-
81 baga
[b̥a:qa]I. f bögu, bögur1) небольшое стихотворение; строфаII. vt bagaði1) мешать, препятствовать, затруднять2) портить -
82 FER-
in compds, in fours: fer-elingr, m. four ells long, of a fish, Finnb. 220. fer-falda, að, to make fourfold, Stj. 148. fer-faldr, adj. fourfold, Rb. 334, El. 13, Fas. ii. 215, 343, Sturl. iii. 206, 656 A. 33. fer-fætingr, m. a quadruped, 656 C. 8. fer-fættr, adj. four-footed, Stj. 56, Sks. 628, Fas. iii. 272, N. G. L. i. 82; fjór-f., id., Sks. 628 B. fer-hyrndr, part. four-cornered, square, Stj. 57, 171, 205, Al. 109. fer-hyrningr, n. a square. fer-menningr, m. a fourth cousin, vide fjór-menningr. fer-nættingr, m. a period of four nights, K. Á. 182. fer-skepta, u, f. a stuff with fourfold warp, Vm. 52, 93, 115, Am. 50, 90, Jm. 9. fer-skeyta, tt, to square, 415. 18. fer-skeyttr, part. ‘four-sheeted,’ square, Edda, 623. 24: mathem., ferskeytt tala, a square number, Alg. 366; ferskeytt vísa, a quatrain, like the common ballad metre, as in the ditty—yrkja kvæði ólán bjó | eptir flestra sögu | en gaman er að geta þó | gert ferskeytta bögu. fer-skiptr, part. divided into four parts, Stj. 148, v. l. fer-strendr, adj. four-edged, Eg. 285, Sturl. ii. 134, Magn. 450. fer-söngr, m. a quartett, Bb. 2. 11. fer-tugandi, fer-tugasti, adj. fortieth, Fms. x. 73, v. l. fertug-faldr, adj. fortyfold, Stj. 147. fer-tugr (- tögr), adj. forty years old, Stj. 624, N. G. L. i. 106, Fms. iii. 26:— measuring forty (ells, fathoms, etc.). Fas. i. 298, Stj. 563; fertug drápa, a poem of forty verses, Fms. iii. 93; f. at rúma-tali. numbering forty ‘rooms,’ Fb. ii. 277. fer-ærðr, adj. four-oared, Ísl. ii. 74. fer-æringr, m. a four-oared boat. fer-ærr, adj. four years old, Dipl. ii. 16. -
83 HLAÐA
I)(hleð; hlóð, hlóðum; hlaðinn), v.1) to pile up (h. korni í hjálma); h. grjóti (hellum) at höfði oðrum, to be present at another’s burial, to survive;2) to build, with acc. (h. vegg, vörðu);3) to load, esp. lade a ship (h. skip e-u, af e-u, með e-u); kistur hlaðnar af gulli, chests laden with gold;4) to fell, lay prostrate, with dat. (gátu þeir hlaðit honum um síðir ok bundu hann); h. seglum, to take in sail;5) to slay (bera vápn á Finnana ok fá hlaðit þeim);6) refl., hlaðast at, to throng, crowd; vér viljum eigi, at fjölmenni hlaðist at ( throng to see), er vér erum afklæddir; hlaðast á mara bóga, to mount the horses.f. store-house, barn.* * *hlóð, hlóðu, hlaðit, [Ulf. hlaþan = σωρεύειν, 2 Tim. iii. 6; A. S., O. H. G., and Hel. hladan; Engl. load, lade; Germ. laden]:—to load, esp. to lade a ship; hlaða skip, Nj. 19; hlóðu skipit með hveiti ok hunangi, Eg. 69; skip hlaðit kvikfé, Landn. 194; hlóð hann skip sitt af korni ok malti, Fms. iv. 358, Höfuðl. 1; kistur hlaðnar af gulli, chests laden with gold, Fms. xi. 85; hlaðinn íþróttum, Fær. 157.II. to build up, Lat. struere:1. prop. to pile; hlaða korni í hjálma eðr hlöður, O. H. L. 30; skera ok h., to cut and stack ( corn), Gþl. 406: to pile up, h. köst, Orkn. 112; þeir sá hlaðit skíðum, logs piled up or stacked, Fs. 42; settu hann þar niðr ok hlóðu at grjóti; h. valköstu, O. H. L. 302 (in a verse); reynt mun slíkt verða hvárr grjóti hleðr at höfði öðrum, Nj. 141; má þat eigi víst vita hvárr hellum hleðr at höfði öðrum, Þórð. 36 new Ed.2. to build; Kormakr hlóð vegg ok barði með hnyðju, Korm. 60, Jb. 212; þeir hlóðu þar varða er blótið hafði verit, Landn. 