-
21 spoon
[spu:n] 1. noun1) (an instrument shaped like a shallow bowl with a handle for lifting food (especially soup or pudding) to the mouth, or for stirring tea, coffee etc: a teaspoon/soup-spoon.) žlica2) (a spoonful.) polna žlica2. verb(to lift or scoop up with a spoon: She spooned food into the baby's mouth.) zajemati z žlico- spoonful- spoon-feed* * *I [spu:n]nounžlica; predmet žličaste oblike (npr. veslo); vrsta palice za golf; (= spoon bait) blestivka; colloquially bedak, tepec; American slang zaljubljenecegg-and-spoon race — tekma v teku, pri kateri udeleženci nosijo jajce v žliciwooden spoon history lesena žlica, ki so jo (v Cambridgeu) dajali najslabšemu na izpitu iz matematiketo be spoons on s.o. American biti zateleban v koga, noreti za komto be born with a silver spoon in one's mouth figuratively roditi se kot bogatašhe must have a long spoon that sups with the devil — nevarno je z vragom buče saditi, z bikom se ni bostiII [spu:n]transitive verbzaje(ma)ti z žlico (navadno out, up); žličasto izdolbsti; intransitive verb loviti ribe z blestivko; slang biti zateleban (zaljubljen) -
22 bitten
[bítn]past participleod biteonce bitten twice shy — kdor se opeče, je drugič previdenbitten with — navdušen za, ves nor na, zaljubljen v -
23 cross
[kros] I adjective(angry: I get very cross when I lose something.) jezen- crosslyII 1. plural - crosses; noun1) (a symbol formed by two lines placed across each other, eg + or x.) križ2) (two wooden beams placed thus (+), on which Christ was nailed.) križ3) (the symbol of the Christian religion.) križ4) (a lasting cause of suffering etc: Your rheumatism is a cross you will have to bear.) križ5) (the result of breeding two varieties of animal or plant: This dog is a cross between an alsatian and a labrador.) križanec6) (a monument in the shape of a cross.) križ7) (any of several types of medal given for bravery etc: the Victoria Cross.) križec2. verb1) (to go from one side to the other: Let's cross (the street); This road crosses the swamp.) prečkati2) ((negative uncross) to place (two things) across each other: He sat down and crossed his legs.) (pre)križati3) (to go or be placed across (each other): The roads cross in the centre of town.) križati se4) (to meet and pass: Our letters must have crossed in the post.) križati se5) (to put a line across: Cross your `t's'.) prečrtati6) (to make (a cheque or postal order) payable only through a bank by drawing two parallel lines across it.) barirati7) (to breed (something) from two different varieties: I've crossed two varieties of rose.) križati8) (to go against the wishes of: If you cross me, you'll regret it!) nasprotovati•- cross-- crossing
- crossbow
- cross-breed
- cross-bred
- crosscheck 3. noun(the act of crosschecking.) navzkrižno preverjanje- cross-country skiing
- cross-examine
- cross-examination
- cross-eyed
- cross-fire
- at cross-purposes
- cross-refer
- cross-reference
- crossroads
- cross-section
- crossword puzzle
- crossword
- cross one's fingers
- cross out* * *I [krɔs]nounkriž, križec; križanje; krščanstvo; biology križanec; figuratively trpljenje, težava, nesreča; slang prevara; slang ( between) kompromison the cross — prečno, počez; figuratively nepoštenoII [krɔs]adjectivepočezen, prečen; nasproten (veter); neugoden; colloquially siten, čemeren, slabe volje; ( with na) jezen, hud; slang nepošten; nepošteno pridobljenIII [krɔs]adverbpoprek, postrani; figuratively narobeIV [krɔs]1.transitive verbkrižati; prekrižati, narediti znak križa; prečrtati; figuratively preprečiti; onemogočiti, pokvariti komu račune; prečkati; prepeljati; zajahati (konja);2.intransitive verbpoprek ležati; križati se; preiti; prepeljati se; srečati seto cross the palm — podkupiti, dati napitninofiguratively to dot the i's and cross the t's — jasno se izražati; nadrobnosti navesti; loviti pičice na ito cross s.o.'s hand with a piece of money — stisniti komu denar v rokoto cross the path of s.o. — srečati koga; figuratively zastaviti komu pot -
