-
1 to help
• pomagati -
2 help a cough
• pomagati kašlju; pripomagati; pripomoći -
3 help
[help] 1. verb1) (to do something with or for someone that he cannot do alone, or that he will find useful: Will you help me with this translation?; Will you please help me (to) translate this poem?; Can I help?; He fell down and I helped him up.) pomagati2) (to play a part in something; to improve or advance: Bright posters will help to attract the public to the exhibition; Good exam results will help his chances of a job.) pripomoči3) (to make less bad: An aspirin will help your headache.) ublažiti4) (to serve (a person) in a shop: Can I help you, sir?) pomagati5) ((with can(not), could (not)) to be able not to do something or to prevent something: He looked so funny that I couldn't help laughing; Can I help it if it rains?) (ne moči si) pomagati2. noun1) (the act of helping, or the result of this: Can you give me some help?; Your digging the garden was a big help; Can I be of help to you?) pomoč2) (someone or something that is useful: You're a great help to me.) pomoč3) (a servant, farmworker etc: She has hired a new help.) sluga, hlapec4) ((usually with no) a way of preventing something: Even if you don't want to do it, the decision has been made - there's no help for it now.) ni pomoči•- helper- helpful
- helpfully
- helpfulness
- helping
- helpless
- helplessly
- helplessness
- help oneself
- help out* * *I [help]nounpomoč, pomočnik; American služkinja, hišna pomočnica, sluga, hlapec; familiarly porcija (jedi); figuratively pripomočekhe is a great help — zelo pomaga, je v veliko pomočII [help]transitive verbpomagati, podpreti, podpirati; pripomoči, prispevati; (u)blažiti; (s can in neg) ne moči se upirati, si pomagati, preprečiti, se izogniti; ponuditi, podati (pri mizi)I cannot help it — ne morem pomagati, sem nemočendon't be late if you can help it — ne ostani delj, kot je potrebnodon't do more than you can help — napravi le tisto, kar morašI cannot help laughing — moram se smejati; ne morem si kaj, da se ne bi smejalhow could I help it? — kaj sem jaz mogel za toto help o.s. to s.th. — postreči si s čim, prisvojiti si kaj, ukrastito help s.o. to s.th. — ponuditi komu kaj (pri mizi), postreči komu s čim -
4 shift
[ʃift] 1. verb1) (to change (the) position or direction (of): We spent the whole evening shifting furniture around; The wind shifted to the west overnight.) premikati2) (to transfer: She shifted the blame on to me.) preložiti3) (to get rid of: This detergent shifts stains.) odstraniti2. noun1) (a change (of position etc): a shift of emphasis.) sprememba2) (a group of people who begin work on a job when another group stop work: The night shift does the heavy work.) izmena3) (the period during which such a group works: an eight-hour shift; ( also adjective) shift work.) izmena•- shiftlessness
- shifty
- shiftily
- shiftiness* * *I [šift]nounpremik, premestitev; sprememba (mesta, položaja); zamenjava; menjanje perila; history ženska srajca; izmena, posad, šiht, delovni čas ene izmene, dnevni delovni čas; sredstvo, pomoč v sili, pomagalo, pripomoček; domislica, prevara, zvijača, trik, pretveza, izgovorshift of crop agronomy kolobarjenjeto be driven (to be brought) to one's last shift figuratively nobenega drugega sredstva (izhoda) ne več imetihe is full of shifts and devices figuratively on si zna na vse načine pomagatito make shift — znati si pomagati, znajti seII [šift]transitive verbpremakniti, premikati, premestiti, spremeniti položaj, prestaviti, prevreči, preložiti (odgovornost from... to — od... na); obrniti ( one's attention — svojo pozornost); menjati (mesto, položaj), odstraniti (koga), osvoboditi se, znebiti se (koga); preobleči; slang pobiti, umoriti; intransitive verb menjati mesto (položaj), premestiti se, premikati se sem in tja; preseliti se; menjati se; obrniti se; preobleči se; znati si pomagati, zateči se k pomagalom; linguistics premakniti se (o glasu)I must shift as I can — moram si pomagati, kot vem in znam, moram se znajtito shift one's ground figuratively spremeniti (svoje) stališče, menjati svoje argumente v dokazovanjuto shift one's lodging — menjati stanovanje, preseliti seto shift for oneself (for a living) — sam skrbeti zase, sam si pomagati, se prebijati v stiski, sam se znajti -