28, Gísl. 60; hlaða vita, Orkn. 242, v. l.; var hón (the bridge) með lím hlaðin, Karl. 410; hlóð ek lof köst, Ad.; hlaðinn steinum, Hdl. 10.III. to fell, lay prostrate, slay, with dat.; gátu þeir hlaðit honum um síðir ok bundu hann, Grett. 118 new Ed.; drífa þá til verkmenn ok gátu hlaðit erninum, Bs. i. 350; fékk hann hlaðit selinum, Bjarn. 31 (MS.); þeir bera vápn á Finnana ok fá hlaðit þeim, Fms. i. 10: freq. in poetry, Ísl. ii. 268 (in a verse), Orkn. 366, Hkr. i. 131, Eb. 208; frá ek hann at hlœði (subj.) Arnmóði, Jd. 29.2. naut., h. seglum, to take in sail; nú sigldu þeir at hömrum nokkurum, hlóðu seglum við mikinn háska, Korm. 168; hlóðu þeir þá seglunum sem tíðast, Fms. viii. 134, x. 347, Hkr. i. 333, 336, Sæm. 112 (prose), Sól. 77.IV. reflex., hlaðask at e-m, or til e-s, to pile oneself on, i. e. to throng, crowd, mob one; þeir hlóðusk á hann margir ok báru at honum fjöturinn, Fb. i. 564; vér viljum eigi at fjölmenni hlaðisk at ( throng to see) er vér erum afklæddir svá gamlir, Fms. ii. 152, v. l.; ok laðask (sic) allir til Broddhelga, Vápn. 19:—also, hlaðask á mara bógu, to mount a horse, Gh. 7.B. [hlað, lace], hlaða spjöldum (cp. mod. spjalda-vefnaðr), to lace, embroider, Gkv. 2. 26. -
84 mæli
* * *n. the pronunciation, voice, intonation; eg þekki hann á mælinu, I know him by the voice:—a saw, það er í mæli, it is rumoured; munn-mæli, oral relations; bögu-mæli, bad grammar; um-mæli, utterances; vil-mæli, friendly words, and in several other compds. -
85 raula
að, to hum a song in a low doleful voice; raula bögu, raula fyrir munni sér; griðkur róa og raula, Hallgr. Snót 310 (1865). -
86 hlœða
-
87 bógr
m. -u-, gen. bógar, dat. bœgi; pl. bœgir, acc. bóguплечо, лопатка ( у животных) -
88 gather
vt/i I. [vt] 1. sabirati, okupiti, sakupiti, sakupljati; birati, pobirati, pokupiti (žetvu, plodove); nakupljati 2. [fig] dobivati na čemu; skupiti, pribrati (snagu) 3. dobivati, skupiti, pribrati (podatke) 4. nabirati, naborati (haljinu) II. [vi] 1. sakupiti se, okupiti se, sabrati se; nakupiti se 2. povećati se, rasti 3. zaključivati, razabirati (that) 4. skupiti se, zgusnuti se, dozreti 5. [med] dozreti, dozrijevati, zagnojiti se / to # oneself to gether = pribrati se, sabreti se, skupiti se; to # way = dodavati na brzini; [fig] napredovati; to be #ed to one's fathers = biti pozvan Bogu na istinu, umrijeti; rolling stone #s no moss = skitnja kuće ne gradi; to # head = pojačavati se, dozreti, dozrijevati; to # strength = dobivati na snazi, pojačavati se, ojačati; to # the browse = mrštiti se, navorati čelo, nabrati obrve; to # ground (upon) = stizati, dostići, dostizati; preteći* * *
brati
nabrati
okupiti
okuplja
okupljaju
okupljati
pobrati
pribirati
prikupiti
prikupljati
sabirati
sakupiti
sastajati se
sastaviti
skupiti
skupljati
ubirati -
89 go
