-
41 stuff
I noun1) (material or substance: What is that black oily stuff on the beach?; The doctor gave me some good stuff for removing warts; Show them what stuff you're made of! (= how brave, strong etc you are).) snov2) ((unimportant) matter, things, objects etc: We'll have to get rid of all this stuff when we move house.) navlaka3) (an old word for cloth.) blago•- that's the stuff! II verb1) (to pack or fill tightly, often hurriedly or untidily: His drawer was stuffed with papers; She stuffed the fridge with food; The children have been stuffing themselves with ice-cream.) nabasati (se)2) (to fill (eg a turkey, chicken etc) with stuffing before cooking.) napolniti3) (to fill the skin of (a dead animal or bird) to preserve the appearance it had when alive: They stuffed the golden eagle.) nagačiti•- stuffing- stuff up* * *I [stʌf]nounsnov; material, masa; surovina; predmet, stvar; gradivo, snov; hrana, pijača; (volneno) blago, sukno, tkanina; roba; familiarly lek, zdravilo, zdravila; nič vredna stvar, izmeček; stavbni les; nadev (za pečenko); (časnikarstvo) rokopis, (časopisni) članek; figuratively sposobnost, zmožnost, (dobra) lastnost; figuratively nesmisel, neumnost, bedastočathe stuff colloquially gotovina; tisto, kar je pravostuff and nonsense! — kakšen nesmisel!food stuff — živila, proviantgarden stuff, green stuff — zelenjava, povrtninahousehold stuff obsolete hišna posoda, pohištvohot stuff slang duhovit (energičen, spreten, pripraven) človek; opolzka knjiga ali gledališka igranone of your stuff! — nehaj že s svojimi neumnostmi!don't talk such a stuff! — ne govori takih bedastoč!to know one's stuff colloquially spoznati se (na svoje stvari)do your stuff! — pokaži, kaj znaš!that is the stuff to give him figuratively tako je treba z njim govoriti (ravnati)II [stʌf]transitive verbnabasati, natrpati, natlačiti ( into v), napolniti, napolniti (perutnino) z nadevom, nadevati; pitati (žival), pitati (koga) z lažmi itd.; tapecirati (pohištvo), nagačiti (žival); American slang napolniti volilno žaro s ponarejenimi glasovnicami; intransitive verb (na)basati se (z jedjo), preveč jesti; natlačiti se, nabasati se ( into v)stuffed shirt American slang naduta, domišljava, napihnjena osebato stuff o.s. — prenajesti seto stuff s.o. colloquially natvesti komu (kaj), zlagáti se komu -
42 swim
[swim] 1. present participle - swimming; verb1) (to move through water using arms and legs or fins, tails etc: The children aren't allowed to go sailing until they've learnt to swim; I'm going / I've been swimming; She swam to the shore; They watched the fish swimming about in the aquarium.) plavati2) (to cross (a river etc), compete in (a race), cover (a distance etc) by swimming: He swam three lengths of the swimming-pool; She can't swim a stroke (= at all).) plavati3) (to seem to be moving round and round, as a result of dizziness etc: His head was swimming; Everything began to swim before his eyes.) vrteti se2. noun(an act of swimming: We went for a swim in the lake.) plavanje- swimmer- swimming
- swimming-bath
- swimming-pool
- swimming-trunks
- swimsuit
- swimming-costume* * *I [swim]nounplavanje; figuratively rahlo drsenje; rib polno mesto, globina v reki; (redko) plavalni mehur; figuratively tok dogodkov, tekoči posli, posel; figuratively vrtogavica, omoticato be in (out of) the swim colloquially (ne) poznati tekoče posle ali razmere, (ne) biti na tekočemto have (to take) a swim — kópati se, plavatiII [swim]1.intransitive verbplavati, priplavati, plavati na vodi, pluti; (prah ipd.) plavati, viseti v zraku; figuratively kópati se; figuratively čutiti vrtoglavico, biti vrtoglav, vrteti se (komu); plavati (in v), biti preplavljen, kópati se (in v);2.transitive verbpreplavati, plavati (neko razdaljo); prisiliti, nagnati (koga), da plava; plavati na tekomovanju, prepeljati s plavanjem ( across čez)to swim against