5 aid
[eid] 1. noun(help: Rich countries give aid to developing countries; The teacher uses visual aids; He came to my aid when my car broke down.) pomoč2. verb(to help: I was aided in my search by the library staff.) pomagati* * *I [eid]transitive verbpomagati, podpirati; pospeševatijuridically to aid and abet — pomagati, iti na rokoII [eid]nounpomoč, podpora; pomagalo, pomoček, pomočnik, -nicaaids and appliances — pripomočki, materialna sredstva -
6 hand
[hænd] 1. noun1) (the part of the body at the end of the arm.) roka2) (a pointer on a clock, watch etc: Clocks usually have an hour hand and a minute hand.) kazalec3) (a person employed as a helper, crew member etc: a farm hand; All hands on deck!) pomočnik4) (help; assistance: Can I lend a hand?; Give me a hand with this box, please.) pomoč5) (a set of playing-cards dealt to a person: I had a very good hand so I thought I had a chance of winning.) karte v roki6) (a measure (approximately centimetres) used for measuring the height of horses: a horse of 14 hands.) dlan (mera)7) (handwriting: written in a neat hand.) pisava2. verb(often with back, down, up etc)1) (to give (something) to someone by hand: I handed him the book; He handed it back to me; I'll go up the ladder, and you can hand the tools up to me.) izročiti2) (to pass, transfer etc into another's care etc: That is the end of my report from Paris. I'll now hand you back to Fred Smith in the television studio in London.) predati•- handful- handbag
- handbill
- handbook
- handbrake
- handcuff
- handcuffs
- hand-lens
- handmade
- hand-operated
- hand-out
- hand-picked
- handshake
- handstand
- handwriting
- handwritten
- at hand
- at the hands of
- be hand in glove with someone
- be hand in glove
- by hand
- fall into the hands of someone
- fall into the hands
- force someone's hand
- get one's hands on
- give/lend a helping hand
- hand down
- hand in
- hand in hand
- hand on
- hand out
- hand-out
- handout
- hand over
- hand over fist
- hands down
- hands off!
- hands-on
- hands up!
- hand to hand
- have a hand in something
- have a hand in
- have/get/gain the upper hand
- hold hands with someone
- hold hands
- in good hands
- in hand
- in the hands of
- keep one's hand in
- off one's hands
- on hand
- on the one hand... on the other hand
-... on the other hand
- out of hand
- shake hands with someone / shake someone's hand
- shake hands with / shake someone's hand
- a show of hands
- take in hand
- to hand* * *I [hænd]nounroka, prednja noga četveronožca, noga (sokolova), škarnik (rakov); spretnost, ročnost, izurjenost; strokovnjak, izvedenec; vodenje; izvedba, izvajanje; delo; pomoč; človek, sluga, delavec, mornar; plural mornarji, posadka (ladje), tovarniški delavci; postopek, način; moč, premoč, oblast, vpliv; posredovanje, posrednik; vir (podatkov); snubitev; lastnina, lastnik; kartanje, kvartač, karte v roki; urni kazalec; pisava, podpis, znak; dlan (mera, 10,16 cm); šop (banan, tobačnih listov); theatre slang ploskanje, aplavz; stran, smerall hands — vsa posadka, vsi delavcion all hands — povsod, na vseh stranehat hand — blizu, pri rokiby hand — ročno, na roko (narejeno)figuratively clean hands — čiste roke, čista vestfrom second hand — iz druge roke; ponošen, rabljen, antikvaričenheavy on hand — dolgočasen, mučenwith a high hand — drzno, predrzno, nadutohand over hand ( —ali fist) — preprijemanje (pri plezanju); figuratively na vrat na nos, hitro, igrajein hand — v roki, v delu, na razpolago, pod nadzorstvom, skupaj, vzajemno, roko v rokinear at hand — pri roki, blizua niggling hand — nečitljiva pisava, čačkaan old hand — strokovnjak, star lisjakoff hand — nepripravljen, brez obotavljanja, desna stranhands off! — roke proč!on hand — v roki, na zalogi, v breme, prisoten; American pri roki, pri sebiout of hand — nepripravljen, takoj, ekstempore, nenadzorovan, divjihands up! — roke kvišku!a slack hand — brezdelje, brezbrižnostto (one's) hand — pri roki, dosegljiv, pripravljen, na razpolagounder the hand — pod roko, skrivajunder the hand of — podpisani...the upper hand — premoč, nadvladaZ glagoli: to ask for a girl's hand — prositi dekle za roko, zasnubitito be on s.o.'s hands — biti komu na vratu, skrbito come to hand — priti v roke, dospetito change hands — menjati lastnika, priti v druge roketo fall into s.o.'s hands — priti komu v rokefiguratively to feed out of s.o.'s hand — komu iz rok jestito get s.o. in hand — dobiti koga v roketo get off one's hands — otresti se česa, znebiti seto get out of hand — iz rok se izmuzniti, izgubiti oblast nadto give one's hand to — poročiti se s kom, roko komu datito give one's hand on a bargain — v roko si seči, skleniti kupčijo, obljubitito give s.o. a free hand — dati komu proste roketo give s.o. a hand — iti komu na roko, pomagati, ploskati komuto go hand in hand with figuratively & literatureeral v korak s kom stopatito have a hand for — biti spreten, nadarjen za kajto have o.s. well in hand — dobro se obvladatito have time on one's hands — ne vedeti kam s časom, imeti mnogo prostega časato let one's temper get out of hand — ne obvladati se, podivjatito lay hands on — vzeti, najti, roko na kaj položitito lay hands on o.s. — roko nase položiti, napraviti samomorto put one's hand in one's pocket — seči v žep, prispevati v denarjufiguratively to put one's hands on — najti, spomniti seto put ( —ali set, turn) one's hands to — v roke vzeti, poprijeti seto shake s.o. by the hand — stisniti komu rokoto show one's hand — ali to have a show of hands figuratively odkriti svoje karte, pokazati svoj pravi namenit shows a master's hand — mojstrsko je, kaže na mojstrato take s.o. by the hand — koga za roko prijeti, figuratively vzeti koga pod svoje okriljeto take in hand — vzeti v roke, lotiti seto take s.th. off one's hands — kupiti kaj od koga; pomagati komu, da se česa znebifiguratively to wash one's hands of — umiti si roke, odkloniti odgovornostto win hands down — z lahkoto dobiti, igraje zmagatiII [hænd]transitive verbvročiti, podati; voditi za roko, spremiti; podati roko v pomoč; ravnati s, znautical zviti jadra; American slang to hand it to s.o. — nekomu povedati, komu poročatiAmerican slang you must hand it to him — to mu moraš pustiti, to mu moraš priznatito hand s.o. in (out of) the car — pomagati komu v avto (iz avta) -
7 help
vt/i ([pret] #ed, holp; [pp] #ed, holpen) I.[vt] l. pomoći (komu), pomagati, priteći u pomoć (komu) 2. unaprijediti, potpomoći; pridonjeti (čemu); ublažiti, oteretiti 3. pribaviti, pružiti, dodati; ponuditi, služiti ([to] čime), posluži(va)ti, servirati (kod stola); 4. spriječiti 5. (s [can i neg]) ne moći odoljeti, morati I.[vi]I. vi pomagati, koristiti, služiti ([to] da) / to # oneself to a th = poslužiti se čime; I can't # it = tu ja ne mogu ništa; I can't thinking = moram pomisliti, ne mogu a da ne pomislim; I can't # his being so foolish = nisam ja kriv što je on tako budalast; every little #s = sve će dobro doći; he cannt # his views = što je on kriv da ima takve nazore; don't be longer than you can # = nemoj ostati dulje nego što je potrebno; it can't be #ed = tu se ne da ništa učiniti; so # me God = tako mi Bog pomogao!* * *
opis naredaba
pomagati
pomoć
pomoći
pomoćne informacije -
8 assist
[ə'sist](to help: The junior doctor assisted the surgeon at the operation.) asistirati- assistant* * *[əsíst]1.transitive verb(in, at, with) pomagati; podpirati;2.intransitive verb(in, at) udeleževati se, prisostvovati, pomagati -
9 bear
I [beə] past tense - bore; verb1) ((usually with cannot, could not etc) to put up with or endure: I couldn't bear it if he left.) prenesti2) (to be able to support: Will the table bear my weight?) vzdržati3) ((past participle in passive born [bo:n]) to produce (children): She has borne (him) several children; She was born on July 7.) roditi (se)4) (to carry: He was borne shoulder-high after his victory.) nositi5) (to have: The cheque bore his signature.) nositi6) (to turn or fork: The road bears left here.) zaviti (proti)•- bearable- bearer
- bearing
- bearings
- bear down on
- bear fruit
- bear out
- bear up
- bear with
- find/get one's bearings
