-
1 смола
smola -
2 luck
1) (the state of happening by chance: Whether you win or not is just luck - there's no skill involved.) naklučje2) (something good which happens by chance: She has all the luck!) sreča•- luckless- lucky
- luckily
- luckiness
- lucky dip
- bad luck!
- good luck!
- worse luck!* * *[lʌk]nounsrečno naključje, sreča, usodagood luck! — srečno!bad ( —ali ill, hard) luck — smola, nesrečabad luck to him! — bes ga plentaj!in luck — srečen, ki ima srečojust my luck! — kakšna smola!out of luck — nesrečen, ki nima srečepure luck — slepa sreča, golo naključjeas luck would have it — k sreči, po nesreči (po vsebini)worse luck — na žalost, k nesreči -
3 pitch
I 1. [pi ] verb1) (to set up (a tent or camp): They pitched their tent in the field.) postaviti2) (to throw: He pitched the stone into the river.) vreči3) (to (cause to) fall heavily: He pitched forward.) pasti4) ((of a ship) to rise and fall violently: The boat pitched up and down on the rough sea.) zibati se5) (to set (a note or tune) at a particular level: He pitched the tune too high for my voice.) intonirati2. noun1) (the field or ground for certain games: a cricket-pitch; a football pitch.) igrišče2) (the degree of highness or lowness of a musical note, voice etc.) višina tona3) (an extreme point or intensity: His anger reached such a pitch that he hit her.) stopnja4) (the part of a street etc where a street-seller or entertainer works: He has a pitch on the High Street.) stojnica5) (the act of pitching or throwing or the distance something is pitched: That was a long pitch.) met6) ((of a ship) the act of pitching.) zibanje (ladje)•- - pitched- pitcher
- pitched battle
- pitchfork II [pi ] noun(a thick black substance obtained from tar: as black as pitch.) katran- pitch-dark* * *I [pič]nounmineralogy smola (zemeljska), katran; botany drevesna smolaII [pič]transitive verbsmoliti, namazati s smolo, katraniziratiIII [pič]nounmet (žoge), lučaj (balinske krogle), metanje; nautical zibanje ladje; nagnjenost, strmec, strmina (strehe); višina, stopnja; music višina tona, uglašenost (glasbila); figuratively (najvišja ali najnižja) točka, najvišja stopnja, vrh, vrhunec; British English stojnica (uličnega prodajalca); economy ponudba blaga na tržišču; American slang hvalisanje blaga, reklamni oglas; American slang čenče, blebetanje; sport igrišče, (kriket) polje med vrati; razmak med luknjicami (na filmu), razmak med žlebiči (na gramofonski plošči)pitch level — višina tona, glasuto queer s.o.'s pitch — prekrižati komu načrteAmerican slang I get the pitch — razumemslang what's the pitch? — kaj se godi?IV [pič]1.transitive verbpostaviti (tabor, šotor, stojnico); zabiti, zasaditi (kole itd.); metati, vreči, zalučati (žogo, kovance itd.); naložiti (seno z vilami); postaviti v bojni red; določiti (po višini, vrednosti); (govor itd.) uglasiti, prilagoditi (on čemu); izraziti na poseben način, s posebnim stilom; music uglasiti (glasbilo), intonirati (pesem); sport meriti na cilj, zamahniti; figuratively usmeriti (misli; toward k); nasuti (cesto), tlakovati, asfaltirati; določiti adut (pri začetku igre); ponuditi, razstaviti, hvaliti blago; slang pripovedovati, izblebetati;2.intransitive verbpasti kakor dolg in širok; nautical zibati se (ladja); sport podati žogo metalcu, metati; nagniti se (streha); utaboriti seto pitch a story — pripovedovati laži, debele tvesti, izmisliti si zgodbofiguratively to pitch one's tent — naseliti seto pitch a yarn — debele tvesti, pripovedovati neverjetno zgodbo -
4 resin
['rezin](a sticky substance produced by certain trees (eg firs, pines) and some other plants.) smola- resinous* * *[rézin]1.noun(rastlinska) smola; umetna smola; kolofonija;2.transitive verbsmoliti, prevleči s smolo, nasmoliti; natreti s kolofonijo -
5 gum