the stream — plavati proti toku (tudi figuratively)to swim to the bottom — potoniti, potopiti seto swim like a tailor's goose figuratively plavati kot kamen, potopiti seto swim with the tide (the stream) — plavati s tokom (tudi figuratively); figuratively pridružiti se večinito swim the river, the Channel — preplavati reko, Rokavski prelivthe cellar was swimming in wine — klet je plavala v vinu, je bila preplavljena z vinommy head swims — vrti se mi v glavi, imam vrtoglavicothe room swam before my eyes — zdelo se mi je, da se soba vrti okoli meneshe swam up to him figuratively zdrsnila je k njemu, kot da bi plavala -
43 tail
[teil] 1. noun1) (the part of an animal, bird or fish that sticks out behind the rest of its body: The dog wagged its tail; A fish swims by moving its tail.) rep2) (anything which has a similar function or position: the tail of an aeroplane/comet.) rep2. verb(to follow closely: The detectives tailed the thief to the station.) skrivaj slediti- - tailed- tails 3. interjection(a call showing that a person has chosen that side of the coin when tossing a coin to make a decision etc.) cifra- tail-end- tail-light
- tail wind
- tail off* * *I [téil]1.nounrep; trtica; spodnji del; konec (sprevoda itd.); zadnji del pluga; stran kovanca z napisom; spremstvo; najslabši igralci kakega moštva, odpadki; stranka, privrženci; žaket, frak, škric, vlečka (obleke); plural colloquially družabna oblekatail of the trenches military najbolj sprednji jarkitail of a stream — tih, miren tok reketails up figuratively dobre volje, veselclose on s.o. 's tail — komu tik za petamicow's tail — figuratively razcefran konec vrvithe dirty end of the cow's tail — figuratively spolzko govorjenje (pogovor)heads or tail? — glava ali napis? (vprašamo, če mečemo kovanec v zrak za odločitev v kaki stvari)with his tail between his legs figuratively ves preplašen, kot polit cucekto be unable to make head or tail of s.th. — ne se spoznati, ne se moči znajti v čemto drop a pinch of salt on the tail of a bird (a hare); humorously natresti ptiču (zajcu) soli na rep (da bi ga ujeli)to go into tails figuratively hitro rastito follow the tail of a plough — držati plug za ročaj, biti kmetovalecshe looked at me out of the tail of her eye — skrivaj, s koncem očesa me je pogledalato put one's tail between one's legs — stisniti rep med noge, zbežatito turn tail — obrniti hrbet, planiti v beg, pete pokazati, popihati joto twist s.o.'s tail — figuratively nadlegovati ali dolgočasiti kogato twist the lion's tail — mučiti, izzivati leva (aluzija na tuje časnikarje ali govornike, ki izzivalno žalijo Anglijo)the tail wags the dog — rep miga s psom, figuratively najneumnejši (najmanj pomembni) komandira, vlada;2.adjectivenajbolj zadajšnji, zadnji, končni, repniII [téil]transitive verbdodati (čemu) rep; tvoriti konec (sprevoda, pogreba itd.); skrivaj slediti (komu); prirezati rep, prijeti ali vleči za rep; odtrgati pecelj (sadežu); čuvati (koga); privezati (z enim koncem) (to na); intransitive verb tvoriti rep; biti z enim koncem pritrjen v zid (npr. greda); sport pustiti se vleči (po strmini navzgor)to tail to the tide, to tail up and down the stream — dvigati in spuščati se na plimi (o zasidrani ladji);III [téil]nounjuridically omejitev dedne pravice, omejena lastninska pravica; premoženje, ki more pripasti samo otrokom lastnikaestate in tail male — imetje, ki lahko preide samo na moške dedičea tenant in tail — uživalec premoženja, ki mora pripasti njegovim naravnim dedičem -
44 take in