24 fathom
1. noun(a measure of depth of water (6 feet or 1.8 metres): The water is 8 fathoms deep.) seženj2. verb(to understand (a mystery etc): I cannot fathom why she should have left home.) razumeti, misliti si* * *I [faeðeəm]nounmarine seženj (ca. 18ʌ cm); morska globinaII [faeðəm]transitive verb(iz)meriti globino; figuratively dognati -
25 spoony
[spú:ni]1.adjective slang ( spoonily adverb)bedast, neumen, prismojen; noro zaljubljen, zateleban (on v)to be spoony on — biti zateleban v;2.nounzaljubljenec, zatelebanec; bedak, tepec, naivnež -
26 sugar
['ʃuɡə] 1. noun(the sweet substance that is obtained from sugar-cane, or from the juice of certain other plants, and used in cooking and for sweetening tea, coffee etc: Do you take sugar in your coffee?) sladkor2. verb(to sweeten, cover or sprinkle with sugar.) sladkati- sugary- sugariness
- sugar-cane
- sugar-coated
- sugar-free
- sugar lump
- sugar tongs* * *I [šú:gə]nounsladkor; saharoza; plural vrste sladkorja; figuratively sladkost, ljubkost; figuratively dobrikave, nežne, prilizovalne besede, dobrikanje, laskanje, prilizovanje; osladitev; slang denar; sneg; ljubčekbrown sugar — samo enkrat rafiniran sl.castor sugar, powdered sugar — sladkor v prahucane sugar — sl. iz sladkornega trstacrystal sugar — kristalni sl.cube sugar, lump sugar — sl. v kockahfruit sugar — sadni sl., fruktozagrape sugar — grozdni sl., dekstroza, glukozaheavy sugar American slang mnogo, kup denarjaicing sugar, confectioner's sugar — sladkor v prahuraw sugar — nerafiniran sl.refined sugar — rafiniran sl.white sugar — prečiščen sl., rafinadato be sugar on s.o. figuratively biti do ušes zaljubljen v kogaII [šú:gə]1.transitive verbosladiti, sladkati; prevleči ali posuti s sladkorjem; figuratively osladiti; laskati, dobrikati se (komu); ublažiti, prekriti (kaj) s sladkimi besedami, prigovarjati (komu) s sladkimi besedami; American slang podkupitito sugar the pill — osladiti pilulo, figuratively neprijetno stvar napraviti privlačno;2.intransitive verbsladiti, kristalizirati; slang nemarno, leno, brez volje delati, zabušavati;3.interjection American colloquially (zaničljivo)pah!, (nestrpno) ah kaj! -
27 dote
vt djetinjiti, (od starosti) ludovati / to # on = ludo voljeti koga, biti ludo zaljubljen (u)* * *
djetinjiti
ludovati -
28 stick
vt/i (stuck, stuck) I. [vt] 1. probosti, proburaziti, zaklati koga ili što; zabosti, zabiti što ([in, into) u), probosti čime ([through]), nabosti, pribosti ([on] na), zataći što; proturiti (glavu) ([out of] kroz), nataći (kapu) ([on] na) 2. pozabadati što po čemu 3. nalijepiti, prilijepiti što ([on, to] na); [fig] dovesti koga u nepriliku 4. [sl] podnositi, izdržati; prevariti koga; 5. poduprijeti (biljku) kolcem, potkolčiti; nasaditi (sjekiru) II. [vi] 1. stršiti, viriti, biti pun čega što strši 2. prionuti, zalijepiti se ([on,to] za, na); čvrsto sjediti (na konju); [fam] prianjati ([to] za); zabiti se (misao) 3. zaglibiti, zapeti, zadjeti se ([& fig]) 4. ostati, ustrajati ([at] kod), prezati ([at] od, pred) 5. ostati vjeran ([by] komu ili čemu) 6. ustrajati ([to] uza što), držati se ([to] čega), ne dati se odvratiti / if you throw mud enough some of it will # = ako mnogo klevećeš koga nekima će se od tih kleveta i povjerovati; ni nevinost ne spašava od klevete; to # to the point = ne zastranjivati; the name stuck (to him) = ime je prionulo (uza nj), nije ga se moglo osloboditi, taj mu je naziv ostao; to # to a friend = ostati vjeran prijatelju; to # bills = lijepiti plakate; to # to it = prionuti, ne popuštati, i dalje pokušavati; [sl] to # it = izdržati; [fam] # it out = ne popustiti, izdržati; ostati uštrajku; [sl] to # it on = udariti visoku cijenu; pretjerati u pripovijedanju; sprečavati kretnje; it# s in my throat = zapelo mi je u grlu, ne mogu progutati; [fig] ne mogu povjerovati; to # fast = jako zaglibiti; to # at nothing = ne prezati ni od čega; [sl] stuck up = zbunjen, smeten; [US sl] stuck on = zaljubljen u; to # pigs = klati svinje; [fig] to # to one's guns = ostati vjerančemu, ne krenuti vjerom; to get stuck = zapeti, ne moći dalje, zaglibiti; to get stuck for a word = ne moći se sjetiti prikladne riječi; to be stuck with = ne moći se riješiti, imati na leđima; to # to one's promise = održati obečanje* * *
