-
61 word
[wë:d] n.,v. -n 1. fjalë; in your own words me fjalët e tua. 2. njoftim, fjalë; lajm; send word that... i çoj fjalë se..; she brought us word from Roni na solli lajm nga Roni. 3. premtim, fjalë, fjalë e nderit; keep one's word e mbaj fjalën; we've only got his word for it s'kemi asnjë provë veç sa thotë ai. 4. urdhër, porosi; the word of command urdhri; his word is law ai bën ligjin, atij s'ia bën njeri fjalën dysh. 5. parullë. 6. fet. the Word ( of God) Fjala e Zotit; Bibla.● be as good as one's word jam njeri që e mbaj fjalën; by word of mouth me gojë, gojarisht; eat one's words marr fjalët mbrapsht; tërhiqem; have the last word i vë kapakun; in a word shkurt, me pakfjalë; in so many words saktësisht; pikërisht; man of his word njeri që e mban fjalën; mince words vij vërdallë, përtypem; my word! heu!, saçudi! take sb at his word e zë në fjalë dikë; take the words out of sb's mouth ia marr fjalën nga goja dikujt; the last word fig. fjala e fundit; arritja më e fundit (në një fushë); upon my word! a) jap fjalën; për fjalë të nderit! b) heu!, sa çudi! word for word fjaië për fjalë.- vt. shpreh me fjalë; formuloj; I don't know how to word it nuk di si ta shpreh/ta formuloj.● wordbook ['wë:dbuk] n. fjalës; fjalor● word element ['wë:d 'elimënt] n. gjuh. element fjalëformues● word formation ['wë:d fo:meishën] n. gjuh. fjalëformim● word-for-word ['wë:dfo:wë:d] adj. fjalë për fjalë● word game ['wë:d geim] n. lojë me fjalë● wordiness ['wë:dinis] n. fjalëtepri, ujë i tepërt● wording ['welding] n. formulim; mënyrë të shprehuri● wordlessly ['wë:dlisli] adv. pafjalë, në heshtje● word of God ['wë:d ëv gad] n. Bibla● word of hono(u)r ['wë:d ëv 'onë:(r)] n. fjalë e nderit● word-of-mouth ['wë:dëvmauth] adj. gojor, me gojë● word order ['wë:d 'o:dë:(r)] n. gjuh. rend i fjalëve● wordperfect [wë:d'pë:fikt] adj.,n. -adj 1. i mësuar përmendsh (fjalim etj). 2. i zoti i fjalës; be wordperfect in sth e di diçka në majë të gishtave./-n. kmp. Wordperfect program për përpunim teksti, Uordperfekt● word picture ['wë:d 'pikçë:(r)] n. përshkrim me fjalë● word-play ['wë:dplei] n. lojë fjalësh● word processing ['wë:d 'prousesing] n. kmp. përpunim teksti● word processor ['wë:d 'prousesë:(r)] n. përpunues teksti (kompjuter, person)● wordsmith ['wë:dsmith] n. mjeshtër i fjalës● word-type ['wë:dtaip] n. gjuh. fjalë* * *fjalë -
62 majigua
см. maje; m; М. -
63 kluta ut sig
verbum1. klæde sig ud, maje sig ud -
64 crédula
-
65 aguzzare
v. 1) bëj me majë, mpreh. 2) nxit, ngut. -
66 aguzzo
agg 1) i mprehtë, me majë. 2) depërtues. -
67 apice
n. majë, kulm. -
68 appuntare
v. 1) bëj me majë, mpreh. 20 tegoj me gisht. 3) marr shënim.Dizionario albanese-italiano e italiano-albanese > appuntare
-
69 appuntato
I. agg. i mrehur, me majë.II. n. tetar.Dizionario albanese-italiano e italiano-albanese > appuntato
-
70 auge
n. kulm, majë. -
71 bicocca
n. kështjellëz, qytezë majë një mali. -
72 culminare
v. arrij në kulm, në majë.Dizionario albanese-italiano e italiano-albanese > culminare
-
73 culmine
n. kulm, majë. -
74 cuspide
n. majë, thep. -
75 pennino
n. majë pene. -
76 picco
I. n. kreshtë, majë (mali).II. avv. a picco - pingul. -
77 pizzo
n. 1) spik, rrexë, melicë. 2) mjekër e vogël. 3) kreshtë, majë mali. -
78 punta
n. 1) majë. 2) kep. 3) skaj. -
79 puntata
n. 1) pjesë (e një vepre), seri (e një filmi). 2) goditje me majë. 3) shëtitje e shkurtër. 4) inkursion (ushtarak). 5) bast. -
80 quota
n. 1) pjesë. 2) lartësi, majë, kuotë.
См. также в других словарях:
Maje — Saltar a navegación, búsqueda Vocablo usado en América Central , para referirse a cualquier persona, usualmente masculino. Asimismo, se usa para referirse entre interlocutores. Originalmente se usó como sinónimo de tonto, ingenuo, incauto;… … Wikipedia Español
maje — 1. adj. C. Rica), El Salv.), Hond.), Méx. y Nic. tonto (ǁ falto de entendimiento o razón). No sea usted maje, no deje que lo boten del trabajo. U. t. c. s.) 2. m. jerg. C. Rica y Hond. Muchacho, joven. 3. Nic. fulano (ǁ persona indeterminada).… … Diccionario de la lengua española
Máje — (Maye) m mn etn. srednjoamerički Indijanci većim dijelom nastanjeni u J Meksiku, Gvatemali, Hondurasu, Salvadoru i S Beliseu … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
maje — máje (mắji), s.f. – Chintal. – var. majă. Mag. mázsa (Cihac, II, 513; Tiktin; Gáldi, Dict., 94), cf. sb., cr. maža. Varianta, pur ortografică, este înv. – Der. măjar (var. Mold. măjer), s.m. (pescar, vînzător de peşte), al cărui semantism nu este … Dicționar Român
Maje — Máje m mn DEFINICIJA v. Maya … Hrvatski jezični portal
maje — interj. BzF138 fui, eu … Dictionary of the Lithuanian Language
maje — ou Mage. adj. Qui n a d usage qu en cette phrase, Juge Mage, qui est le titre qu on donne en plusieurs provinces du Royaume, au principal Magistrat d un Bailliage ou d un Presidial … Dictionnaire de l'Académie française
maje — 2. mage [ maʒ ] adj. m. VAR. maje • XVe; provenç. majer « plus grand » → majeur ♦ Hist. Dr. Juge mage : lieutenant du sénéchal, dans certaines provinces. ● mage ou maje adjectif (ancien provençal majer, du latin major, plus grand) Juge mage,… … Encyclopédie Universelle
maje — adj y s m y f (Coloq) 1 Que es tonto o ingenuo: ¡Qué maje eres; así no se corta la madera 2 Hacer maje a alguien Engañarlo, hacerlo tonto: Tu mujer te hace maje todos los días a las cinco y media , Se hizo el maje cuando lo interrogaron 3 (Caló)… … Español en México
maje — ► adjetivo/ sustantivo masculino femenino México Se aplica a la persona tonta o boba. * * * maje. adj. C. Rica, El Salv., Hond., Méx. y Nic … Enciclopedia Universal
maje — (ma j ) Voy. mage 2. mage ou maje 2. (ma j ) adj. m. usité seulement dans cette expression : juge mage, nom du lieutenant du sénéchal dans quelques provinces. ÉTYMOLOGIE Ital. maggio, plus grand. Ce mot vient d un adjectif latin fictif magius … Dictionnaire de la Langue Française d'Émile Littré