1) (to include: Literature takes in drama, poetry and the novel.) vključiti2) (to give (someone) shelter: He had nowhere to go, so I took him in.) sprejeti3) (to understand and remember: I didn't take in what he said.) dojeti4) (to make (clothes) smaller: I lost a lot of weight, so I had to take all my clothes in.) zožiti5) (to deceive or cheat: He took me in with his story.) potegniti (za nos)* * *transitive verb sprejeti, vzeti (najemnike, goste itd.); popeljati (k mizi); delati (kaj) za koga; vključiti; zmanjšati, zožiti (obleko); zviti (jadro); figuratively motriti, opaziti, spoznati; colloquially prevarati, oslepariti, ogoljufati; biti naročen, aboniran (na časopis itd.); zavze(ma)ti, okupirati; motoring vzeti (bencin); commerce kupovati (blago); izkupiti, prejeti (denar); (vse) verjeti, za resnico vzeti -
45 tape
[teip] 1. noun1) ((a piece of) a narrow strip or band of cloth used for tying etc: bundles of letters tied with tape.) trak2) (a piece of this or something similar, eg a string, stretched above the finishing line on a race track: The two runners reached the tape together.) ciljna vrvica3) (a narrow strip of paper, plastic, metal etc used for sticking materials together, recording sounds etc: adhesive tape; insulating tape; I recorded the concert on tape.) trak4) (a tape-measure.) merilni trak2. verb1) (to fasten or seal with tape.) zvezati s trakom2) (to record (the sound of something) on tape: He taped the concert.) posneti na trak•- measuring-tape
- tape-recorder
- tape-record
- tape-recording* * *I [téip]1.nounozek trak (iz tkanine, kovine, papirja); trak brzojavnega aparata; magnetofonski trak; trak na cilju (teka ali dirke); slang žganje; krajšava za tape measure, tape worm, red tapered tape — rdeča vrvica za povezovanje službenih spisov, figuratively birokracijato breast the tape — (kot prvi) priteči na cilj;2.transitive verbopremiti s trakom, zvezati s trakom; oviti (knjigo) s trakom; meriti z merilnim trakom; snemati, posneti, govoriti na magnetofonski trak; military slang utišati (top)to have s.th. taped American slang spoznati se na kajII [téip]nounBritish English dialectal krt -
46 tell
[tel]1) (to inform or give information to (a person) about (something): He told the whole story to John; He told John about it.) povedati2) (to order or command; to suggest or warn: I told him to go away.) reči3) (to say or express in words: to tell lies / the truth / a story.) govoriti4) (to distinguish; to see (a difference); to know or decide: Can you tell the difference between them?; I can't tell one from the other; You can tell if the meat is cooked by/from the colour.) prepoznati5) (to give away a secret: You mustn't tell or we'll get into trouble.) izklepetati6) (to be effective; to be seen to give (good) results: Good teaching will always tell.) poznati se•- teller- telling
- tellingly
- telltale
- I told you so
- tell off
- tell on
- tell tales
- tell the time
- there's no telling
- you never can tell* * *[tel]1.transitive verbpovedati, pripovedovati, reči; izreči, izraziti, izpovedati; izdati; (po)kazati (o uri); obvestiti, sporočiti, navesti, (ob)javiti, označiti; prikazati, razlagati, razjasniti, prepričevati, trditi; zapovedati, ukazati, naročiti; izmisliti; poznati, prepoznati, razlikovati, (raz)ločiti; parliament šteti (glasove)all told — (vzeto) v celem, v celoti, vse skupajtell me another! slang tega mi ne boš natvezel!I'll tell you the world American o tem sem prepričanto tell s.th. abroad — pripovedovati kaj okoli, raznašati kajto tell one's money American šteti svoj denarto tell one's beads religion moliti rožni venecto tell the news — naznaniti, povedati, objaviti novicoto tell the tale colloquially pripovedovati (povedati) žalostno zgodbo (ne da bi zbudili usmiljenje)to tell tales — zbrbljati, izklepetati; opravljati, obirati; spletkaritito tell the votes politics šteti glasovehe told him to go — rekel (ukazal) mu je, naj grenever tell me! — ne čvekaj mi! ne kvasi mi jih!this tells its own tale — to se razume samo po sebi, to je jasnowe were told to get up — rekli so nam, naj vstanemoyou're telling me! slang tega mi ni treba praviti!; komu pripovedujeto to?; kot, da jaz tega ne vem!;2.intransitive verbpripovedovati, govoriti, praviti; obvestiti, informirati ( about o); spoznati, vedeti (by po); imeti posledice, postati očiten, očitno se pokazati; colloquially izdati, ovaditi, zatožitihow can you tell? — kako morete to vedeti?to tell on ( —ali of) s.o. — izdati, zatožiti kogathat tells against you — to govori proti tebi; -