- lose one's bearings II [beə] noun(a large heavy animal with thick fur and hooked claws.) medved- bearskin* * *I [bwə]nounzoology medved; figuratively neotesanec, neroda; borzni špekulant na padec vrednot; nautical slang metlaa bear leader — inštruktor in spremljevalec mladeniča, spremljevalec blaziranega tujcasell not the bear's skin before you have caught the bear — ne delaj računa brez krčmarja, ne zidaj gradov v oblakihastronomy Great (Little) Bear — Veliki (Mali) vozcommerce bear operation — borzna špekulacija na padec cenhad it been a bear it would have bitten you — zmotil si se; ni bilo tako strašno kot je kazaloII [bwə]transitive verb & intransitive verbcommerce špekulirati na borzi na padec cen; znižati vrednost papirjev na borzi, zbijati cene na tržiščuIII [bwə]1.transitive verbnositi, nesti; prenesti, pretrpeti, prenašati; podpreti, podpirati; dopustiti, dopuščati; roditi; pridelati; občutiti;2.intransitive verbzdržati; trpeti; peljati (pot); usmeriti se; biti ploden, (ob)roditi; uspetito bear the blame — biti kriv, vzeti krivdo naseto bring to bear — vplivati; uveljaviti, ureditito bear evidence ( —ali witness) — pričati, dokaz(ov)atito bear no grudge against s.o. — ne zameriti komuto bear in hand — imeti v oblasti; pomagatito bear in mind — misliti na kaj, upoštevatito bear o.s. well — dobro se držatito bear a part — biti deležen; imeti vlogo -
10 benefit
['benəfit] 1. noun(something good to receive, an advantage: the benefit of experience; the benefits of fresh air and exercise.) ugodnost2. verb1) ((usually with from or by) to gain advantage: He benefited from the advice.) izkoristiti2) (to do good to: The long rest benefited her.) koristiti•- give someone the benefit of the doubt- give the benefit of the doubt* * *I [bénifit]noundobro, korist, ugodnost, prednost; podpora; nadarba; beneficijtheatre benefit night — benefična predstavato give the benefit of the doubt — zaradi pomanjkljivostih dokazov razložiti zadevo komu v prid; pomilostiti, odpustitito the benefit of — v korist koga, česaAmerican to take the benefit — objaviti bankrotII [bénifit]1.transitive verbkoristiti; pomagati; prijati, pomagati;2.intransitive verbokoristiti se -
11 deliver
[di'livə]1) (to give or hand over (something) to the person for whom it is intended: The postman delivers letters.) dostaviti2) (to give: He delivered a long speech.) imeti (govor)3) (to assist (a woman) at the birth of (a child): The doctor delivered the twins safely.) pomagati (pri porodu)•- delivery* * *[dilívə]transitive verb(from, of) rešiti, osvoboditi, razbremeniti; roditi; izročiti, dostaviti, poslati; (udarec) zadati; opustiti; izvreči; (govor) imeti; (pri porodu) pomagatito deliver o.s. of a duty — opraviti dolžnostto deliver o.s. up — vdati sestand and deliver! — denar ali življenje!figuratively to deliver the goods — izpolniti obveznost -
12 help on
transitive verb pomagati komu obleči plašč; pomagati komu napredovati -
13 help out
(to help (a person), usually for a short time because the person is in some difficulty: I help out in the shop from time to time; Could you help me out by looking after the baby?) pomagati iz težav* * *transitive verb pomagati komu prebroditi težave, podpreti koga -
14 leg
[leɡ]1) (one of the limbs by which animals and man walk: The horse injured a front leg; She stood on one leg.) noga2) (the part of an article of clothing that covers one of these limbs closely: He has torn the leg of his trousers.) hlačnica3) (a long, narrow support of a table etc: One of the legs of the chair was broken.) noga4) (one stage in a journey, competition etc: the last leg of the trip; the second leg of the contest.) etapa•- - legged- pull someone's leg* * *I [leg]nounnoga, bedro, stegno; krača, bočnik; etapa (pri potovanju, letenju); hlačnica, nogavica, golenica (škornja); noga stola, mize; nautical ena smer pri cikcak vožnji; stranica trikotnika, tangenta, krak šestila; sport stran igrišča desno od metalca (kriket)to be all legs — nogat, dolgonogto be on one's last legs — biti z eno nogo v grobu, biti na koncu svojih močithe boot is on the other leg — resnica je čisto drugačna, razmere so se spremenileto fall on one's legs — postaviti se na noge, končno uspeti, imeti srečoto get upon one's legs — razjeziti