mnogo je prebral v svojem življenjuto turn s.o.'s brain — znoriti kogato turn bridle — obrniti se, začeti se umikatito turn bear (bull) economy špekulirati na padec (dvig) cen in tečajev na borzito turn into cash — spraviti v denar (gotovino), unovčitito turn the cat in the pan figuratively stvar (že nekako) urediti, v red spravitito turn the cheek figuratively obrniti (nastaviti) tudi drugo lice, požreti (kaj) zaradi (ljubega) miruto turn one's coat figuratively obrniti, obračati plašč (po vetru)he turned his coat — izneveril se je svoji stranki, postal je odpadnikto turn the corner figuratively srečno prebroditi krizoto turn a difficulty — izogniti se težavi, obiti težavoto turn a deaf ear — narediti se gluhega (to za), ne hoteti slišatito turn the edge of a remark — napraviti opazko manj ostro, omiliti opazkoto turn king's ( American state's) evidence juridically postati glavna obremenilna pričahe is just turning 50 — pravkar je prekoračil 50. letoto turn one's face to the wall — obrniti obraz proti steni, figuratively biti pripravljen za smrt, (hoteti) umretito turn s.o.'s tiank figuratively prelisičiti koga, premagati koga v debatito turn one's hand to s.th. — lotiti se, oprijeti se česashe can turn her hand to anything — ona je zelo spretna, praktičnanot to turn a hand to help s.o. — s prstom ne migniti, da bi komu pomagalito turn one's head — obrniti glavo, pogledati nazajto turn s.o.'s head — zmešati komu glavoto turn headsprings sport delati (vrteti) kolesato turn head over heels — prekucniti se, prekopicniti seto turn s.o.'s heart figuratively pregovoriti kogato turn s.th. inside out — obrniti kaj (narobe), zvrniti kajto turn to the left — obrniti se, kreniti, zaviti na levoto turn loose — odvezati, izpustiti koga (na prostost); popustiti; American streljati, ustrelitito turn s.o. mad — napraviti koga blaznegayou will turn me mad — zblaznel, znorel bom zaradi vasto turn s.th. in one's mind — premišljevati kajto turn s.th. to one's profit — obrniti kaj v svojo korist, izkoristiti kajto turn s.o. to religion — spreobrniti koga (k veri)to turn the scale — nagniti tehtnico, figuratively odločifi (kaj)to turn s.o. sick — povzročiti komu slabostshe turned sick — slabo ji je postalo, morala je bruhati; zbolela jeto turn a somersault — napraviti prekuc, saltomy stomach turns (at) — želodec se mi obrača (ob), vzdiguje se mito turn the tables (up)on s.o. figuratively obrniti argumente proti komu, obrniti položajto turn tail — obrniti se, stisniti rep med noge, zbežatithe tide has turned — nastopila je oseka, figuratively sreča se je obrnila (se obrača)to turn one's thumb down figuratively odkloniti, ne hotetito turn turtle nautical slang prevrniti seto turn upon s.th. — biti odvisen od česaI don't know which way to turn — ne vem, po kateri poti naj krenem, figuratively ne vem ne kod ne kam; ne vem, kaj naj naredimthe wind has turned — zapihal je drug veter (tudi figuratively)even a worm will turn — figuratively tudi najmirnejši človek se brani, če je napaden -
68 two
[tu:] 1. noun1) (the number or figure 2.) dva2) (the age of 2.) dve (leti)2. adjective1) (2 in number.) dva2) (aged 2.) dveleten•- two-- two-faced
- two-handed
- twosome
- two-way
- two-year-old 3. adjective((of a person, animal or thing) that is two years old.) dveleten- in two* * *[tu:]1.adjectivedva, dve; oba, obeone or two books — ena ali dve knjigi, nekaj knjighe is not two yet — on še ni dve leti star;2.noundvojka (številka 2); dvojica, dvoje, parthe two — oba(dva); obe(dve); obojeby twos, in twos — (po) dva in dva, v parihtwo and two — po dva, v parihin two — na dvoje, na polin twos — v zelo kratkem času, v hiputo cut s.th. in two — prerezati kaj na dvojeto go two and two — iti po dva in dva, v parihto put two and two together — zbližati dejstva in potegniti zaključek, zaključiti; napraviti pravi, logični zaključek po presoji dejstevtwo can play at that game figuratively to znam tudi jaz ali kdo drug; bomo videli, kdo bo potegnil boljši konec (kraj); palica ima dva kraja -