47 there
[ðʌ/ə]1.adverbtam, tamkaj; tu, tukaj; figuratively takoj, précej; tja; v tem (pogledu)there and then — takoj, précej, na mestuhere, there and everywhere — vsepovsodneither here nor there — ne tu ne tam, figuratively nepomembenfrom there — od tam, od todthere it is! — v tem je težava! to je tisto! tako je s stvarjo!there you are! — (vidiš) kaj sem ti rekel! zdaj pa imaš!I have been there before slang to že vse vemto have been there — slang dobro se spoznatiall there — colloquially pameten, preudaren, prisebento get there — slang doseči kaj, uspetiput it there! — postavi (daj) to tja!; figuratively udari(te) v roko! (v znak sporazuma);2.(oslabljeno) tam, tu (se ne prevaja: pred neprehodnimi glagoli često brezosebno)there is — je, se nahajathere are — so, se nahajajothere arises the question... — nastaja vprašanje...there comes a time when... — pride čas, ko...will there be any lecture? — ali bo (kako) predavanje?what is there to do? — kaj naj storimo?there were many cases of influenza — bilo je mnogo primerov gripe;3.interjectionglej! no! na!; pomiri se!there! — no, no, pomiri se! bodi no dober (priden, spodoben)!don't cry! — no, no, ne jokaj!there now! — glej ga noso there! — zdaj pa imal! zdaj pa je dovolj!there, didn't I tell you? — na, ali vam nisem rekel?there, it is done! — na, pa je narejeno!there's a good girl! — bodi dobra, pridna deklica (in podaj mi knjigo)!; dobra deklica si, tako je prav (ker si mi podala knjigo)! -
48 through
[Ɵru:] 1. preposition1) (into from one direction and out of in the other: The water flows through a pipe.) skozi2) (from side to side or end to end of: He walked (right) through the town.) skozi3) (from the beginning to the end of: She read through the magazine.) skozi4) (because of: He lost his job through his own stupidity.) zaradi5) (by way of: He got the job through a friend.) s pomočjo6) ((American) from... to (inclusive): I work Monday through Friday.) od (...) do (...)2. adverb(into and out of; from one side or end to the other; from beginning to end: He went straight/right through.) skozi3. adjective1) ((of a bus or train) that goes all the way to one's destination, so that one doesn't have to change (buses or trains): There isn't a through train - you'll have to change.) direkten2) (finished: Are you through yet?) gotov•4. adverb(in every part: The house was furnished throughout.) popolnoma- soaked
- wet through
- through and through
- through with* * *[mru:]1.prepositionskozi, preko, čez; v teku, za časa, v času; s pomočjo, po, z (s); zaradi, odto get through one's work — opraviti, končati svoje deloto have been through s.th. — doživeti kajto see through s.o. — spregledati koga, spoznati njegove nameneto send a letter through the post — poslati pismo po pošti;2.adverbskoz(i), do kraja, do konca; povsem, popolnoma; od začetka do koncathrough and through — skoz in skoz, popolnomato be through — dokončati, biti gotov; colloquially imeti telefonično zvezois he through? — je on gotov z delom?; je naredil izpit?I am through with him figuratively z njim sem opravil, z njim sem čisto prekinilto fall through, to drop through — ne uspeti, propastito run s.o. through — prebosti kogato put s.o. through — koga telefonsko zvezatiI read the book through — prebral sem knjigo do kraja;3.adjectiveprehoden, tranziten; direktenthrough ticket — vozovnica, ki velja za proge različnih železniških družbthrough traffic — prehoden, tranziten promet -
49 twig