vi/t (went, gone) I. [vi] 1. ići, kretati (se), micati se; otići, odlaziti, krenuti, poći, polaziti (it is time for us to # vrijeme nam je ići, poći; the train is just #ing vlak upravo polazi); uputiti se (into u, to u, prema, k) 2. voziti se, odvesti se, otputovati (vlakom i sl.) 3. [arch] hodati 4. dospjeti, doprijeti, dopirati, doseći, stići (he will # far on će daleko doprijeti) 5. (o cesti, crti) voditi, ići, pružati se, teći, sezati (this road #es to ova cesta vodi u; the boundary #es along the river Drina međa teće duž rijeke; the plank just #es across the brook daska upravo seže preko potoka) 6. ravnati se (by, upon po komu, čemu)(to have nothing to # upon nemati se po čemu ravnati); držati se (by čega), slijediti (by što)(I shall # entirely by what the doctor says ravnat ću se potpuno po onome što liječnik kaže); pristajati (with uza što), postupiti u skladu (with sa) 7. ići, raditi, funkcionirati (stroj, sat itd.); biti u pogonu (keep #ing držati u pogonu; set #ing staviti u pogon); napredovati, uspijevati (poduzeće, posao) 8. držati se, ponašati se, praviti određenu kretnju (all the time he was speaking he went like this čitavo vrijeme dok je govorio držao se ovako, pravio je ovakve kretnje) 9. (o zvukovima) oglasiti se, zazvučiti, zazvoniti (when the sirens # kad zazvuče, zatule sirene; I heard the bells # čuo sam kako zvona zvone); grunuti, puknuti (top i sl.); udariti, kucati, odbijati (it has just gone six upravo je odbilo šest; I felt my heart #ing at a tremendous rate osjećao sam kako mi srce udara silnom brzinom); (uz uzvike) bubnuti, tresnuti, grunuti, prasnuti (to #bang, crack) 10. (o vremenu) minuti, proteći, prolaziti, isteći 11. kolati (the story #es priča se, kola pripovijest); biti u optjecaju, biti prihvaćen, priznat (novac, valuta); biti znan, poznat (by ili under the name of po imenu ili pod imenom); biti uobičajen, običan, prosječan, očekivan (as men # kako se od ljudi već može očekivati; as hotels # kako je to već uobičajeno u hotelima) 12. (o tekstu, stihovima) glasiti, teći (I forget how the words # zaboravio sam kako glase riječi; this is how the verses # stihovi teku evo ovako); (o pjesmi) pristajati (to a tune uz napjev) 13. (o događajima) kretati se, proteći, odvijati se, uspjeti (everything went well sve je proteklo dobro; dinner went well ručak je dobro uspio) 14. (o izborima) završiti (for u korist, against na štetu), glasati (for, against za, protiv), odlučiti se (za politički smjer), postati (Liverpool #es Labour Liverpool glasa za laburiste; to # Conservative postati konzervativac; America went dry Amerika se odlučila za prohibiciju) 15. (o robi) biti prodavan, postići određenu cijenu (eggs went cheap jaja su se prodavala uz jeftinu cijenu); (o novcu) biti utrošen (in na što)(the money went in cigars novac se utošio na cigare) 16. nestati, izgubiti se, gasiti se, propadati (the clouds have gone oblaci su nestali; his life is #ing fast život mu se naglo gasi; our trade is #ing naša trgovina propada); povući se, povlačiti se, prestati, ispasti, ispadati, otpasti, otpadati, izostati (Greek must #! Grčki mora otpasti!; This sentence #es altogether ova rečenica posve ispada) 17. popustiti, popuštati (I thought the dam would # mislio sam da će nasip popustiti); otkinuti se, odlomiti se, otrgnuti se, srušiti se (first the sail and then the mast went najprije se otrgnulo jedro, a onda se srušio jarbol) 18. stupiti u (zvanje), postati (he went to the bar stupio je u odvjetničko zvanje) 19. stati, ići (into u što), imati mjesta (in u čemu)(the book will not # into your pocket knjiga neće stati u vaš džep); proći, dati se provući (thread too thick to# through needle predebela nit da bi prošla kroz iglu) 20. pripadati, imati svoje mjesto, biti spremljen (smješten)(that book #es on the top shelf ta knjiga pripada na najvišu policu, toj je knjizi mjesto na najvišoj polici; the silver #es into the drawer every night srebro se sprema u ladicu svake večeri; I want the table to # in my room želim da se stol smjesti u moju sobu) 21. pripasti, zapasti, dopasti, ostati, ići (to komu), odpadati, otpasti (na koga, što)(at my death my money shall # to my sister nakon moje smrti moj novac neka pripadne mojoj sestri; victory always #s to the strong pobjeda uvijek dopadne jakomu); ići (u što)(12 inches # to the foot jedna stopa ima 12 palaca) 22. biti upotrijebljen (towards za ; to do); dovoditi (to do); pridonijeti, pridonositi, pomoći, pomagati, služiti (to čemu; to do) 23. sezati, dopirati, prodirati; dotjecati, doteći, dostajati, dotrajati (to do)(the difference # deep razlika seže duboko; to # a long way obilno doteći; to go a short way ne dotjecati, ne dostajati) 24. postati, prijeći (u stanje)( to # vacant isprazniti se; to # red pocrvenjeti; to # blind oslijepiti) 25. [s pres part] to # shooting ići u lov; to # fishing (skating, skiing etc.) ići na ribolov (sklizanje, skijanje itd.); neprestano nešto činiti (he #es frightening people neprestano plaši ljude) 26. [pres part] going, za kojim slijedi infinitiv, označuje: a) radnju ili događaj u bliskoj budućnosti (it's going to rain kiša će; there is going to be meat for dinner bit će mesa za večeru); b) namjeru (I'm going to ask him a favour molit ću ga za uslugu I'm not going to tell ne namjeravam, neću kazati) 27. (o jelu) još postojati, još biti raspoloživo (is steak still #ing? Ima li još odrezaka?) II. [vt] 1. izdržati, podnijeti, podnositi (to # the whole hog temeljito ili valjano obaviti što, ne sustezati se (u mislima, govoru ili djelima) 2. poduzeti, riskirati (to # one better than a p nadmašiti koga, više ponuditi od koga; I'll # you prihvaćam okladu) 3. ( u igri kartama) zaigrati, izbaciti (kartu)([fig] to # nap visoko zaigrati, mnogo riskirati) / to # for a walk= ići (poći) na šetnju; [mil sl] to # west= pasti (na ratištu), poginuti; to # to pace= juriti, ići svom brzinom; [fig] neumjereno živjeti; to # with tide (times)= povoditi se za vremenom (većinom); who #es there?= tko si?, tko je? (povik straže); his tongue #es nineteen to a dozen= klepeće kao vodeničko kolo; the story #es= priča se, kaže se; it #es without saying= samo se po sebi razumije; go!= sad! (uzvik za početak utrke i sl.); (na dražbi) #ing, #ing, gone!= po prvi, drugi, treći put! (= prodano!); to # to see= ići u pohode (komu), pohoditi koga; to # to the devil (the dogs) = otići do đavola, propasti; # to the devil!