I noun((usually in plural) the firm flesh in which the teeth grow.) dlesna- gumboilII 1. noun1) (a sticky juice got from some trees and plants.) smola2) (a glue: We can stick these pictures into the book with gum.) lepilo3) (a type of sweet: a fruit gum.) gumi bonbon4) (chewing-gum: He chews gum when he is working.) žvečilni gumi2. verb(to glue with gum: I'll gum this bit on to the other one.) zlepiti- gummy- gumminess* * *I [gʌm]nounanatomy dlesnaII [gʌm]noundrevesna smola, gumi, kavčuk; lepilo; American plural gumijasta obutevvulgar by gum! — bogme!III [gʌm]1.transitive verblepiti; ( together) zlepiti; (down, in, up) zalepiti;2.transitive verbizločati smolo -
6 mischance
((a piece of) bad luck.) smola* * *[misčá:ns]nounnezgoda, smola, nesreča -
7 run
1. present participle - running; verb1) ((of a person or animal) to move quickly, faster than walking: He ran down the road.) teči2) (to move smoothly: Trains run on rails.) teči3) ((of water etc) to flow: Rivers run to the sea; The tap is running.) teči4) ((of a machine etc) to work or operate: The engine is running; He ran the motor to see if it was working.) teči; spraviti v tek5) (to organize or manage: He runs the business very efficiently.) voditi6) (to race: Is your horse running this afternoon?) tekmovati7) ((of buses, trains etc) to travel regularly: The buses run every half hour; The train is running late.) voziti8) (to last or continue; to go on: The play ran for six weeks.) biti na sporedu9) (to own and use, especially of cars: He runs a Rolls Royce.) voziti10) ((of colour) to spread: When I washed my new dress the colour ran.) razlivati se11) (to drive (someone); to give (someone) a lift: He ran me to the station.) peljati12) (to move (something): She ran her fingers through his hair; He ran his eyes over the letter.) iti skozi; premikati13) ((in certain phrases) to be or become: The river ran dry; My blood ran cold (= I was afraid).) postati2. noun1) (the act of running: He went for a run before breakfast.) tek2) (a trip or drive: We went for a run in the country.) izlet3) (a length of time (for which something continues): He's had a run of bad luck.) obdobje4) (a ladder (in a stocking etc): I've got a run in my tights.) spuščena zanka5) (the free use (of a place): He gave me the run of his house.) prosta uporaba6) (in cricket, a batsman's act of running from one end of the wicket to the other, representing a single score: He scored/made 50 runs for his team.) kurnik7) (an enclosure or pen: a chicken-run.)•- runner- running 3. adverb(one after another; continuously: We travelled for four days running.) zapored- runny- runaway
- rundown
- runner-up
- runway
- in
- out of the running
- on the run
- run across
- run after
- run aground
- run along
- run away
- run down
- run for
- run for it
- run in
- run into
- run its course
- run off
- run out
- run over
- run a temperature
- run through
- run to
- run up
- run wild* * *I [rʌn]nountekanje, tek, sport vztrajnostni tek, tekmovanje, dirka, hiter galop; naval, lov ( for na), hajka; hoja, vožnja, (hitro) potovanje; pot, izlet, sprehod; jadranje; brzi koraki, hiter tempo, hitra kretnja, premik, hiter padec, beg; zalet, zagon, napad, juriš; figuratively potek, smer, ritem, tendenca, moda; nepretrgana vrsta, niz, serija, nepretrgan čas, trajanje; American potok, reka, jarek; tok, struja, plima, valovi; prost dostop (do), prosta uporaba; trop, jata; pašnik, ograda, ograjen prostor za živino, za perutnino; sankališče; commerce veliko povpraševanje (on po, za), dobra prodaja, trajen uspeh; commerce kakovost, kvaliteta, vrsta, sorta; music hitra vrsta tonov, gostolevek, rulada; theatre čas izvedbe, trajanje (gledališke igre), uprizarjanje, prikazovanje, nepretrgana vrsta predstav; (karte) sekvenca; naklada (časopisa); technical delovni čas (o strojih); presek, prerez, splošnost, večina; technical tračnica; deska za vkrcavanje in izkrcavanje; odvodna cevat the run, on the run — v tekuin the long run — sčasoma, končno, konec koncevon the run — na nogah, nepretrgoma zaposlen, ki leta sem in tja; military ki je na umiku, na begua