[twiɡ](a small branch of a tree: The ground was covered with broken twigs.) vejica* * *[twig]1.noun(tanka) veja, vejica; šiba, prot; rogovila pri vilah; bajalica; anatomy žilica; electrical majhen razdelilnikto hop the twig — slang umreti; zbežati;2.British English slang intransitive verb & transitive verbopazovati, zagledati, spoznati; razumeti -
50 unknowable
[ʌnnóuəbl]adjectiveki se ne more spoznati, nespoznaten -
51 unrecognizable
[ʌnrékəgnaizəbl]adjectivenespoznaten, ki se ne more spoznati (prepoznati) -
52 up
(to become covered (as if) with mist: The mirror misted over; The windscreen misted up.) zamegliti se* * *I [ʌp]nounvzpetost, strmina, višina; economy porast (tečajev, cen); colloquially srečen človek, srečko, povzpetnik; predstojnik; vlak (avtobus), ki vozi v mestoon the up-and-up colloquially vedno boljši; v redu, brezhibenII [ʌp]adjectiveki gre (vozi) gor; ki vodi proti (glavnemu) mestu; višji; s tendenco navzgor; pokonci; vzšel (sonce); narasel (reka); živeč v notranjosti (dežele); colloquially razburjen; končan; enak(ovreden)the up coach — kočija, ki vozi navkreberup line railway proga, ki vodi proti (glavnemu) mestuthe up train — vlak, ki vozi proti (glavnemu) mestu, v Londonup and doing before day colloquially že pred dnevom na nogahalready up and about colloquially že (zopet) na nogahto be up late — dolgo čuti, bedetihe is up in this subject — v tem predmetu je on na višini, je dobro podkovanto be up with the lark figuratively zelo zgodaj vsta(ja)tito be up against a hard job colloquially stati pred težko nalogoto be (had) up for colloquially biti pozvan pred sodnika zaradito be one up sport biti za točko boljšito be up for trial — biti (stati) pred sodiščem; obravnavati sethe fire is up — ogenj plamti, plapolathe game is up — igre je konec (tudi figuratively)how are you up for cash? colloquially kako si (kaj) pri denarju?the storm is up nautical vihar besniwhat's up? colloquially kaj pa je?, kaj se je zgodilo?III [ʌp]adverb1.gor, navzgor, kvišku, v zrak; proti toku (reki, vodi); nazajup from the grounds figuratively od temeljevup with the Democrates! — živeli demokrati!hands up! — roke kvišku!this tradition can be traced up to the Reformation — ta tradicija sega nazaj (tja) do reformacije;2.bliže k, bliže proti (mestu, kjer se nahajamo); figuratively više, na višjo stopnjoup and up — više in više, vedno višecome up! — pridi bliže!speak up! — govori(te) glasneje!to move up in the world — povzpeti se, napredovati v svetu (v družbi)I think of running up North — mislim napraviti majhno turo na sever;3.v razvoju, v gibanju, v razburjenju, v uporu itd.hurry up! — pohiti!, brž!shares (prices) are up — delnice (cene) se dvigajo;4.popolnoma, čisto, do kraja; skupajto drink up — izpiti, popitithe street was up — ulica je bila popolnoma razkopana;5.zgoraj, visoko; pokonci, na nogahI live two storeys up — stanujem v 2. nadstropjuto be early up — biti zgodaj na nogah, zgodaj vstajatithe Prime Minister is up — ministrski predsednik govori, ima besedoto sit up — sedeti v postelji;6.v mestu, na univerzi, v šolito stay up for the vacation — ostati v kraju študija (v kolidžu) za počitnice;7.up to —; a) (vse) do; proti, prekto be up to date — biti sodoben (moderen, v koraku s časom)I'll give up to 1000 dinars for it — plačal bom do 1000 din za to; b) na ravni, na nivoju, ustreznoup to the door ( —ali knocker) — slang izvrstno, primaup to par figuratively "na višini"not yet up to the ropes figuratively še neuveden, ki se še ne spoznayour work is not up to your usual standard — tvoje delo ni na nivoju tistega, ki ga navadno dosežešto be up to s.th. — nameravati kaj, snovati kaj, biti dorasel čemu, ustrezati čemu, biti (komu) do česa; biti odvisen od česa; biti pripravljen na; spoznati se na kajwhat are you up to? — kaj nameravaš?it is up to you (to decide) — vaša stvar je, da odločite; od vas je odvisna odločitevto be up to a thing or two figuratively biti prebrisanto feel up to s.th. — čutiti se doraslega