= idi do vraga!; to # the way of all the earth (all flesh)= poći putem svega smrtnoga, umrijeti; to # to a better world = preseliti se na drugi svijet, umrijeti; to # to one's account (one's own place)= otići Bogu na račun (istinu), umrijeti; to # to the bar= postati odvjetnik; to # to sea= postati pomorac, otići na more; to # on the stage= postati glumac (pjevač); to # on the sreet= poći na ulicu, postati prostitutka; to # to stool= obavljati nuždu; [GB pol] to # to the country= izborima tražiti mišljenje naroda, raspisati izbore; to # to war= zaratiti se, ići u rat; to # halves ( shares)= podijeliti napola (na jednake dijelove); to # to one's heart = dirati (pogađati) u srce koga; he went hot and cold= oblijevao ga je hladan znoj (&[fig]); to # to pieces= raspasti se (rastrgati se) na komade; [mil] to go sick= javiti se bolestan; to be gone= pokupiti se, otići; dead and gone= gotov, mrtav; [sl] gone on= sav lud, zanesen (za kim, čim); far gone= zagrezao, veoma bolestan; # fetch!=(zapovijed psu) idi donesi!; to # wreong= zalutati; varati, prevariti se; krenuti stranputicom; to # hungry= gladovati; to # with child= očekivati dijete, biti trudna; to # waste= (uludo) propasti, propadati; as men # = kako se od ljudi može očekivati; as things # = kako je već uobičajeno; how #es the time? = koliko je sati?; I must be gone= moram otići; to # into holes= dobiti rupe, poderati se; to # and do= biti dovoljno lud i učiniti (što); I have been and gone and done it = eh, baš sam se iskazao!; [GB] to # bad= pokvariti se, ukiseliti se (jelo); [GB] to # green (black)= pozelenjeti (pocrnjeti); to # mad= poludjeti; to # queer in the head= šenuti umom; to # native= poprimiti navike domorodaca (o bjelcu); [sl] to # phut= raspasti se, rasplinuti se, propasti; [bot] to # to seed= ocvasti, tjerati u sjeme; [fig] (duševno ili tjelesno) slabiti, stariti, popuštati, ocvasti, gasiti se; to # to the bottom= potonuti; # it! = udri!, ne daj se!, iskaži se!; to # it (strong)= krepko (živo, žestoko, dobrano) prionuti; odvažno ili odlučno postupati, ne dati se; pretjerivati, masno lagati; neumjerno ili raspojasano živjeti; you have been #ing it! = valjano si se probećario, dobrano si sebi dao oduška; to # free (unpunished)= umaknuti nekažnjen, proći bez kazne; let it # at that= neka ostane pri tome; to # from one's word= prekršiti riječ, odstupiti od obećanja; to # bail (for)= jamčiti (za koga); [coll] I 'll # bail = uvjeravam vas; to # to great expence (trouble) = ne žaliti troška (truda); a little of her company #es a long way = i kratko vrijeme u društvu s njom čovjeku je dosta; what he says #es = što on kaže mora biti, njegova je riječ zakon;* * *
doći
dopirati
hodati
ići
ići gore
ići naprijed
namjeravati
otići
poginuti
pokušaj
postići
posvetiti se Äemu
prijeći
proći
prolaziti
silaziti
sporazum
umrijeti -
90 goodness
s 1. dobrota, čestitost; prijaznost, dobrohotnost, dobrostivost 2. vrijednost, valjanost, dobra kakvoća, dobre odlike 3. u uzvicima mjesto God / # knows = sam Bog zna; thank #! = hvala Bogu!; for #'s sake = za Boga miloga!* * *