se, planiti kviškuto get on one's hind legs — postaviti se po robu, pripraviti se k obrambito give s.o. a leg up — pomagati komu naprejnot to have a leg to stand on — ne imeti se na kaj opreti, ne imeti opravičilato have good sea legs — ne dobiti morske bolezni, biti pravi mornarleg and leg — enako stanje v igri, enako število točkon one's (hind) legs — na nogah, pri dobrem zdravjuto pull s.o.'s leg — imeti koga za norca, šaliti se s komto run s.o. off his legs — nalagati komu prevež dela, obremeniti koga z delomto set s.o. on his legs — pomagati komu na nogearchaic to make a leg — prikloniti seto shake a leg — British English colloquially plesati, American slang pohiteti, podvizati seto stand on one's own legs — biti samostojen, postaviti se na lastne nogeto walk s.o. off his legs — utruditi koga s hojoblack-leg — slepar, stavkokazII [leg]intransitive verb colloquially to leg it — (hitro) hoditi, teči, pobegniti -
15 minister
['ministə] 1. noun1) (a clergyman in certain branches of the Christian Church: He is a minister in the Presbyterian church.) duhovnik2) ((the title of) the head of any of the divisions or departments of a government: the Minister for Education.) minister2. verb((with to) to give help (to): She ministered to his needs.) pomagati- ministry* * *I [mínistə]nounBritish English politics minister; politics poslanik, zastopnik; duhovnik; figuratively sluga, orodjeII [mínistə]1.intransitive verbpomagati, podpirati, služiti; prispevati (to k); ecclesiastic ministrirati;2.transitive verb archaicnuditi (pomoč) -
16 push
[puʃ] 1. verb1) (to press against something, in order to (try to) move it further away: He pushed the door open; She pushed him away; He pushed against the door with his shoulder; The queue can't move any faster, so stop pushing!; I had a good view of the race till someone pushed in front of me.) potisniti2) (to try to make (someone) do something; to urge on, especially foolishly: She pushed him into applying for the job.) priganjati3) (to sell (drugs) illegally.) preprodajati (mamila)2. noun1) (a movement of pressure against something; a thrust: She gave him a push.) poriv2) (energy and determination: He has enough push to do well in his job.) podjetnost•- push-chair
- pushover
- be pushed for
- push around
- push off
- push on
- push over* * *I [puš]nounporiv, porivanje; sunek, udarec, zbodljaj; architecture geology technical horizontalen pritisk; figuratively pobuda, pogon, podjetnost, energija; trud, napor; sila, nuja, kritičen moment; military prodor, prodiranje, napredovanje, ofenziva; reklamna kampanja; protekcija; American množica ljudi; slang družba, druščina (tatinska, zločinska)at a push — v sili, v kritičnem momentuto bring to the last push — gnati do skrajnosti, pognati v skrajnostslang to get the push — dobiti brco, biti odpuščen iz službeto give s.o. a push — poriniti kogaslang to give s.o. the push — odpustiti koga iz službeto make a push — potruditi se, military z vso silo napastiII [puš]1.transitive verbsuniti, suvati, riniti, poriniti, porivati, potisniti, potiskati; priganjati, siliti (to k); gnati, nagnati, pognati, poganjati, pospešiti, forsirati; figuratively pomagati, podpirati koga; delati reklamo za kaj; slang prodajati, preprodajati (mamila);2.intransitive verbporiniti se, porivati se, prerivati se, preriniti se; pošteno se lotiti; prizadevati si, težiti za čemto push open — odpahniti, odpretito push s.th. on s.o. — vsiliti komu kajto push s.th. too far — gnati kaj predaleč -
17 relieve
[-v]1) (to lessen or stop (pain, worry etc): The doctor gave him some drugs to relieve the pain; to relieve the hardship of the refugees.) ublažiti2) (to take over a job or task from: You guard the door first, and I'll relieve you in two hours.) zamenjati3) (to dismiss (a person) from his job or position: He was relieved of his post/duties.) odstaviti4) (to take (something heavy, difficult etc) from someone: May I relieve you of that heavy case?; The new gardener relieved the old man of the burden of cutting the grass.) razbremeniti5) (to come to the help of (a town etc which is under siege or attack).) odrešiti* * *[rilí:v]1.transitive verbolajšati (pritisk itd.); osvoboditi koga ( from od, pred); military osvoboditi, rešiti (mesto) obleganja; pomagati, podpirati (reveže itd.); dati duška (svojim čustvom itd.); military izmenjati, zamenjati (stražo); figuratively razbremeniti, osvoboditi bremena ali tovora; ugrabiti, s silo vzeti; razrešiti, zamenjati, odstaviti koga (z dolžnosti, iz službe), odpustiti; poudariti, naglasiti, poživiti ( with s čim, by s pomočjo); pomiriti (po)tolažiti;2.intransitive verbto relieve nature, to relieve oneself — izprazniti si čreva ali mehur, opraviti veliko oziroma malo potreboto relieve one's feelings — dati duška svojim čustvom, olajšati si dušo (srcé)to relieve s.o. from a duty (responsibility) — oprostiti, razrešiti koga neke dolžnosti (odgovornosti)to relieve a sentry military izmenjati stražoI was much relieved to see... — zelo mi je odleglo, ko sem videl... -
18 second
I 1. ['sekənd] adjective1) (next after, or following, the first in time, place etc: February is the second month of the year; She finished the race in second place.) drugi2) (additional or extra: a second house in the country.) drugi3) (lesser in importance, quality etc: She's a member of the school's second swimming team.) drugi2. adverb(next after the first: He came second in the race.) drugi3. noun1) (a second person, thing etc: You're the second to arrive.) drugouvrščen2) (a person who supports and helps a person who is fighting in a boxing match etc.) sekundant4. verb(to agree with (something said by a previous speaker), especially to do so formally: He proposed the motion and I seconded it.) podpreti5. noun(a secondary school.) srednja šola- seconder- secondly
- secondary colours
- secondary school
- second-best
- second-class
- second-hand
- second lieutenant
- second-rate
- second sight
- second thoughts
- at second hand
- come off second best
- every second week
- month
- second to none II ['sekənd] noun1) (the sixtieth part of a minute: He ran the race in three minutes and forty-two seconds.) sekunda2) (a short time: I'll be there in a second.) trenutek* * *I [sékənd]nounsekunda; trenutek, kratek čas; music sekunda, drugi glas ali instrument; drugi razred; sekundant (pri dvoboju); kdor je drugi v čem; ocena, ki je prva za najboljšo; plural commerce blago druge, slabše vrste (zlasti moka in kruh)the second(-in-command) — namestnik poveljnika; drugi častnik na ladjithe second of May — 2. majthe second of exchange commerce duplikat menice, ki se izdaja zaradi večje varnostia good second — tekač, ki pride na cilj takoj za zmagovalcemto get a second university na izpitu dobiti oceno, ki je prva za najboljšoII [sékənd]1.adjectivedrugi (po vrsti); sledeči; drugoten, drugorazreden, drugovrsten, slabši, podrejen, postranski; že rabljen; neizviren, posnet, imitiran; izveden, izpeljanat second hand — iz druge roke, antikvarično; po slišanju, iz nezanesljivih virovin the second place — na drugem mestu, drugičin the second place — na drugem mestu, drugiča second time — še enkrat, ponovnosecond to none — za nikomer ne zaostajajoč, neprekosljiv, nedosegljiv, nedosežensecond cabin — kabina 2. razredasecond mate nautical drugi častnik (na ladji)a second Napoleon figuratively drugi Napoleonsecond papers American končna prošnja doseljencev za ameriško državljanstvosecond storey American prvo nadstropje (v Angliji the first floor)second wind slang figuratively vrnitev močito come off second best — biti premagan, kratko potegnitito get one's second wind colloquially priti zopet k sebito play second fiddle figuratively biti v podrejenem položajuto take second place — biti drugi, zavzeti drugo mesto;2.adverbna drugem mestuto come second — priti kot drugi skozi cilj, biti drugiIII [sékənd]transitive verbpodpirati, podpreti predlog (govornika); pomagati; sekundirati (tudi figuratively), biti sekundant (pri dvoboju)to second words with deeds — besede podpreti z dejanji; transitive verb military oprostiti častnika redne dolžnosti za kake druge namene, prekomandirati; začasno premestiti (uradnika); intransitive verb sekundirati, pomagati -
19 start