69 two-cents' worth
[tú:sents wəə]nounAmerican colloquially zelo majhna količina, trohica -
70 undersign
[ʌndəsáin]transitive verbpodpisati(I), the undersignd — (jaz) podpisani(We), the undersignd — (mi) podpisani -
71 unknown
1) (not known: her unknown helper.) nepoznan2) (not famous; not well-known: That actor was almost unknown before he played that part.) neznan* * *[ʌnnóun]1.adjectivenepoznan, neznan, tuj; obsolete nedolžen, (spolno) nedotaknjenUnknown Warrior, Unknown Soldier — Neznani junak;2.adverbbrez vednostihe went unknown to me — šel je brez moje vednosti (ne da bi jaz vedel za to);3.nounneznano; mathematics neznanka -
72 want
[wont] 1. verb1) (to be interested in having or doing, or to wish to have or do (something); to desire: Do you want a cigarette?; She wants to know where he is; She wants to go home.) želeti2) (to need: This wall wants a coat of paint.) potrebovati3) (to lack: This house wants none of the usual modern features but I do not like it; The people will want (= be poor) no longer.) trpeti pomanjkanje2. noun1) (something desired: The child has a long list of wants.) želja2) (poverty: They have lived in want for many years.) pomanjkanje3) (a lack: There's no want of opportunities these days.) pomanjkanje•- wanted- want ad
- want for* * *I [wɔnt]nounpomanjkanje; stiska, revščina, siromaštvo; potreba, nujna potreba, nujno potrebna (željena) stvar; (navadno plural) želja, zahteva; American colloquially iskanje, ponudba službefor want of s.th. better — ker ni boljšegawant of care — nebrižnost, nepazljivostto be in want of — (nujno) potrebovati; biti brez, ne imeti (česa)he is a man of few wants — on je človek, ki se zadovolji z malimto be in want — živeti v pomanjkanju, v revščinito fall in want — pasti v pomanjkanje, v revščino, obubožatiII [wɔnt]1.intransitive verbbiti brez, ne imeti, trpeti pomanjkanje, revno živeti; obsolete manjkati; (le v sed. deležniku) pustiti na cedilu (to s.o. koga), ne ustrezati pričakovanju, ne upravičiti pričakovanjhe will never let me want — nikoli ne bo dopustil, da bi jaz trpel pomanjkanjethere never want discontented persons — nezadovoljneži se vedno najdejo;2.transitive verbne imeti, čutiti pomanjkanje ( for česa); potrebovati, čutiti nujno potrebo; zahtevati, hoteti, želeti, hrepeneti poto want for — potrebovati, biti brez; American colloquially želeti, hotetiI have all I want — imam vse, kar potrebujemI want it done — želim, da se to napraviwe want him to leave to-morrow — želimo, da (on) odpotuje jutrithis clock wants a repair (repairing, to be repaired) — ta ura je potrebna popravilawhat else do you want? — kaj še hočete?you are wanted — iščejo vas, sprašujejo po vas, potrebujejo vas, želijo govoriti z vami -
73 warning
1) (an event, or something said or done, that warns: He gave her a warning against driving too fast; His heart attack will be a warning to him not to work so hard.) opozorilo2) (advance notice or advance signs: The earthquake came without warning.) opozorilo* * *[wɔ:niŋ]1.nounsvarilo, posvaritev; svarilni signal; svarilen primer; poziv, opozorilo, namig, obvestilo; odpoved, odpust (iz službe)at a minute's warning — takoj, brez odlašanja, précejI would take warning by his misfortune — jaz bi si njegovo nesrečo vzel za svarilo;2.adjectivesvarilen ( warningly adverb)svarilen, opozarjajoč, opominjajoč; signalenwarning shot nautical svarilen strel -
74 warrant
['worənt] 1. verb1) (to justify: A slight cold does not warrant your staying off work.) upravičiti2) (an old word to state confidently or (be willing to) bet that: I'll warrant he's gone riding instead of doing his work.) biti prepričan2. noun(something that gives authority, especially a legal document giving the police the authority for searching someone's house, arresting someone etc: The police have a warrant for his arrest.) nalog* * *I [wɔrənt]nounporoštvo, jamstvo; porok; pooblastilo, polnomočje; pravica, upravičenost, utemeljitev, opravičilo, razlog; izvršilni nalog, mandat, naročilo; potrdilo, spričevalo, izkaz; nakazilo za izplačilo; skladiščni list; military nautical patentsearch warrant — mandat, nalog za preiskavoto take out a warrant against s.o. juridically izdati zaporni ukaz za kogaII [wɔrənt]transitive verbpooblastiti; avtorizirati; jamčiti, garantirati; upravičiti, utemeljiti; (ob)varovati (from, against pred); potrditi, dokazatiI warrant this report to be true — jamčim, da je to poročilo resničnoIII [wɔrənt]nounBritish English spodnja plast glinastega skrilavca (v premogovnikih) -