run to Bled — vožnja, izlet, skok na Bleda run of ill luck — nepretrgana smola, vrsta nesrečthe common (ordinary) run of people — običajni, poprečni tip ljudito be in the run — teči, dirkati, figuratively kandidiratito be on the run — teči, tekati po poslih, biti vedno na nogah, tekati sem in tjathis inn is quite out of the common run of country inns — ta gostilna je čisto različna od običajnega tipa podeželskih gostiščeverything went with a run — vse je šlo gladko, kot namazanoto have s.o. on the run colloquially pognati kogato have a run for one's money figuratively priti na svoj račun, zabavati se za svoj denarto have the run of s.o.'s house — imeti prost dostop v hišo kake osebe, počutiti se pri kom domaII [rʌn]intransitive verb & transitive verbI.intransitive verb1.teči, tekati, drveti, dirkati, udeležiti se dirke; voziti, hiteti, podvizati se; bežati, pobegniti, umakniti se ( from od), popihati jo, pobrisati jo; navaliti, jurišati (at, on na); hitro potovati, voziti se, pluti, redno voziti, vzdrževati promet; potegovati se ( for za), biti kandidat, kandidirati; hitro, naglo se širiti (novica, ogenj); (o času) poteči, preteči, miniti, bežati; trajati, teči, vršiti se (šola, pouk)to run amok (amuck) — pobesneti, letati kot nor, izgubiti popolnoma oblast nad sebojto run for it, to cut and run colloquially popihati jo, zbežatito run with the hare and hunt with the hounds figuratively skušati biti v dobrih odnosih z dvema nasprotnima si strankamarun for your lives! — reši se, kdor se more!to run for luck American poskusiti kaj na slepo srečoto run mad — zblazneti, znoretito run to meet s.o. — teči komu naprotito run to meet one's troubles figuratively vnaprej si delati skrbito run for an office — potegovati se, konkurirati, biti kandidat, kandidirati za neko službeno mesto (službo)he who runs may read it figuratively na prvi pogled se to vidi, to se da brez težave razumetitime runs fast — čas beži, hitro tečeto run on the wheels figuratively gladko iti;2.vrteti se, obračati se (on okoli); premikati se, kretati se, gibati se, kotaliti se, jadrati; (o stroju) delovati, biti v pogonu, obratovati, funkcionirati; (o tovarni itd.) biti odprt, delati; (o denarju) biti v obtoku, v prometu; (o vodi) teči, razliti se, izlivati se; (o morju) valovati; segati, raztezati se, razprostirati se; (o rastlinah) bujno rasti, pognati, iti v cvet, hitro se razmnoževati; (o menici) imeti rok veljave, teči, veljati; (o cenah) držati se; juridically ostati v veljavi; theatre biti na sporedu, uprizarjati se, predstavljati se, predvajati se, igrati se, dajati se; (o barvah) razlivati se, puščati barvo; (o očeh, nosu, rani) solziti se, cureti, kapati, gnojiti se; (o kovinah) taliti se; (o ledu) (raz)topiti se, kopneti; (o besedilu) glasiti se; (s pridevnikom) postati, nastati, bitimy blood ran cold figuratively kri mi je poledenela v žilahto run dry — posušiti se; biti prazen; figuratively onemoči, biti izčrpanto run to fat — (z)rediti se, postati debelthe garden runs east — vrt sega, se razteza proti vzhoduto run high — dvigati se, rastito run hot — postati vroč, segreti sethe lease runs for ten years — zakupna pogodba teče, velja deset letto run riot — (s)puntati se, upreti se; podivjati, pobesneti, (o rastlinah) bujno se razrastito run round in cercles figuratively kazati veliko aktivnost, a malo uspehathat runs to sentiment — to sega, gre človeku do srcawe ran short of coal — premog nam je pošel, zmanjkalo nam je premogamy supplies are running low — moje zaloge se manjšajo, gredo h krajuto run wild — podivjati; izroditi se, spriditi se, biti neukrotljivwords ran high — padle so ostre besede; prišlo je do ostrih besed, do hudega prerekanjathe works have ceased running — tovarna je ustavila delo;II.transitive verb1.preteči, preiti, teči skozi (čez), drveti (čez), voziti (skozi), preleteti, prepluti, prejadrati; teči (s kom) za stavo; figuratively meriti se (s kom); dirkati; hunting