čemu; biti pripraven, razpoložen za, dobro znati kajto get up to s.o. — držati korak s komto be up to the mark figuratively biti na višinito be up to snuff slang biti zvit (premeten, izkušen)I am up to your little game — dobro vem, kaj spletkarišwhat has he been up to? — kakšno neumnost je spet napravil?you have been up to some trick again! — si že spet naredil kakšno budalost!it is up to you to prove it — vi morate to dokazati;8.pod vodstvom (pri študiju na univerzi)I was up to A. — A. je vodil moje študije, je bil moj mentor (tutor);9.up with, against — etcup with — na isti višini z, v isti oddaljenosti zto come up with s.o. — dohiteti kogaup with you! — vstani!, pridi gor!up into — gori v, gorup on — više (od, kot)up till — vse do;IV [ʌp]preposition (gori) na; gor, navzgor, navkreber kvišku; proti, k, do, ob, vzdolž; proti notranjostiup the hill — navkreber, po hribu navzgorup a tree figuratively v stiski, v škripcihV [ʌp]intransitive verb (nenadoma) vstati, se dvigniti; colloquially dvigniti (kvišku); American povzpeti se (to na)up and at him! — nanj!, za njim!he upped with his head — iztegnil (pomolil) je glavo ven; transitive verb colloquially dvigniti, pobrati; American povišati, povečati (cene, proizvodnjo itd.)VI [ʌp]interjectionup! — kvišku! pokonci!up (with you)! — vstani(te)!; vstati! -
53 ware
I [wʌ/ə]1.adjective predicative poeticallyzavesten, budento be ware of — zavedati se (česa), spoznati;2.transitive verb colloquiallypaziti, čuvati seware! — pazi!, pozor!; intransitive verb paziti seware wire! — pozor, žica!II [wʌ/ə]nounblago, roba; lončarska, polporcelanska in porcelanska posoda, keramika, fajansa; plural blago, roba (na prodaj), artikli, proizvodi; figuratively produkt, derogatory mašilo -
54 what
(whoever, whatever, wherever etc: No matter what happens, I'll go.) kdorkoli, karkoli, kjerkoli* * *[wɔt]1.pronoun(vprašalni zaimek) kaj; koliko!what for? — čemu?, zakaj?what ever for? — toda zakaj?what next? — in (kaj) potem?, in kaj še?, kaj sedaj?and what all colloquially in kaj še vsewhat not — kar si bodi, karkolimy hat, my gloves, and what not — moj klobuk, moje rokavice, in ne vem, kaj še vsewhat if — kaj če, (in) kaj se zgodi, če...what of that? — kaj za to?, nič za towhat though (I am poor) — kaj zato, pa četudi (sem reven)what about, what of — kaj gledé, kaj praviš (misliš) owhat about a cup of tea? — ali bi skodelico čaja?what's it all about? — za kaj (pa) gre?so what?, what of it? — prava reč!; nesmisel!but what colloquially ki ne (bi)not a day comes but what makes a change — ni ga dneva, ki ne bi prinesel kake spremembe (kaj novega)what is the matter? — kaj (pa) je?what is he like? — kakšen je on?what he has suffered! — kaj (koliko) je pretrpel!well, what of it? — no, in kaj za to?what's up? — kaj je?, kaj se dogaja?to know what's what — vedeti, za kaj gre, biti informiran, spoznati sewhat is the news? — kaj je novega?you want a what? — kaj (ponovi, kaj) hočeš?he claims to a what? — kaj hoče on biti?what is he the better for it? — kaj ima on od tega?Mr. what-do-you-call-him, Mr. what's-his-name — gospod Oné (kako mu je ime?);2.pronoun (relativni zaimek) kardo what I may — naj storim, kar hočem (karkoli)happen what may — naj se zgodi, kar hoče!we know what he is busy with — vemo, s čim se ukvarjathis is what we hoped for — to je tisto, kar (prav to) smo upaliand what have you American slang in kar imate podobnega, takegabut what — razen (tega, teh)there was no one but what was excited — nikogar ni bilo, ki ne bi bil razburjen;3.adjectivekakšen, kateri, kolikšenwhat luck! — kakšna sreča!what a queer idea! — kakšna čudna ideja!what a fool I am! — kako sem neumen!he got what books he wanted — dobil je vse knjige, ki jih je želeltake what books you need! — vzemi toliko knjig, kot jih potrebuješwhat use is this dictionary to you? — čemu ti rabi ta slovar?;4.adverbkakowhat happy boys they are — kako srečni dečki so (oni)!; delomabut what — (pri nikalnici) colloquially da nenot a day but what it rains — ni dneva, da ne bi deževalonever fear but what we shall go! — ne boj se, da ne bi šli (= že gremo)!;5.interjectionkaj!, kako!; British English kaj ne?what, do you really mean it? — kaj, ti to resno misliš?a good fellow, what? — dober dečko, kaj ne?;6.conjunction colloquiallykolikorhe helped us what he could — pomagal nam je, kolikor je mogel -
