-
1 утро
ráno -
2 wound
past tense, past participle; = wind II* * *I [wun:d]nounrana; poškodba, usek, vrez, zareza; figuratively žalitev, ljubezenska mukafestering wound — rana, ki se gnojilacerated wound — raztrganina, raztrgana ranato inflict ( —ali to make) a wound — zadati, povzročiti ranowound chevron American military znak ranjencevII [wu:nd]transitive verbraniti; poškodovati; figuratively razžaliti, užaliti; intransitive verb raniti, prizadeti ranewounded feelings — ranjena (prizadeta, užaljena) čustvaIII [wáund]preterite & past participleod to wind -
3 доброе утро
dobré ráno -
4 deterge
[ditɜ:dž]transitive verbmedicine (rano) očistiti -
5 dress
[dres] 1. verb1) (to put clothes or a covering on: We dressed in a hurry and my wife dressed the children.) obleči (se)2) (to prepare (food etc) to be eaten: She dressed a salad.) pripraviti3) (to treat and bandage (wounds): He was sent home from hospital after his burns had been dressed.) obvezati2. noun1) (what one is wearing or dressed in: He has strange tastes in dress.) obleka2) (a piece of women's clothing with a top and skirt in one piece: Shall I wear a dress or a blouse and skirt?) (ženska) obleka•- dressed- dresser
- dressing
- dressing-gown
- dressing-room
- dressing-table
- dressmaker
- dress rehearsal
- dress up* * *I [dres]nounoblačilo, (ženska) obleka; nakit; military uniformamorning dress — vsakdanja, navadna oblekadress rehearsal — generalka, glavna skušnjaevening dress — večerna obleka, frak, plesna oblekaII [dres]1.transitive verbobleči, oblačiti; obuti, obuvati; pripraviti, pripravijati; obdel(ov)ati; obseči, obsegati; začiniti; (o)krasiti; (po)česati; lepotičiti; pristriči, prirezovati; oplemeniti (rudo); obvez(ov)ati (rano); strojiti; (o)brusiti; (ob)tesati, apretirati; military vzravnati (vrste); oskubsti;2.intransitive verbobleči, obuti se; česati, lepotičiti se; military zravnati seto dress s.o.'s hide — pretepsti koga -
6 early
['ə:li] 1. adverb1) (near the beginning (of a period of time etc): early in my life; early in the afternoon.) zgodaj2) (sooner than others; sooner than usual; sooner than expected or than the appointed time: He arrived early; She came an hour early.) (pre)zgodaj2. adjective1) (belonging to, or happening, near the beginning of a period of time etc: early morning; in the early part of the century.) zgodnji2) (belonging to the first stages of development: early musical instruments.) starinski3) (happening etc sooner than usual or than expected: the baby's early arrival; It's too early to get up yet.) prezgodnji4) (prompt: I hope for an early reply to my letter.) hiter•- early bird* * *I [ɜ:li]adjectivezgodnji; prezgodnji; prvi, prvoten, začetenat an early date — kmalu, v bližnji bodočnostiit is early days yet — je še prezgodaj, še ni časan early riser — zgodnji vstajalec, -lka;II [ɜ:li]adverbzgodaj, rano; davnoearly to bed and early to rise makes a man healthy, wealthy and wise — rana ura zlata urato get up early — zgodaj vstati; biti zvit -
7 re-dress
[rí:drés]transitive verb & intransitive verbzopet (se) obleči; nanovo obvezati, prevezati (rano) -
8 rip