poditi, goniti, zasledovati; zbežati (iz), ubežati, zapustiti (deželo); opraviti (pot, naročilo)to run a blockade military prebiti blokadoto run s.o. close (hard) — teči za kom, biti komu za petamito run errands — opravljati nakupe (naročila), tekati po poslih, opravkihto run 30 knots nautical pluti s hitrostjo 30 vozlovto run messages — prinašati, prinesti sporočilato run a race — tekmovati v teku (dirki), dirkatito run a scent — iti za sledjo, slediti slediwe must let the things run its course — moramo pustiti, da gre stvar svojo potI'll run you to the tree over there — tekmoval bom s teboj v teku do onega drevesa;2.upravijati, voditi; predelati ( into v); spraviti v tek, v gibanje, v delovanje, pustiti, da nekaj teče, točiti; zakotaliti; gnati, goniti, poditi (konja); vpisati (konja) za dirko; pasti (živino); odpraviti, odpremiti, premestiti, transportirati; tihotapiti; zabiti ( into v), zasaditi, zariti, zadreti, zabosti (nož); spustiti, dati v promet, držati v pogonu (stroj); postaviti kot kandidata ( for za); izpostaviti se, biti izpostavljen; zabresti, pustiti zabresti (v); zaleteti se (v); (kovino) taliti; (o reki) nanositi (zlato); American potegniti (črto, mejo)to run debts — biti v dolgovih, zabresti v dolgoveto run the gauntlet figuratively biti izpostavljen ostri kritikito run one's head against the wall — zaleteti se z glavo v zid, riniti z glavo skozi zid (tudi figuratively)to run a horse — goniti, priganjati konja; vpisati (prijaviti) konja za dirkoto run logs — sploviti hlode, lesto run risks — tvegati, riskiratito run the show slang figuratively biti šef, voditi (neko) podjetjeto run a high temperature medicine imeti visoko vročinoIII [rʌn]adjective (o tekočini) iztekel, odcurel; raztopljen; vlit; raztaljen, staljen; nautical ki je dezertiral, dezerterski; (o ribi) ki se je preselila iz morja v reko na drstenje; (mleko) sesirjen; colloquially utihotapljen, nezakonito uvožen -
8 adverse
['ædvə:s](unfavourable: adverse criticism.) nenaklonjen- adversity* * *[aedvə:s]adjective ( adversely adverb)(to čemu) nasproten, sovražen; priskuten; škodljiv, neugoden(commerce) adverse balance — pasivna bilancaadverse fate ( —ali fortune) — nezgoda, smolato be adverse to s.th. — nasprotovati čemu -
9 ambs-ace
[éimzeis]nounnajslabši zadetek pri kockanju; figuratively smola; nič -
10 asphalt
['æsfælt, ]( American[) -fo:lt]noun, adjective((of) a mixture containing tar, used to make roads, pavements etc: The workmen are laying asphalt; an asphalt playground.) asfalt* * *I [aesfəlt]nounasfalt, zemeljska smolaasphalt coat, asphalt paving — asfaltna plastII [aesfəlt]transitive verbasfaltirati -
11 bad
[bæd]comparative - worse; adjective1) (not good; not efficient: He is a bad driver; His eyesight is bad; They are bad at tennis (= they play tennis badly).) slab2) (wicked; immoral: a bad man; He has done some bad things.) slab, grd3) (unpleasant: bad news.) slab4) (rotten: This meat is bad.) pokvarjen5) (causing harm or injury: Smoking is bad for your health.) škodljiv6) ((of a part of the body) painful, or in a weak state: She has a bad heart; I have a bad head (= headache) today.) bolan7) (unwell: I am feeling quite bad today.) slabo8) (serious or severe: a bad accident; a bad mistake.) težak9) ((of a debt) not likely to be paid: The firm loses money every year from bad debts.) dvomljiv•- badly- badness
- badly off
- feel bad about something
- feel bad
- go from bad to worse
- not bad
- too bad* * *I [bæd]adjective (comparative worse —, superlative worst) slab, pokvarjen, škodljiv, ponarejen; hud, hudoben, krivičen; bolanbad blood — sovraštvo, huda krito be in s.o.'s bad books — biti pri kom slabo zapisanto go bad — pokvariti se; propasti, propadatibad language — zmerjanje, psovkeAmerican bad man — razbojnik, banditit is too bad — škoda, preneumnoII [bæd]nounzlo; primanjkljaj, zguba, pogubato go to the bad — propasti, propadati -
12 benzoin
[bénzouin]nounbenzoin (dišeča smola) -
