-
1 geotropism
[džiɔtropizəm]noungeotropizem, teženje k tlom -
2 weigh
[wei] 1. verb1) (to find the heaviness of (something) by placing it on a scale: He weighed himself on the bathroom scales; You must have your luggage weighed at the airport.) tehtati (se)2) (to be equal to in heaviness: This parcel weighs one kilo; How much / What does this box weigh?) tehtati3) (to be a heavy burden to: She was weighed down with two large suitcases.) obremeniti•- weight2. verb1) (to attach, or add, a weight or weights to: The plane is weighted at the nose so that it balances correctly in flight.) obtežiti2) (to hold down by attaching weights: They weighted the balloon to prevent it from flying away.) obtežiti•- weightlessness
- weighty
- weightily
- weightiness
- weighing-machine
- weightlifting
- weigh anchor
- weigh in
- weigh out
- weigh up* * *I [wéi]1.nountehtanje;2.transitive verbtehtati ( on a scale na tehtnici); pretehtati, odtehtati, potehtati ( in one's hand v roki); odmerjati, odmeriti; (pre)ceniti, presoditi; razsoditi; upoštevati; dvigniti (sidro); pritisniti ( to the ground k tlom)to weigh one's words — (pre)tehtati svoje besede; intransitive verb tehtati; težiti, biti težak, imeti težo; figuratively biti tehten, važen, vreden; imeti velik vpliv, biti odločilne važnosti, biti odločilen; pritiskati, tiščati; nautical dvigniti sidro, odpluti, odjadrati; sport tehtati se (boksar itd.)to weigh heavy — težiti, težko bremenitiII [wéi]noun(= way)under weigh — na poti, na vožnji -
3 abrasion by soil
abrazija tlom -
4 even
adj (#ly [adv]) 1. ravan, vodoravan; plosnat; gladak, jednolik, izjednačen, isti 2. potpun 3. pravedan, nepristran 4. staložen, uravnotežen, miran 5. paran (broj) / [com] of # date = istog datuma; odd or # = par...nepar; #-handed justice = jednaka pravda; to be # with = biti ravan komu, čemu; [fig] biti skim kvit; [coll] to break # = proći bez profita, ali i bez gubitaka; to meet on # ground = imati jednake izglede; # temper = staložena, mirna ćud; [mar] on an # keel = na jednakom gazu (brod); the ship is on an # beam = brod je uspravan; to make # with the ground = izjednačiti, izravnati s tlom; upon # terms = uz jednake uvjete, u slozi; to go # with = ravnati se po; to part # hands = jednako podjeliti, nagoditi se; to get # with a p = raščistiti, obračunati s kim* * *
baš
Äak
Äak i
dapaÄe
gladak
izjednaÄiti
paran
podjednak
podjednako
ravan
ravnomjeran
uopće
См. также в других словарях:
Sound change — includes any processes of language change that affect pronunciation (phonetic change) or sound system structures (phonological change). Sound change can consist of the replacement of one speech sound (or, more generally, one phonetic feature) by… … Wikipedia
povésiti — im dov. (ẹ ẹ̑) 1. premakniti tako, da je usmerjeno nižje, navzdol: povesil je še vročo puškino cev; povesil je sekiro in se oddahnil; nekoliko povesiti / ranjena ptica je povesila krila; povesiti roke / povesiti trepalnice premakniti jih proti… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
pripogníti — pógnem tudi pôgnem dov. (ȋ ọ, ó) narediti, povzročiti, da pride zgornji konec česa prožnega bližje k tlom: pripogniti drevesce, veje / pripogniti komu hrbet / pripognil je glavo, da je lahko vstopil sklonil / ekspr. oče ga je pripognil čez… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
pritísniti — em dov. (í ȋ) 1. narediti, da na kaj deluje sila: pritisniti na gumb, pedal, tipko; rahlo je pritisnil na kljuko; pritisniti s prstom, nogo, ramo; pritisniti k tlom, navzdol / pritisniti na petelina sprožiti, ustreliti; hitro je pritisnil na… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
Birgit Anette Olsen — (Rasmussen) (April 2 1952, Denmark) is a Danish linguist, associate professor at the University of Copenhagen. She is an expert on Proto Indo European and Indo European languages in general, especially derivational morphology and the history of… … Wikipedia
-cle — cle1 a suffix found in French loanwords of Latin origin, originally diminutive nouns, and later in adaptations of words borrowed directly from Latin or in Neo Latin coinages: article; conventicle; corpuscle; particle. [ < F, OF < L culus, cula,… … Universalium
hòdulje — ž pl. tantum 〈G mn hȍdūljā〉 dva duga štapa, s prečkama za stopala, koji služe da se na njima hoda na stanovitoj visini nad tlom; štule … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
lȅden — prid. 〈odr. ī, komp. ledènijī〉 1. {{001f}}koji je od leda [∼i brijeg] 2. {{001f}}koji je vrlo hladan; studen [∼i vjetar] 3. {{001f}}pren. koji odbija, koji je krajnje neljubazan; hladan [∼ doček] 4. {{001f}}reg. hladan onoliko koliko se traži (o… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
temperatúra — temperatúr|a ž 1. {{001f}}fiz. fizikalna veličina (simbol T), svojstvo nekog tijela koje određuje smjer prijenosa topline kada je tijelo stavljeno u dodir s nekim drugim tijelom: toplina prelazi s tijela više temperature na tijelo niže… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
vjȅtar — vjȅt|ar m 〈G tra, N mn vjètrovi/ tri knjiš.〉 1. {{001f}}meteor. a. {{001f}}općenito strujanje zraka b. {{001f}}horizontalno strujanje zraka [∼ar jača; ∼ar slabi; ∼ar podiže prašinu; ∼ar dere (o osobito jakom vjetru na usjecima, u gudurama itd.)] … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
štȕla — ž 〈G mn štȗlā〉 reg. 1. {{001f}}drveni nastavak za jednu nogu do koljena 2. {{001f}}〈mn〉 a. {{001f}}dva duga štapa, s prečkama za stopala, koji služe da se pomoću njih hoda na stanovitoj visini nad tlom (ob. u cirkusu i sl.); hodulja b.… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