[rip] 1. past tense, past participle - ripped; verb1) (to make or get a hole or tear in by pulling, tearing etc: He ripped his shirt on a branch; His shirt ripped.) strgati (se)2) (to pull (off, up etc) by breaking or tearing: The roof of the car was ripped off in the crash; to rip up floorboards; He ripped open the envelope.) odtrgati (se), raztrgati2. noun(a tear or hole: a rip in my shirt.) luknja* * *I [rip]noun(dolg) razporek, raztrglike rips — močnó, krepko, silovitorip of laughter — krohot(anje), gromozanski smehII [rip]transitive verb & intransitive verb(raz)parati (se), (raz)trgati (se); odkriti (se), razkriti (se), odpreti (se); colloquially teči z vso hitrostjo, drvetito rip open — razparati, raztrgati; zopet odpreti (staro rano), pogrevati (staro stvar)to rip s.th. to pieces — raztrgati kaj na koselet her rip — (o čolnu, stroju itd.) pustite ga, da gre; ne ustavljajte ga!they let the car rip — pustili so, da je avto drvel z vso brzinoto let things rip — izgubiti nadzorstvo (oblast) nad stvarmi, prepustiti stvari usodiIII [rip]nounničvrednež, malopridnež, razuzdanec, lump; stara krama, šara; kljuse, mrhaIV [rip]nounvalujoč, razburkan pas vode, kjer se združujeta dva toka -
9 rub
1. past tense, past participle - rubbed; verb(to move against the surface of something else, pressing at the same time: He rubbed his eyes; The horse rubbed its head against my shoulder; The back of the shoe is rubbing against my heel.) drgniti2. noun(an act of rubbing: He gave the teapot a rub with a polishing cloth.) drgnjenje- rub down- rub it in
- rub out
- rub shoulders with
- rub up
- rub up the wrong way* * *I [rʌb]noundrgnjenje; odrgnina; otiranje; trenje, težava, zapreka, motnja, neprilika; figuratively udarec, napad, neprijetno srečanje; figuratively očitek, zbadanje; figuratively pomanjkljivost, nepopolnost; (= rub-stone) brus, oslathere's the rub — tu je težava, v tem grmu tiči zajecthere's a rub in it colloquially (ta) stvar ima eno težavoto give s.th. a good rub — dobro kaj otreti (žlice, mizo itd.)to have a rub with the towel — (o)sušiti se, otreti se z brisačoII [rʌb]transitive verb & intransitive verbotreti (se), frotirati (se), drgniti (se) (against, on ob); brisati, meti; (po)gladiti; polirati; dotakniti se, poškodovati, zadati rano, ožuliti, povzročiti bolečino; natreti ( with z); figuratively prebijati se ( through skozi)to rub one's hands figuratively méti si roke, biti zadovoljento rub one's hand over s.th. — z roko pogladiti kajto rub on s.o.'s feelings — (za)boleti kogato rub shoulders with s.o. figuratively družiti se s kom, biti zaupen s komto rub s.o. the wrong way figuratively iritirati, ozlovoljiti, ujeziti kogait rubs me the wrong way figuratively ni mi pogodu, spravlja me v slabo voljo, iritira methey rub through the world — prebijajo se, rinejo nekakoIII [rʌb]nounsee rubber -
10 sear
I [síə]1.adjective poeticallyovenel, posušen, suh; figuratively izčrpan, obnošen, ponošen, oguljen (obleka)the sear, the yellow leaf figuratively jesen življenja;2.transitive verbposušiti, osušiti; ožgati, opaliti, osmoditi, prismoditi, pustiti (kaj) oveneti; izžgati (rano); veterinary vtisniti žig, žigosati; napraviti (koga) brezčutnega, utrditi (koga)II [síə]nounsee sere noun -
11 search
[sə: ] 1. verb1) ((often with for) to look for something by careful examination: Have you searched through your pockets thoroughly?; I've been searching for that book for weeks.) iskati2) ((of the police etc) to examine, looking for eg stolen goods: He was taken to the police station, searched and questioned.) preiskovati2. noun(an act of searching: His search did not take long.) iskanje- searcher- searching
- searchingly
- searchlight
- search party
- search warrant