I 1. verb1) (to leave or begin a journey: We shall have to start at 5.30 a.m. in order to get to the boat in time.) oditi2) (to begin: He starts working at six o'clock every morning; She started to cry; She starts her new job next week; Haven't you started (on) your meal yet?; What time does the play start?) začeti3) (to (cause an engine etc to) begin to work: I can't start the car; The car won't start; The clock stopped but I started it again.) pognati v tek4) (to cause something to begin or begin happening etc: One of the students decided to start a college magazine.) osnovati2. noun1) (the beginning of an activity, journey, race etc: I told him at the start that his idea would not succeed; The runners lined up at the start; He stayed in the lead after a good start; I shall have to make a start on that work.) start, začetek2) (in a race etc, the advantage of beginning before or further forward than others, or the amount of time, distance etc gained through this: The youngest child in the race got a start of five metres; The driver of the stolen car already had twenty minutes' start before the police began the pursuit.) prednost•- starter- starting-point
- for a start
- get off to a good
- bad start
- start off
- start out
- start up
- to start with II 1. verb(to jump or jerk suddenly because of fright, surprise etc: The sudden noise made me start.) zdrzniti se2. noun1) (a sudden movement of the body: He gave a start of surprise.) trzaj2) (a shock: What a start the news gave me!) presenečenje* * *I [sta:t]nounstart, odhod; aeronautics vzlet; startna točka; možnost za start; znak za start; začetek; sport prednost; trzaj, zdrznjenje, planitev kvišku; izbruh; presenečenje; začasen napor; naključje, slučajat the start — v začetku, skraja, sprvastart of fancy figuratively muha, domislekfalse start sport figuratively napačen starta rum start colloquially veliko presenečenjeto appear at the start sport pojaviti se na startu, iti na startto give s.o. a start (in life) — pomagati komu pri startu v življenjeto give s.o. a start — prestrašiti kogaI can give him 10 yards start and beat him (in the race) — lahko mu dam 10 jardov prednosti in ga premagam (v teku)to work by fits and starts — delati s pogostnimi presledki (neredno, neenakomerno)II [sta:t]1.intransitive verbiti (kreniti) na pot, odpotovati ( for v); oditi, odpeljati (vlak); sport startati; izhajati ( from iz); trzniti, zdrzniti se, predramiti se, (po)skočiti, planiti; ostrmeti, osupniti (at ob); izbuljiti se (oči), izskočiti; zrahljati se, popustiti (žebelj); zviti se, skočiti iz svojega položaja (les); American slang iskati, začeti prepir;2.transitive verbzačeti (kaj), povzročiti, pognati ali spustiti v tek; osnovati; preplašiti (divjad); izpahniti; pretočiti (tekočino) iz soda, izprazniti; sport dati (tekaču) znak za start; aeronautics dati (letalu) znak za vzlet; oživiti, poklicati (kaj) v življenje; zrahljati, omajati (žebelj); odpreti (trgovino); pomagati komu, da kaj začne, nagnati (koga) k čemu; figuratively širiti (novice), sprožiti (vprašanje)to start with — za začetek, najprej, predvsemto start agitation American colloquially povzročiti nemireto start after s.o. — oditi za kom, zasledovati kogato start back — umakniti se nazaj, ustrašiti seit was not your business, to start with — predvsem se vas to ni tikaloto start s.o. in business — uvesti koga v (neki) poselto start to one's feet — skočiti, planiti na nogeto start an engine — pognati, spraviti v tek strojto start a hare — prepoditi, preplašiti zajcato start for school — odpraviti se, iti v šoloto start on a thing — začeti neko stvar, lotiti se česawhen do you start? — kdaj odrinete (odpotujete)? -
20 wit
[wit]1) (humour; the ability to express oneself in an amusing way: His plays are full of wit; I admire his wit.) duhovitost2) (a person who expresses himself in a humorous way, tells jokes etc: He's a great wit.) duhovitež3) (common sense, inventiveness etc: He did not have the wit to defend himself.) zdrav razum•- witless- - witted
- witticism
- witty
- wittily
- wittiness
- at one's wits' end
- keep one's wits about one
- live by one's wits
- frighten/scare out of one's wits