75 where
[wʌ/ə]1.adverb conjunction pronounkje, kam, kod; na katerem kraju; v katerem pogledu; na kakšen način; (tam) kjer, (tam) kamorwhere from? — odkod?where to? — kam?near where — blizu (kraja), kjerwhere did you get the information? — kje ste dobili te informacije?where do I come into it? — kako pridem jaz v to (stvar, zadevo)?go where you please! — pojdi, kamor hočeš!that is where you are mistaken — tu se pa motite;2.nounkraj, mesto, prizorišče (nekega dogajanja) -
76 who
[hu:] 1. pronoun((used as the subject of a verb) what person(s)(?): Who is that woman in the green hat?; Who did that?; Who won?; Do you know who all these people are?) kdo2. relative pronoun1) ((used to refer to a person or people mentioned previously to distinguish him or them from others: used as the subject of a verb: usually replaceable by that) (the) one(s) that: The man who/that telephoned was a friend of yours; A doctor is a person who looks after people's health.) ki2) (used, after a comma, to introduce a further comment on a person or people: His mother, who was so proud, gave him a hug.) ki•- whoever3. pronoun1) (no matter who: Whoever rings, tell him/them I'm out.) kdorkoli2) ((also who ever) used in questions to express surprise etc: Whoever said that?) kdo vendar•- whom4. relative pronoun(used as the object of a verb or preposition but in everyday speech sometimes replaced by who)1) ((used to refer to a person or people mentioned previously, to distinguish him or them from others: able to be omitted or replaced by that except when following a preposition) (the) one(s) that: The man (whom/that) you mentioned is here; Today I met some friends (whom/that) I hadn't seen for ages; This is the man to whom I gave it; This is the man (whom/who/that) I gave it to.) ki2) (used, after a comma, to introduce a further comment on a person or people: His mother, who was so proud of him, gave him a hug.) ki•* * *[hu:]pronoun kdo; colloquially koga; kateri, -a, -o; ki; tisti, -a, ki; kdorI who... — jaz, ki...who is so deaf as he who will not hear — ni večjega gluhca od tistega, ki noče slišatito know who's who — vedeti, kdo je kdoWho is Who? — Kdo je kdo? (seznam vidnejših osebnosti)who could I ask? colloquially koga bi lahko vprašal?I forget who all was there — ne vem več, kdo vse je bil tam -
77 within
[wi'ðin] 1. preposition(inside (the limits of): She'll be here within an hour; I could hear sounds from within the building; His actions were within the law (= not illegal).) znotraj2. adverb(inside: Car for sale. Apply within.) znotraj* * *I [wiðín]adverbznotraj, v hiši, doma, v notranjosti; figuratively v dušiis he within? — je on doma?to go within — iti v hišo, v soboto make s.o. pure within figuratively očistiti komu dušoto stay within — ostati v hiši, domaII [wiðín]preposition (krajevno) v, znotraj; znotraj meje, v obsegu, ne nad; v dosegu, ne predaleč, ne dljè odwithin the house — v hiši, domahe is within the reach — on ni daleč, do njega je lahko pritiwithin sight — v vidu, videnwithin a bit, within a little — skorajwithin an ace — skoraj, malodaneto be within an ace of s.th. — za las čemu uitiwithin the meaning of the Act — znotraj zakona, po zakonu, predvideno po zakonuto live within one's income — živeti ustrezno svojim dohodkom, ne iznad svojih sredstevwithin a stone's throw — za lučaj, nedaleč, blizuhe was within a hair's breadth of losing his life — za las je manjkalo, da ni prišel ob življenje; (časovno) znotraj, v, v manj kotIII [wiðín]nounnotranja stran, notranjščina, notranjost -