dobrodušnost
dobrota
vrlina -
91 gracious
adj (#ly [adv]) 1. [arch] koristan, dobrotvoran, blagoslovljen 2. [poet] dobrodušan, prijazan, susretljiv, dobrostiv 3. ljubak, dražestan, umiljat 4. (o kraljevima) milostiv; (o Bogu) milosrdan, milostiv* * *
dražestan
elegantan
ljubazan
milostiv -
92 heaven
s l. nebo; (obično [pl]) nebeski svod; [fig] nebesa 2. nebesko carstvo; bog, providnost 3. sreća, blaženstvo / [fig] seventh #, # of #s = sedmo nebo; by #! = tako mi boga!; good #s! = zaboga!; thank #! = hvala bogu!; to move # and earth = pokrenuti nebo i zemlju; sve učiniti; would to # = da bog da; # forbid = ne dao bog, sačuvaj bože* * *
blaženstvo
nebesa
nebo
raj -
93 praise
s pohvala, hvaljenje, hvala; slavljenje, veličanje; slava / to be loud in one's #s; to sing one' #s = kovati koga u zvijezde; # to be God! = hvala Bogu!* * *
hvaliti
hvaljenje
pohvala
slava
slaviti
veliÄati -
94 pray
vt/i I.[vt] moliti, prositi, zaklinjati (koga; for = za što) I.[vi]II. vi moliti, moliti se, zamoliti, obratiti se; moliti se Bogu / # tell me = molim vas, recite mi; # be seated = izvolite sjesti* * *
mole
moliti
moliti se
preklinjati
umoljavati
vjernike -
95 prayer
s molilac, molitelj, čovjek koji moli (Boga) s moljenje; molitva; molba / the Lord's Prayer = Očenaš; to say one's #s = pomoliti se Bogu; the common # = liturgija Anglikanske crkve; to offer a # pomoliti se* * *
molba
molilac
molitelj
molitva -
96 riddance
s oslobođenje, izbavljenje (from od) / good #! = hvala bogu da sam se riješio* * *
izbavljenje od
odstranjenje
oslobođenje -
97 thank
s (samo pl) hvala, zahvaljivanje / # s to = zahvaljujući (komu, čemu); cordial # s = srdačna hvala; letter of # s = zahvalno pismo; please accept my # s = molim primite izraz moje zahvalnosti; to return # s = zahvaliti; to speak one's # s to a p = izraziti komu zahvalnost; # s be God = Bogu budi hvala; no # s to him = bez njegove pomoći; # s to your help = zahvaljujući vašoj pomoći* * *
hvala
zahvaliti
zahvalnost
zahvaljivati -
98 भग
bhágam. (ifc. f. ā andﾠ ī gaṇa bahv-ādi) « dispenser», gracious lord, patron (applied to gods, esp. to Savitṛi) RV. AV. ;
N. of an Āditya (bestowing wealth andﾠ presiding over love andﾠ marriage, brother of the Dawn, regent of the Nakshatra Uttara-Phalgunī;
Yāska enumerates him among the divinities of the highest sphere;
according to a later legend his eyes were destroyed by Rudra) ib. etc. etc.;
the Nakshatra Uttara-Phalgunī MBh. VI, 81 ;
the sun ib. III, 146 ;
the moon L. ;
N. of a Rudra MBh. ;
good fortune, happiness, welfare, prosperity RV. AV. Br. Yājñ. BhP. ;
(ifc. f. ā) dignity, majesty, distinction, excellence, beauty, loveliness RV. AV. Br. GṛS. BhP. ;
( alsoﾠ n. L.) love, affection, sexual passion, amorous pleasure, dalliance RV. AV. Br. KātyṠr. BhP. ;
(n. L. ;
ifc. f. ā) the female organs, pudendum muliebre, vulva Mn. MBh. etc.;
(ā) f. in bhagā-nāmnī below ;
n. a partic. Muhūrta Cat. ;
the perinaeum of males L. ;
m. n. = yatna, prayatna, kīrti, yaṡas, vairāgya, icchā, jñāna, mukti, moksha, dharma, ṡrī L. ;
+ cf. Zd. bagha
Old Pers. baga;
Gk. Zεύς βαγαῖος;
Slav. bogǔ, bogatǔ;