- in search of* * *I [sə:č]nouniskanje; preiskovanje, raziskovanje; težnja ( for po); (policijska) preiskava, izpraševanje; (carinski) pregled; sondiranje; izkopavanjeto be in search of s.th., to make search for s.th. — iskati kajII [sə:č]transitive verbiskati; preiskovati, preiskati, vizitirati, pregledati, napraviti preiskavo (česa); sondirati (rano); figuratively preizkušati, dati na preizkušnjo; military zasipati z artilerijskimi izstrelki vsa zaklonišča in rove; figuratively prežeti, prodreti v (o vetru, vlagi)searched for weapons — preiskan (vizitiran) za event. orožjesearch me! American colloquially figuratively ne vem, nimam pojma!; intransitive verb iskati (for s.th. kaj); izpraševati, pozvedeti, povprašati, informirati se ( into o, gledé); -
12 sew up
(to fasten completely or mend by sewing.) zašiti* * *to sew s.o. up slang popolnoma koga izčrpati; opijaniti; osupitithe police have it sewed up that... — policija je spoznala, da... -
13 stitch
[sti ] 1. noun1) (a loop made in thread, wool etc by a needle in sewing or knitting: She sewed the hem with small, neat stitches; Bother! I've dropped a stitch.) vbod; petlja2) (a type of stitch forming a particular pattern in sewing, knitting etc: The cloth was edged in blanket stitch; The jersey was knitted in stocking stitch.) vbod; petlja3) (a sharp pain in a person's side caused by eg running: I've got a stitch.) bolečina v boku2. verb(to sew or put stitches into: She stitched the two pieces together; I stitched the button on.) šivati- in stitches
- stitch up* * *I [stič]nounvbod (s šivanko); šiv; petlja (pri pletenju); vrsta šivov, vezenja; pletenje, vezenje; colloquially nit, nitka; zbodljaj, bodeča bolečina; spenjanje (knjige); agronomy brazdawith no stitch on, without a stitch of clothing — popolnoma gol, naghe had not a dry stitch on — ni imel suhe nitke na sebi, do kože je bil premočen, moker kot mišII [stič]transitive verb šivati, preši(va)ti, sešiti; vesti (vezem); broširati (knjigo); intransitive verb šivati, vesti (vezem)to stitch up — zašiti, zakrpati; skrpatiIII [stič]nounkos (zemlje, polja), parcela -
14 strap
[stræp] 1. noun1) (a narrow strip of leather, cloth, or other material, eg with a buckle for fastening something (eg a suitcase, wristwatch etc) or by which to hold, hang or support something (eg a camera, rucksack etc): I need a new watch-strap; luggage straps.) jermen2) (a short looped strip of leather etc, hanging from the roof of a train, by which a standing passenger can support himself.) ročaj2. verb1) (to beat (eg a schoolchild) on the hand with a leather strap: He was strapped for being rude to the teacher.) tepsti z jermenom2) (to fasten with a strap etc: The two pieces of luggage were strapped together; He strapped on his new watch.) pritrditi z jermenom•- strap in
- strap up* * *I [stræp]noun(usnjen) jermen, pas, pašček; jermen za brušenje britve; usnjen ročaj ali zanka za držanje (v avtobusu itd.); naramnica (pri obleki); technical prenosnik; trakasto (ploščato) železo; nautical vrv (veriga) za zavarovanje; botany jeziček (pri listu)the strap, strap oil — tepež, pretepanje z jermenom (kazen), "leskovo olje"II [stræp]transitive verbpritrditi z jermenom (to na); brusiti (britev) na jermenu; tepsti z jermenom; medicine zavezati (rano) z lepljivo obvezo, z zalepkom; nautical privezati z vrvjo (verigo) -
15 suture
[sjú:čə]1.nounanatomyspoj kosti (zlasti glave) v obliki šiva; medicine šiv, šivanje, material za šivanje; botany spoj dveh zraščenih delov; technical lotani spoj;2.transitive verb medicinezašiti (rano); zašiti, sešiti -
16 tent
