-
1 ostriti
заострять (заострить), точить, править, (svinčnik) чинить (очинить) -
2 oštriti
vt impf sharpen, make sharp, give a sharp/keen edge to; whet; (na kamenu) hone; (na brusu) grind, edge; (britvu) set/edge a razor, set (edge); (šiljiti) point* * *• whet• sharpen -
3 oštriti
• sharpen -
4 oštriti
• hone; sharpen; whet -
5 oštriti se
• sharpen -
6 oštriti
schärfen, schleifen (127); (olovku, pero) zu|spitzen; (kosu) dengeln -
7 oštriti se
vr impf be sharpened/honed, sharpen/hone itself; fig get ready, anticipate, be eager/impatient to (uzeti na zub have it in for one) -
8 oštriti brijač
• strop -
9 oštriti na brusu
• hone -
10 oštriti-brijač na kaišu
• strop -
11 oštriti brijač na kaišu
• strop -
12 ponovno oštriti
• resharpen -
13 sharpen the bit
-
14 edge
[e‹] 1. noun1) (the part farthest from the middle of something; a border: Don't put that cup so near the edge of the table - it will fall off; the edge of the lake; the water's edge.) rob2) (the cutting side of something sharp, eg a knife or weapon: the edge of the sword.) rezilo3) (keenness; sharpness: The chocolate took the edge off his hunger.) ostrina2. verb1) (to form a border to: a handkerchief edged with lace.) obrobiti2) (to move or push little by little: He edged his chair nearer to her; She edged her way through the crowd.) utirati (si)•- edging- edgy
- edgily
- edginess
- have the edge on/over
- on edge* * *I [edž]nounrob, greben; meja; ostrina; osornost, moč, strogost; plural obreza (knjige); American colloquially prednost, privilegijto give an edge to, to put on an edge — ostritito give the edge of one's tongue — ostro komu povedati, zabrusiti jih komuto have an edge on s.o. — imeti neznatno prednost pred kom(all) on edge — skrajno napet, živčennot to put a fine edge upon — jasno se izražati, odkrito povedatiII [edž]transitive verbbrusiti, ostriti; obrobiti; obrezati; figuratively razdražiti -
15 sharpen
• dražiti-stomak; isčišćavanje; izazivati-apetit; izoštravanje; izoštravanje slike; izoštravati se; izoštriti se; naoštriti; obodriti; oštriti; oštriti se; oživiti; pooštravati se; zašiljiti -
16 strop
• kaiš za oštre.; kaiš za oštrenje brijača; oštriti brijač na kaišu; oštriti-brijač na kaišu; prsten od kože za pričvršćivan -
17 ostritis
-
18 point
[point] 1. noun1) (the sharp end of anything: the point of a pin; a sword point; at gunpoint (= threatened by a gun).) konica2) (a piece of land that projects into the sea etc: The ship came round Lizard Point.) rtič3) (a small round dot or mark (.): a decimal point; five point three six (= 5.36); In punctuation, a point is another name for a full stop.) pika4) (an exact place or spot: When we reached this point of the journey we stopped to rest.) točka5) (an exact moment: Her husband walked in at that point.) trenutek6) (a place on a scale especially of temperature: the boiling-point of water.) točka7) (a division on a compass eg north, south-west etc.) stran neba8) (a mark in scoring a competition, game, test etc: He has won by five points to two.) točka9) (a particular matter for consideration or action: The first point we must decide is, where to meet; That's a good point; You've missed the point; That's the whole point; We're wandering away from the point.) točka; bistvo10) ((a) purpose or advantage: There's no point (in) asking me - I don't know.) smisel11) (a personal characteristic or quality: We all have our good points and our bad ones.) (močna/šibka) točka12) (an electrical socket in a wall etc into which a plug can be put: Is there only one electrical point in this room?) vtičnica2. verb1) (to aim in a particular direction: He pointed the gun at her.) nameriti2) (to call attention to something especially by stretching the index finger in its direction: He pointed (his finger) at the door; He pointed to a sign.) kazati s prstom3) (to fill worn places in (a stone or brick wall etc) with mortar.) zamazati razpoke•- pointed- pointer