batina
drška
držak
držalo
gurnuti
keljiti
kolac
nalijepiti
oklijevati
palica
prevariti
prianjati
prikaÄiti
priljubiti se
probosti
proburaziti
provincija
prut
ruÄka
serija
staviti
Å¡tap
ustrajati
zabadati
zabiti
zabosti
zalijepiti
zbuniti
žezlo -
29 doat
vt djetinjiti, (od starosti) ludovati / to # on = ludo voljeti koga, biti ludo zaljubljen (u)
- 1
- 2
См. также в других словарях:
zaljubíti se — in zaljúbiti se im se dov. (ȋ ū) 1. priti v stanje takega ljubezenskega odnosa do koga, ko čustvo prevladuje nad razumom: odkar se je zaljubil, se je čisto spremenil; zaljubiti se na stara leta; nesrečno se zaljubiti; ekspr.: zaljubiti se na… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
frčáti — ím nedov. (á í) ekspr. 1. hitro, slišno leteti: kokoš je v loku frčala na tla / nad njim je frčalo letalo / krogle so frčale okoli glav; kamenje je frčalo po zraku // letati, švigati: kobilice so frčale sem ter tja / trske so frčale na vse strani … Slovar slovenskega knjižnega jezika
frfráti — ám nedov. (á ȃ) ekspr. 1. biti hiter in površen pri čem: kaj pa tako frfraš, premisli malo; preveč je frfrala, zato ima toliko napak 2. plapolati, vihrati: lasje so mu frfrali v vetru; pajčolan ji je frfral okrog glave 3. redko frfotaje letati;… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
noréti — ím nedov., nôrel (ẹ í) 1. pog. kazati znake duševne bolezni: bolnik spet nori / njena babica je norela in v bolnici tudi umrla 2. ekspr. nespametno, neumno se vesti: v pustnem času vse nori; stari in mladi so začeli noreti; pren. zima je letos… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
odljúbiti se — svrš. 〈prez. òdljūbīm se, pril. pr. īvši se, prid. trp. òdljūbljen〉 razg. prestati biti zaljubljen, opr. zaljubiti se … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
odljubiti — odljúbiti se svrš. <prez. òdljūbīm se, pril. pr. īvši se, prid. trp. òdljūbljen> DEFINICIJA razg. prestati biti zaljubljen, opr. zaljubiti ETIMOLOGIJA od (ot ) + v. ljubiti … Hrvatski jezični portal
brenčáti — ím nedov., brénči in brênči; brénčal in brênčal (á í) 1. oglašati se z enakomerno tresočim se glasom: čebela, muha brenči / preh. gredoč si je brenčal pesem mrmraje pel // dajati živalskemu brenčanju podoben glas: kolovrat brenči; zvonec na… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
frléti — ím nedov. (ẹ í) 1. nav. ekspr. zibaje se lahkotno letati: metulji frlijo okrog rož / ptič frli čez hišo leti; letaki so frleli po zraku 2. neurejeno izstopati iz celote: lasje mu frlijo na vse strani / obleka mu vsa frli 3. pog., ekspr. kazati… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
se — zaim., imenovalnika ni, sêbe, sêbi, sêbe, sêbi, sebój in sábo, enklitično rod., tož. se, daj. si I. 1. izraža predmet ali določilo glagolskega dejanja, kadar sta identična z osebkom dejanja a) v nepredložnih odvisnih sklonih se rabi pod poudarkom … Slovar slovenskega knjižnega jezika
nosíti — nósim nedov. (ȋ ọ) 1. držati kaj navadno težjega tako, da prehaja vsa teža na osebek, in (večkrat) hoditi: nositi kovček; nositi opeko, vreče; nositi ranjenca; nositi na glavi, v rokah; nositi v košari, s škafom; težko nositi / konj ga je nosil … Slovar slovenskega knjižnega jezika
slép — a o prid. (ẹ̑ ẹ) 1. ki ni sposoben zaznavati svetlobe, barv: slep človek; fant je od rojstva slep; slep za barve; na starost je postal skoraj slep; slep na eno oko; gluh in slep / mladiči so še slepi / slepo oko; ekspr. njene oči so slepe od… … Slovar slovenskega knjižnega jezika