[tent](a movable shelter made of canvas or other material, supported by poles or a frame and fastened to the ground with ropes and pegs: When we go on holiday, we usually sleep in a tent.) šotor* * *I [tent]1.nounšotor; figuratively bivališče, stanovališče, stanovanjetent peg, tent pin — šotorski količekbell tent — okrogel, zvončast šotordark tent — photography premična kamera za uporabo na terenuto pitch one's tent — postaviti si šotor, figuratively udobno se namestiti;2.intransitive verbbivati pod šotorom, taboriti; bivati, stanovati; transitive verb namestiti v šotore; pokriti s šotoromII [tent]1.nounmedicinetampon;2.transitive verb (s tamponom) držati rano odprtoIII [tent]nountinto, temno rdeče sladko špansko vino -
17 young
1. adjective(in the first part of life, growth, development etc; not old: a young person; Young babies sleep a great deal; A young cow is called a calf.) mlad2. noun plural(the group of animals or birds produced by parents: Most animals defend their young.) mladiči- the young* * *I [jʌŋ]adjectivemlad; mladeniški; svež; nov; nezrel, neizkušen, nevešč (in v)young blood figuratively mladi član družine; gizdalinčekthe young day — zgodnje, rano jutroyoung love — mlada, mladostna ljubezenyoung Mr. Smith — g. Smith juniorII [jʌŋ]nounmladiči (živali)the young — mladi ljudje, mladina, colloquially novinci, začetnikiyoung and old — staro in mlado, vsi
См. также в других словарях:
Rano — bezeichnet: einen historischen Hausa Staat, siehe Emirat Rano eine Stadt in Nigeria, siehe Rano (Nigeria) eine zu Vanuatu gehörige Insel, siehe Rano (Vanuatu) einen Vulkan auf der Osterinsel, siehe Rano Kao Rano ist der Vorname von: Rano Karno (* … Deutsch Wikipedia
rano — I {{/stl 13}}{{stl 8}}rz. n I, Mc. ranonie, zwykle w lp {{/stl 8}}{{stl 7}} wczesne godziny dnia, wczesna pora, bezpośrednio po wschodzie słońca; poranek : {{/stl 7}}{{stl 10}}Rano było zimne i mgliste. {{/stl 10}}{{stl 20}} {{/stl 20}} {{stl… … Langenscheidt Polski wyjaśnień
rano — rȁno pril. <komp. rànijē> DEFINICIJA 1. u početku dana, opr. kasno 2. na početku, u ranoj fazi, u prvim razdobljima 3. prije nego što je prirodno, prije nego što je dogovoreno, nego što se očekuje [ove godine sve dozrijeva rano]; ranije (1) … Hrvatski jezični portal
rano- — DEFINICIJA kao prvi dio riječi znači: 1. da se što zbiva u ranom dijelu većega razdoblja [ranocvatući] 2. da se odnosi na rani dio većeg razdoblja [ranojutarnji (program radija)] ETIMOLOGIJA v. rani … Hrvatski jezični portal
rano — m. Macho de la rana … Diccionario de la lengua española
raño — (Del lat. aranĕus). 1. m. Pez marino teleósteo del suborden de los Acantopterigios, de unos tres decímetros de largo, de color amarillo en la cabeza y el lomo, y rojo amarillento en el vientre, aletas en general amarillas, y encarnadas las que… … Diccionario de la lengua española
rano — I n III, Ms. ranonie; rzad. lm D. ran «wczesna pora dnia, wczesne godziny przedpołudniowe; poranek» Pracować od rana do wieczora. Spać do rana. Z rana jeszcze jest chłodno. Wybrać się na spacer z samego rana. ∆ Nad ranem «przed samym wschodem… … Słownik języka polskiego
raño — (Del lat. araneus.) ► sustantivo masculino 1 ZOOLOGÍA Cabracho, pez marino teleósteo. 2 PESCA Garfio metálico con un largo mango de madera que sirve para arrancar lapas y ostras de las rocas. * * * rano 1 m. Rana macho. 2 (Ar.) *Renacuajo. * * *… … Enciclopedia Universal
Rano — Original name in latin Rano Name in other language Rano State code NG Continent/City Africa/Lagos longitude 11.54912 latitude 8.57464 altitude 536 Population 17972 Date 2012 02 02 … Cities with a population over 1000 database
Rano — rana, rano nf grenouille Occitan … Glossaire des noms topographiques en France
RANO- — {{upper}}RANO {{/upper}} kao prvi dio riječi znači da se što zbiva u ranom dijelu većega razdoblja [ranocvatući]; ili da se odnosi na rani dio većeg razdoblja [ranojutarnji (program radija)] … Veliki rječnik hrvatskoga jezika