55 know one's stuff
(to be skilful and knowledgeable in one's chosen subject.) spoznati se na kaj -
56 know the ropes
(to understand the detail and procedure of a job etc.) spoznati se -
57 realise
1) (to know; to understand: I realize that I can't have everything I want; I realized my mistake.) uvideti, spoznati2) (to make real; to make (something) come true: He realized his ambition to become an astronaut; My worst fears were realized.) izpolniti (se), uresničiti (se)3) (to make (money) by selling something: He realized $60,000 on the sale of his apartment.) ustvariti (dobiček)•- realisation
См. также в других словарях:
spòznati — (što) svrš. 〈prez. ām, pril. pr. āvši, prid. trp. spȍznāt〉 1. {{001f}}upoznati, postati svjestan čega 2. {{001f}}doći do spoznaje; uvjeriti se … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
spoznati — spòznati (što) svrš. <prez. ām, pril. pr. āvši, prid. trp. spȍznāt> DEFINICIJA 1. upoznati, postati svjestan čega 2. doći do spoznaje; uvjeriti se ETIMOLOGIJA s (a) + v. poznati … Hrvatski jezični portal
spoznáti — znám dov. (á ȃ) 1. na osnovi zaznav, podatkov in umske dejavnosti priti do a) poznavanja česa: spoznati delovanje organa, telesa; spoznati lastnosti snovi b) védenja: spoznati resnico, zmoto; spoznal je, kaj pomeni njeno molčanje / ob tem delu… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
poglédati — am dov., pogléj in poglèj pogléjte, stil. poglédi poglédite (ẹ ẹ̑) 1. upreti, usmeriti pogled kam: pogledal je proti hribom; pogledati na vse strani; pogledati skozi okno; pogledati v obraz, oči; od sramu je pogledal v tla; pogledal je za… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
príti — prídem dov., prišèl prišlà prišlò tudi prišló, stil. príšel príšla (í) 1. premikajoč se v določeno smer začeti biti a) na določeni točki poti: ko je prišel do mostu, je počil strel; komaj je prišel skozi vrata, so ga že klicali nazaj / čoln je… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
razbráti — bêrem dov., stil. razberó; razbrál (á é) 1. razpoznati znak, znake za glas, glasove in jih povezati v besedo: na spomeniku je razbral le še ime; list je popackan, zato se nekaterih besed ne da razbrati; s težavo je razbral napis / razbrati… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
spoznánje — a s (ȃ) 1. glagolnik od spoznati: spoznanje napak; znanost je pot k spoznanju resnice / čutno, intuitivno, razumsko spoznanje / meje človeškega spoznanja sposobnosti spoznati kaj sploh / imeti dar za spoznanje bolezni 2. kar kdo v zvezi s kom,… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
agnosticìzam — m 〈G zma〉 1. {{001f}}fil. pravac koji uči da se bit stvari i objektivna realnost ne mogu spoznati, koji općenito odriče mogućnost spoznaje 2. {{001f}}teol. učenje koje dopušta opstojnost neke više sile, ali odriče da je ljudski um može spoznati 3 … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
spoznatljivost — spoznàtljivōst ž <G osti, I osti/ ošću> DEFINICIJA svojstvo onoga što se može spoznati, mogućnost da se spozna, opr. nespoznatljivost ETIMOLOGIJA vidi spoznati … Hrvatski jezični portal
spoznatljiv — spoznàtljiv prid. <odr. ī> DEFINICIJA koji se može spoznati ETIMOLOGIJA vidi spoznati … Hrvatski jezični portal
spoznavati — spoznávati nesvrš. <prez. spòznājēm, pril. sad. ajūći, gl. im. ānje> DEFINICIJA v. spoznati ETIMOLOGIJA vidi spoznati … Hrvatski jezični portal