Lith. bagótas, na-bágas
-
99 blessing
['blɛsɪŋ]nyou should count your blessings — powinieneś dziękować Bogu za to, co masz
* * *1) (a wish or prayer for happiness or success: The priest gave them his blessing.)2) (any cause of happiness: Her son was a great blessing to her.)3) (a prayer of thanks to God before and/or after a meal.) -
100 heaven
['hɛvn]nniebo nt, raj m* * *['hevn]1) (in some religions, the place where God or the gods live, and where good people go when they die.) niebo2) (the sky: He raised his eyes to heaven / the heavens.) niebo3) ((something which brings) great happiness: `This is heaven', she said, lying on the beach in the sun.) niebo, raj•- heavenly- heavenliness
- heavens
- heavenly bodies
- heaven-sent
- for heaven's sake
- heaven knows
- thank heavens
Страницы
См. также в других словарях:
Bōgu — complet pour le kendo Des pratiquants de kendo portant un bōgu Le bōgu … Wikipédia en Français
Bogu — complet pour le Kendo Le terme bogu est d’origine japonaise (防具) et désigne l’ensemble des protections utilisées lors de la pratique du kendo. Le terme officiel utilisé aujourd hui au Japon pour désigner l armure de kendo n est pas bogu mais… … Wikipédia en Français
Bogu Kumite — (armored fighting) is a form of training used in some Okinawan kempo styles of karate. The origin of this unique training approach is credited to Shigeru Nakamura. Nakamura was the teacher of important martial artists such as Sekichi Odo and… … Wikipedia
Bogu ducha winien — {{/stl 13}}{{stl 7}} o kimś posądzonym o coś: całkowicie niewinny : {{/stl 7}}{{stl 10}}Pomyłkowo aresztowano Bogu ducha winnego przypadkowego przechodnia. {{/stl 10}} … Langenscheidt Polski wyjaśnień
bōgu- — *bōgu , *bōguz germ., stark. Maskulinum (u): nhd. Bug ( Maskulinum) (1); ne. bow (Neutrum); Rekontruktionsbasis: an., ae., afries., as., ahd.; Etymologie … Germanisches Wörterbuch
Bōgu — nihongo|Bōgu|防具 is specially developed protective armour used in a number of Japanese martial arts, most notably kendo and naginata .A set of bogu consists of: *nihongo| men |面|めん facemask and shoulder protector (helmet); *nihongo| dō |胴|どう:… … Wikipedia
Bōgu — komplette Rüstung Bōgu (防具) ist die Bezeichnung für die beim Kendō (剣道) und beim Naginatadō (薙刀道/長刀道) getragene Rüstung. Beschreibung Die Bogu besteht aus mehreren Einzelteilen, der Fechtmaske (面, Men), dem Rumpfschutz (胴, Dō), dem Hüftschutz (垂れ … Deutsch Wikipedia
Bogu — komplette Rüstung Bōgu (防具) ist die Bezeichnung für die beim Kendō (剣道) und beim Naginatadō (薙刀道/長刀道) getragene Rüstung. Sie besteht aus mehreren Einzelteilen, der Fechtmaske (面,Men), dem Rumpfschutz (胴,Do), dem Hüftschutz (垂れ,Tare) und den… … Deutsch Wikipedia
Bogu und Gaolingpo — Die Stätten von Bogu und Gaolingpo (chinesisch 百谷和高岭坡遗址 Bogu he Gaolingpo yizhi) sind paläolithische Fundplätze in Bose (bzw. Baise ) im Bose Becken bzw. Baise Becken (百色盆地, engl. Bose Basin/Baise Basin) im Autonomen Gebiet Guangxi der… … Deutsch Wikipedia
BOGU — BSL Transport (Regional » Railroads) … Abbreviations dictionary
BOGU — abbr. BSL Transport [railway pool code] … Dictionary of abbreviations