- out of one's wits* * *I [wit]nounpamet, razumnost, bistrost, inteligenca, razsodnost; duševna sposobnost; zdrav razum; duhovitost, domiselnost; duhovitež, duhovit, odrezav človek, inteligentna oseba, duhovna veličinathe five wits obsolete petero čutovto be at one's wit's end — ne vedeti kako in kaj, ne se znajtiI am at my wit's end — sem pri kraju s svojo pametjo, ne znam si več pomagatito be out of one's wits — izgubiti pamet (glavo), ne biti pametenhe has his wits about him — on si zna vedno pomagati, prisotnost duha ga nikoli ne zapusti, on je vedno buden (oprezen)to have wit to — imeti dovolj pameti za (da...)he has not the wit to see... — nima toliko pameti, da bi uvidel...to live by one's wits — živeti od svoje prebrisanosti (prevar, goljufij), več ali manj pošteno se prebijati skozi živijenjeII [wit]obsolete transitive verb & intransitive verb (sed. čas I (he) wot, preterite in past participle wist, — sed. deležnik witting) vedetito wit — to je, namreč; kot sledi; in to
См. также в других словарях:
pomagati — pomágati (se, komu, koga) nesvrš. <prez. pòmāžēm (se), imp. áži, pril. sad. ážūći, gl. im. ānje> DEFINICIJA 1. (komu) pridonijeti uspjehu ili učinku drugoga, ob. radom 2. (koga) novcem i sl. pomoći u izdržavanju, podmirivanju troškova… … Hrvatski jezični portal
pomágati — (komu, koga, se) nesvrš. 〈prez. pòmāžēm (se), imp. áži (se), pril. sad. ážūći (se), gl. im. ānje〉 1. {{001f}}(komu) pridonijeti uspjehu ili učinku drugoga, ob. radom 2. {{001f}}(koga) novcem i sl. pomoći u izdržavanju, podmirivanju troškova… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
pomágati — am, in pomágati in pomagáti am nedov. in dov. (á; á á á) 1. opravljati delo, del dela namesto drugega: fant rad pomaga; nikomur noče pomagati; pomagati materi, sosedom; otroci mu že pomagajo; pomagati kuhati, pospravljati; pomagati na polju, pri… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
hotéti — hóčem nedov., hôti hotíte; hôtel hotéla; stil. čèm [tudi čǝm] čèš [tudi čǝš] čè čêmo čête čêjo, tudi čmò čtè čjò; nikalno nóčem stil. nêčem (ẹ ọ nọčem néčem) 1. izraža voljo, željo osebka a) z nedoločnikom da sam uresniči dejanje: dokler živim … Slovar slovenskega knjižnega jezika
rúka — rúk|a ž 〈D L rúci, N mn rȗke, G r‹kū/ ā razg.〉 1. {{001f}}anat. a. {{001f}}jedan od gornjih udova ljudskog tijela od ramena do vrhova prstiju [lijeva ∼a; desna ∼a] b. {{001f}}šaka (od zglavka do prstiju) [baciti ispod ∼e, sport u boćanju baciti… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
ruka — rúka ž <D L rúci, N mn rȗke, G rȕkū/ ā razg.> DEFINICIJA 1. anat. a. jedan od gornjih udova ljudskog tijela od ramena do vrhova prstiju [lijeva ili desna ruka] b. šaka (od zglavka do prstiju) [baciti ispod ruke, sport u boćanju baciti boću… … Hrvatski jezični portal
ispomagati — ispomágati se nesvrš. <prez. ispòmāžēm se, pril. sad. ispomážūći se, gl. im. ānje> DEFINICIJA 1. međusobno se povremeno pomagati u poslovima, radovima i sl. 2. sam sebi pomagati kad zatreba (npr. nekim pomagalom koje je pri ruci umjesto… … Hrvatski jezični portal
rôka — e in é ž, tož. ed. in mn. v prislovni predložni zvezi tudi róko róke (ó) 1. okončina človeka, ki se uporablja za prijemanje, delo: dvigniti, skrčiti roko; iztegovati roke proti materi; prekrižati roke na prsih; zlomiti si obe roki; dolge,… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
asistírati — (komu, čemu) nesvrš. 〈prez. asìstīrām, pril. sad. ajūći, gl. im. ānje〉 1. {{001f}}obavljati posao asistenta (ob. pri operaciji) 2. {{001f}}a. {{001f}}rij. pomagati b. {{001f}}biti nazočan c. {{001f}}iron. pomagati komu (ob. s negativnom… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
ispomágati se — nesvrš. 〈prez. ispòmāžēm se, pril. sad. ispomážūći se, gl. im. ānje〉 1. {{001f}}međusobno se povremeno pomagati u poslovima, radovima i sl. 2. {{001f}}sam sebi pomagati kad zatreba (npr. nekim pomagalom koje je pri ruci umjesto pravog potrebnog… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
asistirati — asistírati (komu, čemu) nesvrš. <prez. asìstīrām, pril. sad. ajūći, gl. im. ānje> DEFINICIJA 1. obavljati posao asistenta (ob. pri operaciji) 2. a. rij. pomagati b. biti nazočan c. iron. pomagati komu (ob. s negativnom konotacijom)… … Hrvatski jezični portal