- pointless
- pointlessly
- points
- be on the point of
- come to the point
- make a point of
- make one's point
- point out
- point one's toes* * *I [pɔint]nounkonica, bodica, ost (igle, noža, svinčnika, jezika itd.)archaic bodalo, meč; technical koničasta priprava, dleto, šilo, črtalnik, graverska igla; hunting cilj, postojanka (psov); plural udje, okončine (zlasti konjeve), parožki (jelen); grammar pika (tudi full ŋ); printing enota za velikost tiskarskih črk (0,376 mm), izbočena točka v Braillovi pisavi; mathematics točka ( point of intersection sečišče), decimalna pika; točka na zemljevidu, cesti itd.; physics stopinja (temperature na lestvici), stopnja; geography rtič; geography stran neba ( cardinal ŋs glavne strani neba); točka, kraj, mesto, cilj, namen ( point of destination namembni kraj; economy point of entry — vstopno pristanišče); trenutek, moment (odločilni, kritični; at the point of death umirajoč); točka dnevnega reda ( to differ on several ŋs ne strinjati se v več točkah); poanta, bistvo, odlika, svojstvo; cilj, namen, smisel ( there is no point in doing it nima smisla to narediti); poudarek ( to give point to one's words dati poudarek svojim besedam); (karakteristična) poteza, lastnost, odlika (his strong, weak ŋ njegova močna, šibka točka; it has its ŋs ima svoje dobre strani)economy točka pri racioniranju ali ocenjevanju blaga; sport točka ( to lose on ŋs izgubiti po točkah, ŋs win zmaga po točkah); šivana čipka; music znak za ponovitev, karakteristični motiv, tematičen vstavek; military predstraža, izvidnica; British English kretnica; economy to be on points — biti racioniran (blago)economy to put on points — racioniratiat all points — temeljito, popolnoma, v vseh ozirihat the point of — na robu, blizuat the point of the sword — z grožnjo, nasilnoat this point — v tem hipu, na tem mestu (v govoru itd.)beside ( —ali off, away from) the point — neprimeren, ne na mestuto bring to a point — dovršiti, končatito come ( —ali get) to the point — priti k stvari, priti do odločilnega trenutkato give point to s.th. — poudariti kajsport to give points to s.o. — dati komu prednost v igri, figuratively biti močnejšifiguratively nine points — skoraj vse, 90 procentovpossession is nine points of the law — če kaj imaš, imaš vedno pravin point — ustrezen, umestenin point of fact — pravzaprav, resničnoto make a point of — vztrajati na čem, poudarjatisport to make ( —ali score) a point — doseči točko; dokazati resničnost trditveto make s.th. a point of honour — smatrati kaj za častno zadevoAmerican point of origin — kraj poreklanot to put too fine a point on it — brez ovinkov povedati, ne prikrivatito press a point — vztrajati pri čem, pritiskati na kajpoint of no return aeronautics nevarna cona, figuratively od kjer ni vrnitveto stand upon points — paziti na vsako malenkost, biti prenatančento stretch ( —ali strain) a point — narediti izjemo, pogledati skozi prstepoint of view — stališče, mnenjethat is the point — to je vprašanje, to je poglavitna stvarparliament point of order — dnevni redII [pɔint]1.transitive verbostriti, šiliti (svinčnik itd.); figuratively poudariti, poudarjati (svoje besede); meriti, nameriti (at na); mathematics označiti decimalno mesto s piko, vejico; označiti z ločili, točkami; prekopati zemljo; upozoriti;2.intransitive verbkazati s prstom (at, to); upozoriti na divjačino (lovski pes); ležati, biti obrnjen, gledati (to na; hiša); medicine zoreti (gnoj)to point one's finger at s.o. — s prstom koga pokazatito point (up)on — (oči, misli) upreti v, nato point out — pokazati, opozoriti na kajto point up technical zamazati razpoke, luknje v zidu; pokazati (s prstom, glavo); American podčrtati, poudariti -