13 bitumen
['bitjumin]noun (a black, sticky substance obtained from petroleum.) bitumen* * *[bítjumin]nounmineralogy zemeljska smola, asfalt, bitumen -
14 black
[blæk] 1. adjective1) (of the colour in which these words are printed: black paint.) črn2) (without light: a black night; The night was black and starless.) temen3) (dirty: Your hands are black!; black hands from lifting coal.) umazan4) (without milk: black coffee.) črn5) (evil: black magic.) črn6) ((often offensive: currently acceptable in the United States, South Africa etc) Negro, of African, West Indian descent.) črnski7) ((especially South Africa) coloured; of mixed descent (increasingly used by people of mixed descent to refer to themselves).) črn2. noun1) (the colour in which these words are printed: Black and white are opposites.) črna (barva)2) (something (eg paint) black in colour: I've used up all the black.) črna barva3) ((often with capital: often offensive: currently acceptable in the United states, South Africa etc) a Negro; a person of African, West Indian etc descent.) črnec3. verb(to make black.) počrniti- blacken
- black art/magic
- blackbird
- blackboard
- black box
- the Black Death
- black eye
- blackhead
- blacklist 4. verb(to put (a person etc) on such a list.) dati na črno listo5. noun(the act of blackmailing: money got by blackmail.) izsiljevanje- Black Maria
- black market
- black marketeer
- blackout
- black sheep
- blacksmith
- black and blue
- black out
- in black and white* * *I [blæk]adjectivečrn; temen, mračen; jezen, srdit; obupan, žalostento be in s.o.'s black books — biti pri kom slabo zapisan, v nemilostithe devil is not so black as he is painted — stvar ni tako huda, kakor je videtia black letter day — nesrečni dan; delavnikblack look — čemeren, preteči pogledBlack Monday — nesrečen, kritični dan; prvi dan pouka v šolithe black ox has trodden on his foot — potrt, zaskrbljen jeblack rust botany pšenična snetBlack & Tans — vzdevek britanskih čet na Irskemto swear the black is white — prisegati, da je črno beloas black as thunder — skrajno razdražen, besenBlack Watch — 42. škotski polkII [blæk]nounčrna barva, črnota, črnina; črnec; loščiloIII [blæk]transitive verbpočrniti; zatemniti; loščiti čevljeto black out — zatemniti; prikrivati pred javnostjo; zbrisati, prepovedati -
15 coal-black
[kóulblæk]adjectivečrn ko smola -
16 cobbler
noun (a person who mends shoes.) čevljar* * *I [kɔblə]nounAmerican vrsta hladilne pijače (iz vina, limone, sladkorja) vrsta sadnega kolačaII [kɔblə]nounkrpač, čevljar, ki samo popravlja; šušmarthe cobbler must not go beyond his last, the cobbler must stick to his last — le čevlje sodi naj kopitar -
17 contretemps
[kɔntrəta:ŋ]nounneugoden primer, smola, neprilika, težava -
18 crowd
1. noun1) (a number of persons or things gathered together: A crowd of people gathered in the street.) množica2) (a group of friends, usually known to one another: John's friends are a nice crowd.) družba2. verb1) (to gather in a large group: They crowded round the injured motorcyclist.) gnesti se2) (to fill too full by coming together in: Sightseers crowded the building.) do kraja napolniti•- crowded* * *I [kraud]nounmnožica, gneča; drhal, tolpa; colloquially klika; velika množina; colloquially družbaII [kraud]1.transitive verbstiskati se; nakopičiti se; gnesti, prerivati se; mrgoleti; hiteti;2.transitive verb( with) napolniti, natlačiti; prenapolnitito crowd my misfortune... — da bo moja smola še večja... -
19 deuce
I [dju:s]1.noundvojka (karte, kocke); izenačenje točk (tenis);2.transitive verbizenačiti (tenis)II [dju:s]nouneuphemistically colloquially vraga deuce of a mess — lepa godlja, huda zmedato play the deuce with — uničiti, pokvaritithe deuce! — vraga! -
20 devil