78 wizard
['wizəd](a man who is said to have magic powers: a fairy-story about a wizard.) čarovnik* * *[wízəd]1.nounčarodej, čarovnik, coprnik; colloquially človek, ki dela čudovite stvari; obsolete modrijanW wizard of the North — čarovnik s severa (= Sir Walter Scott)the Welsh Wizard — valizijski čarovnik (= Lloyd George)I am no wizard colloquially jaz nisem noben čarovnik, ne znam čarati;2.adjectivečarovniški; očarljiv; slang prvovrsten, izvrsten, "prima" -
79 you
[ju:]1) ((used as the subject or object of a verb, or as the object of a preposition) the person(s) etc spoken or written to: You look well!; I asked you a question; Do you all understand?; Who came with you?) vi, ti2) (used with a noun when calling someone something, especially something unpleasant: You idiot!; You fools!) ti, vi* * *[ju:, ju, jə]pronoun vi, vas, vam; ti, te(be), t(eb)iyou blockhead! — ti (vi) tepec!you fool! — ti norec!you're another! — hvala, enako! (odgovor na psovko)you bet (your life) slang na to se lahko zaneseš, (glavo) stavim za toget you gone! — poberi(te) se!come here all of you! — pridite sem vsi! -
80 yours truly
[jɔ:z trúli]1.z odličnim spoštovanjem (konec pisma);2.colloquially & humorouslymoja malenkost, jaz (za svojo osebo)
См. также в других словарях:
JAZ — steht für: Iomega Jaz, Computer Laufwerk mit wechselbarem Datenträger Jaz Alaş, Zeitung Jaz Coleman (* 1960), Musiker Jaz O, früher Jaz, Musiker Jazz, die Schreibweise mit einem z wurde hauptsächlich in den 1910er Jahren verwendet JAZ steht als… … Deutsch Wikipedia
Jaz — steht für: Iomega Jaz, Computer Laufwerk mit wechselbarem Datenträger Jaz Alaş, Zeitung Jaz Coleman (* 1960), Musiker Jaz O, früher Jaz, Musiker Jazz, die Schreibweise mit einem z wurde hauptsächlich in den 1910er Jahren verwendet JAZ steht als… … Deutsch Wikipedia
jaz — jȃz m <N mn jȁzovi> DEFINICIJA 1. a. odvod od većeg vodenog toka, obično rijeke, kojim se voda usmjeruje željenim tokom, po zajazi, ob. na vodenicu ili mlin b. ograđena morska pličina (najčešće za sidrenje čamaca); jaža 2. ponor, provalija… … Hrvatski jezični portal
Jaz — can refer to:* Jazz music (the spelling with one z being mostly used in the 1910s) * Jaz drive, a disk storage system. * Jaz O, a rapper known for bringing Jay Z into the music business. Also known as The Jaz, or the Originator. * Jaz Beach, a… … Wikipedia
JAZ — (entreprise) Pour les articles homonymes, voir Jaz. La Jaz S.A. est une société horlogère française. Elle fut fondée à Paris dans les années 1910 par Ivan Benel sous le nom de Compagnie industrielle de mécanique horlogère. Historique Liens… … Wikipédia en Français
Jaz S.A. — Jaz (entreprise) Pour les articles homonymes, voir Jaz. La Jaz S.A. est une société horlogère française. Elle fut fondée à Paris dans les années 1910 par Ivan Benel sous le nom de Compagnie industrielle de mécanique horlogère. Historique Liens… … Wikipédia en Français
jaz — JAZ, (2) jazuri, s.n. 1. Muzică uşoară (de dans), adesea cu caracter de improvizaţie, provenită din împletirea elementelor folclorice nord americane (muzica populară a negrilor) cu muzica popoarelor europene, caracterizată printr un ritm vioi,… … Dicționar Român
jaz — jaz·er·ant; jaz·y·ges; jaz·er·an; … English syllables
jaz — (jaz) s. m. Terme de métallurgie, dans les Pyrénées. La tuyère fait son jaz lorsqu elle brûle la pierre de fond d un creuset et l abaisse … Dictionnaire de la Langue Française d'Émile Littré
jaz — {{/stl 13}}{{stl 8}}rz. mnż I, D. u, Mc. jazzie {{/stl 8}}{{stl 20}} {{/stl 20}}{{stl 12}}1. {{/stl 12}}{{stl 7}} budowla piętrząca wodę, zazwyczaj żelbetowa, wznoszona w poprzek koryta rzeki w celu regulacji poziomu wody dla potrzeb żeglugi,… … Langenscheidt Polski wyjaśnień
jȃz — m 〈N mn jȁzovi〉 1. {{001f}}a. {{001f}}odvod od većeg vodenog toka, obično rijeke, kojim se voda usmjeruje željenim tokom, po zajazi, ob. na vodenicu ili mlin; jaža b. {{001f}}ograđena morska pličina (najčešće za sidrenje čamaca) 2. {{001f}}ponor … Veliki rječnik hrvatskoga jezika