19 whet
[wet]past tense, past participle - whetted; verb1) (to sharpen (a tool) by rubbing it on a grindstone or whetstone.) brusiti2) (to make (one's appetite) keen.) spodbuditi•* * *[wet]1.nounbrušenje, ostrenje; figuratively dražilo, sredstvo za draženje, spodbujanje (npr. apetita); požirek (žganja); dialectal poskus; prilikathis whet — tokrat, to pot;2.transitive verbbrusiti, ostriti; drážiti, stimulirati (npr. apetit); vzpodbuditi -
20 ostritis
Ausführliches Lateinisch-deutsches Handwörterbuch > ostritis
- 1
- 2
См. также в других словарях:
oštriti — òštriti nesvrš. <prez. īm, pril. sad. rēći, gl. im. rēnje> DEFINICIJA činiti što oštrim pomoću naprava za brušenje i oštrenje [oštriti nož] FRAZEOLOGIJA oštriti jezik spremati se na prepirku; oštriti sablju spremati se za ratni sukob;… … Hrvatski jezični portal
òštriti — nesvrš. 〈prez. īm, pril. sad. òštrēći, gl. im. òštrēnje〉 činiti što oštrim pomoću naprava za brušenje i oštrenje [∼ nož] ⃞ {{001f}}∼ jezik spremati se na prepirku; ∼ sablju spremati se za ratni sukob; ∼ se na što pripremati se na što (ob. o onome … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
ostríti — ím nedov., ostrèn (ȋ í) 1. delati kaj (bolj) ostro: ostriti konico, nož, rezilo; ostriti z brušenjem, klepanjem / pes si ob kosti ostri zobe // dajati čemu koničasto obliko: ostriti hmeljevke, kolje / redko ostriti svinčnik šiliti 2. knjiž.… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
brúsiti — (se na koga, što) nesvrš. 〈prez. brȗsīm (se), pril. sad. brúsēći (se), prid. trp. brȗšen, gl. im. brúšēnje〉 1. {{001f}}a. {{001f}}oštriti sječivo (noža, kose, skija, klizaljki, škara itd.) b. {{001f}}glačati površinu čega (parketa) 2.… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
brusiti — brúsiti (što) nesvrš. <prez. brȗsīm, pril. sad. brúsēći, prid. trp. brȗšen, gl. im. brúšēnje> DEFINICIJA 1. a. oštriti sječivo (noža, kose, skija, klizaljki, škara itd.) b. glačati površinu čega (parketa) 2. pren. a. oštriti (o mislima,… … Hrvatski jezični portal
mȁč — m 〈G màča, N mn màčevi/ i jez. knjiž., G mȁčēvā〉 1. {{001f}}hladno ručno oružje za bodenje i sječenje s dugim ravnim sječivom s dvije oštrice usađenim u balčak [trgnuti ∼; staviti ∼ u korice] 2. {{001f}}sport mačevalačka disciplina, borba… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
pèro — pèr|o sr 〈G a〉 1. {{001f}}rožnata i vlaknasta izraslina iz kože ptica 2. {{001f}}a. {{001f}}čelična ili od drugoga metala načinjena naprava kojom se piše i crta b. {{001f}}crtačka tehnika [crtež ∼om] 3. {{001f}}pren. pisac, autor teksta, novinar … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
sȁblja — sȁblj|a1 ž 〈G mn sȁbāljā/ ī〉 1. {{001f}}hladno oružje za sječenje, zakrivljena sječiva s jednom oštricom, koje se opasuje i nosi u koricama [opasati ∼u; ∼a o pasu] 2. {{001f}}pren. oštra osoba s kojom nema šale ∆ {{001f}}∼a damaskija, {{c=1}}v … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
zȗb — m 〈N mn i, G zúbī/zúbā〉 1. {{001f}}anat. jedna od bjeličastih izraslina koštanog tkiva u čeljusti prevučenih caklinom, koje služe za grizenje i žvakanje 2. {{001f}}〈mn zȕbovi〉 a. {{001f}}oštriji ispust, istaknut dio raznih predmeta (pile, češlja … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
šíljiti — (što) nesvrš. 〈prez. šîljīm, pril. sad. ljēći, gl. im. ljēnje〉 praviti oštar vrh; oštriti u šiljak … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
oţeri — OŢERÍ vb. IV v. oţărî. Trimis de ana zecheru, 13.09.2007. Sursa: DEX 98 oţerí (oţerésc, oţerít), vb. refl. – 1. A strica gustul unei mîncări, a irita, a strepezi dinţii. 2. A se dezgusta, a se încrunta. – 3. A se supăra, a se bosumfla. – var.… … Dicționar Român