['devl]1) (the spirit of evil; Satan: He does not worship God - he worships the Devil.) vrag2) (any evil or wicked spirit or person: That woman is a devil!) hudič3) (a person who is bad or disapproved of: She's a lazy devil.) vrag4) (an unfortunate person for whom one feels pity: Poor devils! I feel really sorry for them.) revež* * *I [dévl]nounvrag, hudobec, zli duh; hudobnež; nesrečnež, revež; stroj za trganje krp; močno začinjena jedbetween the devil and the deep sea — med dvema ognjema, med Scilo in Karibdodevil's advocate — zagovornik zla, tisti, ki dela medvedjo uslugodevil's books — karte, hudičeve podobicewhat comes under the devil's back, goes under his belly — kar si pridobimo po krivici, nam ne prinese koristi; kar hudič prikveka, nima tekato hold a candle to the devil — pomagati hudobnežu, sodelovati pri zločinuzoology colloquially devil's darning needle — kačji pastirdevil's delight — pretep, prepiras the devil likes Holy Water — sploh ne, prav ničlucky devil — srečnik, -nicathe devil of a — velikanski; ogromno, neznanskoto paint the devil blacker than he is — smatrati za slabše kakor je v resnici; risati hudiča na stenothe devil to pay — velika neprijetnost, splošno razburjenjemilitary slang devil's piano — strojnicato play the devil with — nevarno poškodovati, uničiti, slabo s kom ravnatiprinter's devil — tiskarski vajenec; tiskarjev kurirpull devil, pull baker — see bakerII [dévl]intransitive verb & transitive verbgarirati, ocvreti in začiniti; opravljati podrejeno delo za drugega; garati; trgati krpe (stroj)to devil s.o. — prisiliti koga, da gara za druge
См. также в других словарях:
Smola — ist der Familienname folgender Personen: Emmerich Smola (1922–2011), deutscher Dirigent Josef von Smola (1764–1820), österreichischer Offizier Josef von Smola (1805–1856), österreichischer Offizier Karl von Smola (1802–1862), österreichischer… … Deutsch Wikipedia
Smøla — Blason de Smøla Localisation de Smøla dans le Møre og Romsdal … Wikipédia en Français
smola — smòla ž <G mn smólā> DEFINICIJA 1. bot. biljni ljepljivi proizvod koji luče mnoge vrste drveća, osobito četinari [fosilne smole; melaminske smole] 2. pren. razg. nevolja, nesreća [imati smolu biti onaj kojemu ništa ne uspijeva, kojemu nije… … Hrvatski jezični portal
Smola — Smola, eine 1816 in der Person des österreichischen Generalmajors der Artillerie Joseph von S. (geb. 1764, st. 1820) in den Freiherrnstand erhobne Familie, dessen Chef der Sohn des Erwähnten ist Freiherr Karl, geb. 1802, ist österreichischer… … Pierer's Universal-Lexikon
smoła — {{/stl 13}}{{stl 8}}rz. ż Ia, CMc. smole; lm D. smół, zwykle w lp {{/stl 8}}{{stl 7}} maziowy produkt barwy czarnej, otrzymywany w procesie rozkładowej destylacji substancji organicznych {{/stl 7}}{{stl 17}}ZOB. {{/stl 17}}{{stl 7}}ruszać się jak … Langenscheidt Polski wyjaśnień
Smøla — Wappen Karte … Deutsch Wikipedia
smôla — e ž (ó) 1. lepljiv rumenkasto rjav izcedek iz nekaterih dreves, zlasti iglavcev: smreke izločajo smolo; nabirati smolo; duh po smoli / drevesna smola // snov, pridobljena s kuhanjem tega izcedka: kuhal je smolo in jo prodajal; mazati s smolo /… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
Smøla — Infobox Kommune name=Smøla idnumber=1573 county=Møre og Romsdal landscape=Nordmøre capital=Hopen governor=Iver Nordseth (V) governor as of=2005 arearank=285 area=282 arealand=270 areapercent=0.09 population as of=2004 populationrank=321… … Wikipedia
smoła — ż IV, CMs. smołaole; lm D. smół «czarna, mazista ciecz otrzymywana przez odgazowanie węgla kamiennego, brunatnego i torfu lub w procesie rozkładowej destylacji drewna, służąca do wyrobu barwników, leków, tworzyw sztucznych itp.» Smarować smołą… … Słownik języka polskiego
smòla — smòl|a ž 〈G mn smólā〉 1. {{001f}}bot. biljni ljepljivi proizvod koji luče mnoge vrste drveća, osobito četinari [fosilne ∼e; melaminske ∼e] 2. {{001f}}pren. razg. nevolja, nesreća [imati ∼u biti onaj kojemu ništa ne uspijeva, kojemu nije uspjelo,… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
Smøla — Sp Smiolà Ap Smøla L s. Norvegijos j., Norvegija … Pasaulio vietovardžiai. Internetinė duomenų bazė