-
1 turn down
vt/i I. [vt] saviti, previti (list knjige); spustiti (ovratnik i sl.); zavrnuti (plin da slabije gori); oslabiti (svjetlo); utišati (radio); prostrijeti, namjestiti (krevet); [US sl] koriti, očitati komu bukvicu; odbiti, otkloniti komu što; (ponudu) otkloniti, odbiti koga, dati komu košaricu; ostaviti koga na cjedilu, iznevjeriti koga II. [vi] silaziti; saviti se* * *
odbiti
preklopiti
presaviti
smanjiti
spustiti
stišati
umanjiti
utišati -
2 mind
s 1.pamćenje, sjećanje 2. mišljenje, mnijenje, nazor; misao 3. namjera, nakana, volja, želja; sklonost, raspoloženje 4. duh, duša; um, razum, pamet, mozak, glava / to bear (keep) a the in # = držati što na umu; to bring (call) a th to # = dozvati u sjećanje, podsjećati na što; to come to # = pasti na pamet; to go (pass) out of (from) one's# = ispasti iz misli it passed completely from my = potpuno sam smetnuo s uma; to turn one's # to = svratiti pažnju na; to keep one's # on a th = ne odvraćati pažnje od čega; to take one's # off = odvratiti pažnju od; to have a th on one's # = biti zabrinut zbog čega; to put a p in # of a th = podsjetiti koga na što; to read another's # = čitati, pogađati tuđe misli; to speak one's # = otvoreno kazati svoje mišljenje; to make up one's # = odlučiti, stvoriti odluku; pomiriti se s čim (to a th); to be of a p's = dijeliti s kim mišljenje; to be of one # (about a th) = biti istoga mišljenja (o čemu); to be of the same # = misliti isto, dijeliti mišljenje (s drugima); ne mijenjati (svoje) mišljenje; to change one's # = predomisliti se; to open one's # to = povjeriti komusvoje misli, osjećaje; to be in two # s about a th = biti neodlučan, premišljati se; to give one's # to a th = posvetiti pažnju čemu; to give a p a piece of one's # = očitati komu bukvicu, reći komu svoje; to have half a # to = gotovo htjeti (što učiniti); to have a good # to = imati veliku volju (što učiniti); to know one's own # = znati što se hoće, biti odlučan; to set one's # on a th = silno željeti što, čvrsto sebi poduzeti što; to cast one's # back = vratiti se u duhu, u mislima (to one's childhood= u djetinjstvo); time out of # = davna prošlost; out of one's # = sišao s uma, lud; he is not in his right # = on nije pri zdravu razboru, on nije sasvim pri sebi; in the # 's eye = u duhu, u mislima; frame of # = (trenutno) raspoloženje; absence of # = odsutnost duha; presence of # = prisutnost duha; to one's # =po čijem mišljenju; po čijoj volji; [prov] out of sight, out of # = daleko od oka, daleko od srca; no two # s think alike = koliko ljudi, toliko mišljenja* * *
brinuti se
duh
duša
imati na umu
mariti
misao
misli
mišljenje
naÄin miÅ¡ljenja
nakana
namjera
obazirati se
pamćenje
pamet
paziti
premišljati se
raspoloženje
razum
sjećanje
svijest
um
volja
želja -
3 tick off
vt [GB] označiti kvačicom; riješiti; odbrojiti, očitovati; [sl] koriti, osuđivati, očitati komu bukvicu -
4 lesson
s 1. poduka, lekcija, zadaća 2. sat, predavanje, obuka 3. pouka, lekcija 4. [eccl] čitani odlomak iz Biblije / [eccl] first # = (čitani) odlomak iz Staroga zavjeta; [eccl] second # = (čitani) odlomak iz Novoga zavjeta; [eccl] proper # = odlomak iz Biblije prikladan za određeni dan; #s [pl] = nastava, predavanje; to give (take) #s in = davati (primati) poduku (satove) iz (čega); to read a p a # = očitati bukvicu (lekciju) komu, ukoriti koga; let this be a # to you = neka ti to služi kao pouka* * *
lekcija
nastavni sat
obuka
poduka
pouka
predavanje
sat
vježba
zadatak
См. также в других словарях:
očítati — 1 am nedov. (ȋ) 1. opozarjati na storjeno uslugo, pričakujoč hvaležnost: najprej mu je dal, potem pa očital; pomagal mi je do zaposlitve, vendar mi je to že večkrat očital; ekspr. vsak kos kruha mu je očitala 2. z nezadovoljstvom, nejevoljo… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
očitati — očìtati (što, komu) svrš. <prez. ām, pril. pr. āvši, prid. trp. ȍčitān> DEFINICIJA 1. v. odčitati 2. izreći, izgovoriti kao s pisanog predloška FRAZEOLOGIJA očitati bukvicu (lekciju) izreći kome oštre ocjene o radu, ponašanju i sl.; ukoriti … Hrvatski jezični portal
očìtati — (što, komu) svrš. 〈prez. ām, pril. pr. āvši, prid. trp. ȍčitān〉 1. {{001f}}{{c=1}}v. {{ref}}odčitati{{/ref}} 2. {{001f}}izreći, izgovoriti kao s pisanog predloška ⃞ {{001f}}∼ bukvicu (lekciju) izreći kome oštre ocjene o radu, ponašanju i sl.;… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
spletkárstvo — tudi splétkarstvo a s (ȃ; ẹ̑) nav. ekspr. zvijačno, zahrbtno delovanje proti komu: očitati komu spletkarstvo / politično spletkarstvo … Slovar slovenskega knjižnega jezika
brezidéjnost — i ž (ẹ̑) značilnost brezidejnega: zavračati brezidejnost zgolj estetske umetnosti / očitati komu brezidejnost … Slovar slovenskega knjižnega jezika
kàj — čésa zaim., čému, kàj, čém, čím (ȁ ẹ̄) izraža nedoločeno, poljubno stvar, pojav: če se bo kaj spremenilo, mi sporoči; ali ti je še česa treba; dati, očitati komu kaj; nimaš se za kaj jeziti; dvomiti o čem / v zvezi s samostalniško rabljenim… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
lahkomíselnost — i [sǝl] ž (ȋ) 1. lastnost, značilnost lahkomiselnega človeka: vsega je kriva njegova lahkomiselnost; očitati komu lahkomiselnost / to je storil iz lahkomiselnosti; v svoji mladostni lahkomiselnosti o tem ni premišljal 2. lahkomiselno dejanje:… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
lenúštvo — a s (ȗ) redko lenarjenje, lenoba: očitati komu lenuštvo … Slovar slovenskega knjižnega jezika
malénkosten — tna o prid. (ẹ) nav. ekspr. zelo majhen: stroški so malenkostni; imeti malenkostno prednost // ki pripisuje malo pomembnim stvarem prevelik pomen: to je malenkosten človek; ne bodi malenkosten / očitati komu malenkostne motive malénkostno prisl … Slovar slovenskega knjižnega jezika
malomeščánstvo — a s (ȃ) 1. soc. lastniki proizvajalnih sredstev v kapitalizmu, ki živijo od lastnega proizvajalnega dela; drobna buržoazija: obrtniško malomeščanstvo; slovensko malomeščanstvo; malomeščanstvo in delavstvo 2. nav. slabš. miselnost, lastnosti… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
mláčnost — i ž (á) lastnost, značilnost mlačnega: mlačnost vode / opojna mlačnost poletnih noči / očitati komu mlačnost; mlačnost oblasti ob incidentih … Slovar slovenskega knjižnega jezika
